Poslije deset godina rada i brojnih pokušaja u rujnu iduće godine projekt Nova škola, koji bi učenicima omogućavao obrazovanje na drugačiji način, trebalo bi zaživjeti. Prema najavama ministra obrazovanja Željka Jovanovića prvi razredi Nove škole u Vukovaru i Kninu bi trebali krenuti s početkom iduće školske godine.
– Ministarstvo znanosti snažno podupire ideju Nove škole. Odradili smo sve potrebno, a uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i Vlade Norveške projekt bi trebao uskoro zaživjeti. Vlada RH, a i ja osobno, sam za ovaj dodatni izbor integrativne škole koju će učenici pohađati bez obzira na nacionalnost gdje će se kroz program stjecati znanja, vještine i stavovi,a ne da se gleda učenike po spolnom, etnikom ili vjerskom opredjeljenju. To će omogućiti da Hrvatska bude moderna članica EU, rekao je Jovanović koji je jučer u Vukovaru sudjelovao na međunarodnoj konferenciji pod nazivom Održivost podijeljenog obrazovanja. Podsjetio je i da se prema Ustavnom zakonu manjinama nudi mogućnost školovanja po a, b ili c modelu, da svatko ima pravo odabrati kako se želi školovati ali i da je ovo jedan novi kvalitetan način obrazovanja.
Ivana Milas iz osječke nevladine udruge NDC, koja je i začetnik projekta Nove škole, smatra da u Vukovaru postoji veliki interes za ovakav način školovanja te da bi nastava krenula s dva odjeljenja prvoga razreda. S godinama koje slijede škola bi se proširivala.
– Nastava u ovoj školi bi se provodila na hrvatskom jeziku i pismu ali bi nudila i mogućnost njegovanja vlastitog identiteta te upoznavanja drugih i drugačijih. Djeca bi učila o povijesti i kulturi drugih i na taj način se više upoznavali. Djeca bi bila u zajedničkim razredima, pojasnila je Milas.
Na jučerašnjoj konferenciji bilo je riječi i istraživanjima u obrazovanja na hrvatskom jeziku i pismu kao i obrazovanju manjina u Hrvatskoj. Izvršna direktorica Mreže centara za obrazovanje politike Lana Jurko kaže da su uočene velike razlike među učenicima koji se školuju po većinskom ili manjinskom programu te da bi zajedničke škole bile svakako korak prema naprijed. Rekla je i da je u istraživanju zaključeno da hrvatski kurikulum trenutno nije spreman za zajedničke škole te da će tako ostati sve dok se manjine ne prepoznaju u udžbenicima i kurikulumu. Učenici obuhvaćeni istraživanjem prenijeli su im i da im nastavnici povijesti vrlo često govore ono što ne piše u udžbenicima. To se događa u svim školama ali je nešto izražajnije u školama na srpskom jeziku i pismu. Komentirajući rezultate istraživanja ministar Jovanović je rekao da je ključ za bolji i kvalitetniji život obrazovanje i da ono mora biti na prvom mjestu.
– Promjene idu sporo i velika je šteta što u našim školama od prije nema predmeta Građanski odgoj i obrazovanje jer bi već do sada izašle brojne generacije koje ne diskriminiraju nikoga jer je drugačiji. Da smo Građanski odgoj uveli prije 20 godina uvjeren sam da ne bi bilo referenduma koji su se događali ili se najavljuju jer bi ljudi shvatili da prava svakoga sežu dok ona ne ugrožavaju nekoga drugoga, rekao je Jovanović.
Ovo je sramotni pokušaj uvođenja "bratstva i jedinstva", nešto na tragu rodne ideologije, ali na polju nacionalnosti. Za ime Božje, ja sam Hrvat, katolik i muškarac - ne mogu i ne želim odreći se niti jedne svoje karakteristike. No to ne znači da ne poštujem drugog u njegovoj različitosti. Kako mi se čini, ovo je jalov pokušaj stvaranja nekog novog "jugoslovenstva". Smatram poželjnim da, ako se mogu slikovito izraziti, Srbi svoju djecu uče kako na ćirilici napisati "Volim Hrvatsku!" A ne podržavati dvije "istine" o Domovinskom ratu u udžbenicima povijesti (ili ignoriranje Domovinskog rata) kao da je to "u duhu pomirdbe".