Veterinarski inspektor Ahmet Hadžiabdić iz Bihaća se u obavljanju svoga posla može osloniti samo na svoj nos i ono što zove “dječjim igračkama” – povećalo i termometar za meso, koje je dobio na seminaru. Bez obzira na to, Hadžiabdić, koji radi na graničnom prijelazu Izačić, i njegovih dvadesetak kolega s drugih bh graničnih prijelaza, odgovorni su za zdravstvenu i higijensku ispravnost oko 70.000 tona mesa i mesnih proizvoda, koliko se godišnje uveze u zemlju.

Nedostatak opreme
Nedostatak opreme samo je jedan od problema koji koči rad inspekcijske službe koja nadzire uvoz hrane na bh tržište. Evidencija je neorganizirana, propisi su neusklađeni, a pored šverca, problem su i nedgovarajući način uništavanja namirnica, kao i nedovoljna zaštita potrošača. Posljedica toga je da nitko ne može jamčiti da je hrana koju bh građani jedu sigurna. Ispravnost hrane i kontrola uvoza bili su zanemareni zbog važnijih tema, kao što su problemi izbjeglica i međunacionalni sukobi.

No, upravo je sigurnost hrane od ključne važnosti za dobrobit zemlje, tvrde stručnjaci iz te oblasti. William Graham, direktor nevladine organizacije Partneri za razvoj (PFD), koja u suradnji s Uredom za veterinarstvo BiH radi na projektu jačanja veterinarskih inspekcija na graničnim prijelazima u BiH, kaže “da je taj program od ključne važnosti za razvoj trgovine, zaštitu potrošača i priključenje EU”.

Kad inspektor Hadžiabdić otvori vrata kamiona hladnjače ili podigne ceradu s prikolice, očekuje da će po boji mesa i njegovu mirisu uspjeti procijeniti je li potrebno uzorke slati na laboratorijsku analizu ili dati nalog da se namirnice vrate u državu iz koje potječu. Inspektor pogleda nekoliko uzoraka robe iz zadnjih redova na kamionu kako bi bio siguran da namirnice imaju važeći rok trajanja.

Inspektoru - nada
 No, on ne može doprijeti do robe koja se nalazi dublje u kamionu, jer su paketi naslagani na takav način da ne ostavljaju prostor za kretanje. Budući da nema puno vremena na raspolaganju, ne ostaje mu ništa drugo nego da se nada da je i roba koja mu je ostala nedostupna zdravstveno ispravna. Stručnjaci smatraju da BiH ima previše graničnih prijelaza, a premalo veterinara i resursa koji su im na raspolaganju.

Državna granična služba navodi da postoji 89 graničnih prijelaza sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. Šest je namijenjeno za pregled stoke i namirnica životinjskog porijekla, a četiri za ostale namirnice. Usporedbe radi, Slovenija je zbog ulaska u EU smanjila broj svojih graničnih prijelaza sa 25 na samo šest. Len Woods, stručnjak koji u BiH radi u sklopu projekta implementacije tehničkih propisa koji su potrebni u procesu pridruženja EU, navodi da je problem inspekcija glavna prepreka u osiguranju sigurnosti hrane u zemlji. Nedostatak laboratorija na granicama i manjak sredstava dovode do problema. Po bh zakonu, pošiljke hrane koje idu preko granice moraju  provjeriti čak četiri različite inspekcije.

Zbog toga što odgovornosti nisu precizno određene zakonom, veterinarski inspektori, na primjer, također mogu pregledati konditorske proizvode, lijekove i prehrambene proizvode koji sadrže mlijeko u prahu. Oni pregledavaju i pošiljke koje izlaze iz zemlje, što njihovi kolege iz EU ne rade. Veterinarski inspektori u Hrvatskoj na ulazu u zemlju pregledaju samo meso i mesne prerađevine, te mliječne i ostale proizvode životinjskog porijekla, čime se ubrzava procedura na granici.

Vjerovati papirima
“Moramo vjerovati papirima koji dođu”, kaže inspektor Hadžiabdić. Bogoljub Antonić, šef službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Institutu za zaštitu zdravlja RS-a, tvrdi da, po njegovim podacima, granični inspektori šalju na analizu namirnice iz svakog desetog kamiona koji prijeđe granicu, što nije dovoljno. Autoprijevoznik Ivica Blažeković, koji radi za mliječnu industiju Vindija iz Hrvatske, kaže kako su bh inspektori dobri jer ne zadržavaju puno prijevoznike na granici i ne pregledavaju previše pošiljke, za razliku od Slovenaca, koji ne prezaju od naredbe da se istovari kompletna pošiljka sve dok ne stigne analiza namirnica.

 Inspektor Rade Dragijević, koji radi na graničnom prijelazu Rača, kaže kako uzorke na analizu šalje u Bijeljinu. Analizu na granici ne može obaviti, sve i kad bi za to bio osposobljen. – Tu bi trebale biti i komore za zamrzavanje do četiri stupnja i komore za duboko zamrzavanje – govori Dragijević. Za bivšeg glavnog veterinarskog inspektora u RS-u Zorana Đerića, koji je sada direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH, jako je čudno da inspektori u BiH nemaju dobru opremu na granici jer se mnogo novca prikupi samo od pregledanja pošiljki.

Obilazeći neke od graničnih prijelaza u BiH tijekom istraživanja novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu su se iz prve ruke uvjerili kako inspektori rade s neodgovarajućom opremom. Uglavnom su gledali i njuškali. Novinari nisu primijetili niti jedno računalo.

3

ljubavni status

Koga ljubi Zrinka Ljutić? Skijaška zvijezda svoju sreću ne skriva

jeste li znali?

Zloba im viri iz očiju: Ovo su najpokvareniji horoskopski znakovi

14

jedan od najznačajnijih voditelja

Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini

100% reciklabilna

Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?

Vrijeme je za promjene

Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena

Poznati trgovački lanac priznao veliku grešku: Proizvode su naplaćivali skuplje, imate pravo na povrat novca