Buduće promjene klime na Zemlji mogle bi se dogoditi iznenada i mogli bi ih pokrenuti faktori koje je stvorio čovjek, poput dimnjaka ili ispušnih cijevi, kazali su znanstvenici. Iako postoj i visok stupanj nesigurnosti u predviđanju vremena, na raspravi zanstvenika koji se bave klimom kazano je kako je veća vjerojatnost da će promjene biti dramatične, nego postojane i progresivne kakve su prije predviđali drugi znanstvenici.
"Idemo prema neistraženim vodama i teško je predvidjeti što je pred nama", kaže Tom Pedersen sa Sveučilišta British Columbia.
Dokazi prošlih klimatskih promjena prikupljeni na Grenlandu pokazuju dramatične promjene koje su se dogodile u razdoblju manjem od deset godina, tvrdi Stefan Rahmstorf s potsdamskog Instituta za klimatske promjene u Njemačkoj. Te se promjene obično događaju pri probijanju kritičnog ekološkog "praga". One bi u budućnosti mogle nastajati zbog "stakleničkih plinova" u Zemljinoj atmosferi, kazao je na konferenciji.
Pedersen je izjavio da su se brze promjene količina ugljičnog dioksida, metana i dušikova oksida u atmosferi poklopile s promjenama temperature. "Mnogi ne shvaćaju da mi sada živimo u razdoblju od samo oko 10.000 godina u kojemu su uvjeti bili razmjerno stabilni", ustvrdio je.
Rahmsdorf je naveo nekoliko scenarija "male vjerojatnosti, a velikog utjecaja" koji mogu prouzročiti oštre promjene klime na Zemlji, uključujući otapanje ledene kore na zapadnom Antarktiku, smrt tropskih šuma, promjene u kruženju monsuna i promjene oceanskih struja. "Nitko ne vjeruje da su te stvari lako ostvarive", kazao je. "No moramo ih biti svjesni kada određujemo politiku o klimi. Moramo uzeti u obzir rizik nesreća ili iznenađenja."
Paul Crutzen, koji je dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1995, kazao je da se sredinom sedamdesetih mogla dogoditi nagla klimatska promjena da se koristila malo drukčija kombinacija kemikalija koje uništavaju ozon. "Da je industrija koristila brom umjesto klora u kemikalijama rabljenim u bočicama spreja, otapalima i sredstvima za hlađenje, imali bismo katastrofalnu ozonsku rupu posvuda i u svim godišnjim dobima do sredine sedamdesetih", kazao je. "Posljedice na život na površini planeta bile bi ozbiljne", rekao je Crutzen. "Mi smo tako veliku promjenu u kemiji Zemlje izbjegli srećom, a ne planiranjem i dalekovidnošću." (r)
