U Hrvatskoj živi između 793 i 937 smeđih medvjeda, od kojih su 58,2 posto ženke – prva je znanstvena procjena brojnosti populacije i omjera mužjaka i ženki tih zvijeri u Hrvatskoj, do koje su došli istraživači u skolpu projekta Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama – Life DinAlp Bear, a koji se provodi u Hrvatskoj, Sloveiji, Italiji i Austriji. Znanstvenici su do tih podataka došli pomoću medvjeđeg izmeta koji su skupljali na području Hrvatske i Slovenije i iz njega analizirali DNK.
Sjeverozapadni Dinaridi
Akcija skupljanja izmeta trajala je od rujna do prosinca 2015. kad je u Hrvatskoj i Sloveniji prikupljeno 4687 genskih uzoraka s područja većeg od 20.000 četvornih kilometara odnosno na području sjeverozapadnih Dinarida u obje zemlje. Uzorke medvjeđeg izmeta prikupljalo je oko dvije tisuće volontera – uglavnom lovaca i šumara, ali i šira javnost. To je bila jedna od najvećih takvih akcija u svijetu. Rezultati analize tih genskih uzoraka smeđih medvjeda objavljeni su ovih dana. Brojka od 937 medvjeda na teritoriju RH se pri tome uzima kao maksimalna godišnja vrijednost brojnosti populacije u proljeće 2015. s uključenim godišnjim pomlatkom, a brojka od 793 medvjeda uzima se kao minimalna u zimi 2015. s uključenim godišnjim mortalitetom i bez pomlatka iz 2016.
Za Sloveniju je procijenjeno da je maksimalni broj tih medvjeda s pomlatkom 711, a 599 minimalni je njihov broj.
U Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje, većina smeđih medvjeda su ženke, a mužjaka je 41,8 posto. Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kaže da su medvjedice u većini jer se mužjake više odstreljuje. Dodaje da je Hrvatska kad je ulazila u Europsku uniju morala procijeniti koliko smeđih medvjeda ima na svom teritoriju i da smo tada naveli podatak o 940 jedinki tih zvijeri. Znanstvena procjena brojnosti smeđih medvjeda tako je sukladna tim procjenama. Huber kaže da je on još prije 10 godina procijenio da u RH ima oko 1000 smeđih medvjeda.
Poginu u prometu
Medvjeđa populacija se osim prirodnim putem smanjuje i odsterlom. Tako je ove godine dopušten odstrel 130 tih zvijeri, a prijašnjih je godina ta kvota iznosila 120. Usto, Huber ističe, 10 do 20 medvjeda godišnje strada u prometu, od vlaka, automobila ili kamiona.
Uz to se tri do četiri medvjeda godišnje interventno odstrijeli, a radi se o zvijerima koje stvaraju probleme odnosno rade štetu ljudima. Medvjedi u Hrvatskoj obitavaju u Gorskom kotaru, Lici i na Velebitu, a zna se dogoditi da neki od njih preplivaju more i dođu na otok Krk. U tom slučaju također su meta za interventni odstrel.
Huber objašnjava da ženka smeđeg medvjeda ima prosječno 2,18 mladih, koji s njom ostaju do druge godine života. Tako da ženka ima mlade svake dvije godine. Prosječna starost hrvatskih smeđih medvjeda je pet godina, prosječni životni vijek te vrste premašuje 20 godina, a nerijetko neki od njih dožive i 40 godina. Stoga je populacija hrvatskih smeđih medvjeda, kaže Huber, jako mlada.
Brojnost populacije smeđih medvjeda trebala bi se znanstveno procjenjivati na takav način svakih pet-šest godina, no Huber napominje da to ovisi o projektu i mogućnostima njegova financiranja. Projekt Life DinAlp Bear pak započeo je u srpnju 2014. i trajat će do kraja lipnja 2019. godine. Proračun projekta je 5,98 milijuna eura, od kojih 4,1 milijun eura dolazi iz financijskog doprinosa EU.
O dobri naš Hrvatski Bože najveća Ti hvala i slava što si državni tor svojeg najvjernijeg dvonožnog papkarskog stada pretvorio u najveći prirodni rezervat u Europi, gdje medvjedi, vukovi, lisice i sve druge divlje životinje se razmnožavaju geometrijskom progresijom, te tako kompenziraju demografski upadak domicilnih dvonožnih papkara. Problem može nastati time što medvjedi teško mogu naučiti hrvatski novogovor, sa kojim imamo probleme i mi dijasporci.