Prije nego što izađe s konačnim prijedlogom Zakona o stečaju potrošača, Ministarstvo pravosuđa još je jednom organiziralo javnu raspravu o predloženim rješenjima s nizom interesnih skupina, a ministar Orsat Miljenić kazao je da će građani moći pokrenuti osobni bankrot početkom iduće godine. Njegova je procjena da će bankrot proglasiti između 10 i 20 tisuća građana, od približno 43 tisuće koji su dužni više od sto tisuća kuna. Teoretski, dužnici se mogu odlučiti na proglašenje bankrota i za manja dugovanja, ali prema iskustvu drugih zemalja, ministar očekuje da će se na tu varijantu ljudi odlučivati tek kad su u pitanju veći dugovi s kojima nisu mogli izaći na kraj.
Isključivo zahtjev dužnika
Prvi put otkako se priprema zakon, njegovo je donošenje jučer pohvalio i predstavnik udruge Blokirani prof. Sarajko Baksa koji je rekao da nitko ne bježi od toga da se dugovi moraju vraćati, ali je zapitao što će biti s ljudima kad izađu iz bankrota. Baksa je uvjeren da ih čeka ekstremno siromaštvo, na što je Miljenić komentirao kako su svi svjesni da se problemi zaduženih mogu riješiti jedino tako da ih ljudi svojim radom mogu vraćati. Prema prijedlogu zakona, osobni se bankrot građana može pokrenuti isključivo na njegov zahtjev i on pri tome mora proći određenu proceduru koja podrazumijeva savjetovanje, sudsku nagodbu i na kraju stečaj. Za ljude koji nemaju nikakve imovine stečaj se teoretski može otvoriti i zatvoriti isti dan te donijeti odluka o otpisu dugova, a kod građana koji imaju imovinu sud određuje minimum potreban za život, a ostala imovina odlazi na vraćanje dugova.
Kontrola zloupotreba
Posljednja se, nakon pet godina, prodaje nekretnina u kojoj dužnik živi. Predstavnica sindikata upozorila je na nelogičnost koja može izaći iz tog postupka da se jamci neće moći osloboditi obveze čak i ako se dužniku otpiše dug. Ministar Miljenić priznao je to kao problem te je obećao da će do sjednice Vlade pokušati uz pomoć stručnjaka naći neko rješenje i za jamce. Njegova pomoćnica Renata Duka objasnila je da je odnos jamca i banke samostalni ugovorni odnos, neovisno o statusu dužnika, a s obzirom na to da se druge države uglavnom nisu susretale s takvim problemom, Hrvatska se nema na koga ugledati. Inače, predujam za postupak savjetovanja bit će 250-300 kuna, a za stečaj 1000 kuna.
U iznimnim situacijama država će na sebe preuzeti taj trošak ako ga dužnici nemaju iz čega platiti. U odnosu na prvo čitanje, koje je prošlo saborsku raspravu, novost je da će se postupak savjetovanja moći provoditi i izvan Fine, kod udruga koje za to dobiju ovlaštenje. Uspostavit će se i mehanizam za kontrolu zloupotrebe te, ako se dokaže da su dužnici izigrali vjerovnike, poništit će im se otpis duga, primjerice ako su prenijeli imovinu na druge osobe, radili na crno i slično. Provjera ponašanja dužnika trajat će pet godina nakon otpisa. Predstavnica HUP-a upozorila je da su mnogi preriskantno i preambiciozno ulazili u aktivnosti koje su se mogle smatrati pogubnima, a Ilija Rkman pozvao je Vladu da pripremi vodič kako bi ljudi znali što ih čeka.
>> Miljenić o osobnom bankrotu: Ovo nije čarobni štapić za brisanje dugova
>> Dužnicima bez imovine otpis odmah, ostali će za 5 godina izaći iz dugova, ali goli i bosi
Užas šta nam rade kasta nesposobnih političara!!! Umjesto da stvaraju uvjete da ljudi rade i zarađuju oni smišljaju kako opljačkati narod do gole kože!