U nepune dvije godine vinkovačka Spačva, koja je u hrvatskim okvirima gigant u drvoprerađivačkoj industriji, prešla je put od tvrtke koja je zbog višemilijunskih dugovanja bila pred stečajem do zdrave i likvidne tvrtke. U Spačvi se ponovno redovito isplaćuju plaće, podmiruju sve obveze prema dobavljačima i državi. Ne samo da je spašeno više od 600 radnih mjesta, nego se otvaraju i nova. Spačva je uspješno prošla postupak predstečajne nagodbe koji joj je i omogućio da ponovno stane na noge tako da se upravo taj primjer uzima kao jedna od najuspješnijih provedenih predstečajnih nagodbi koje je provodio bivši ministar financija Slavko Linić.
Međutim, iako je tvrtka spašena i oporavljena, a vjerovnici zadovoljni jer su se ipak dijelom namirili, Linić je smijenjen upravo zbog Spačve. Premijer Zoran Milanović svojemu sada već bivšem ministru zamjerio je pogodovanje Spačvi jer je "oštetio" hrvatski proračun za oko 27 milijuna kuna. To se objašnjavalo na način što je Ministarstvo financija, za iznos od 33,5 milijuna kuna, preuzelo zemljište u vlasništvu Spačve površine 52.899 četvornih metara. Tvrdilo se da je vrijednost zemljišta, prema procjenitelju iz Porezne uprave, zapravo svega 5-6 milijuna kuna tako da je slučaj završio i u DORH-u. Rezultat svega je da su višemjesečne nesuglasice između premijera i Linića, koji je važio za jednoga od uspješnijih ministara u Milanovićevoj vladi, završile Linićevom smjenom u svibnju ove godine.
Zadovoljni radnici i vjerovnici
– I danas odgovorno mogu reći da sve možemo u oči pogledati kada se govori o postupku predstečajne nagodbe Spačve. Cijeli postupak vođen je transparentno i bez ikakvih tajni – kaže predsjednik uprave Spačve Dario Puljiz, koji se ne želi vraćati u prošlost, nego gleda isključivo prema budućnosti i boljitku tvrtke.
Kroz postupak predstečajne nagodbe izmijenjena je i vlasnička struktura Spačve tako da je sada najveći dioničar tvrtke Quaestus Private Equity Kapital II, koji je dokapitalizirao tvrtku, a što je omogućilo i stabilnu financijsku situaciju. Zbog svega toga Spačva danas zapošljava 647 radnika koji svi imaju ugovore na neodređeno vrijeme. Ove je godine zaposleno 90 novih radnika. Prosječna neto plaća iznosi 3637,82 kune i veća je od prosjeka drvne industrije u Hrvatskoj.
Ove godine bilježi se i povećanje prodaje od 20 posto s time da svoje proizvode izvozi na tržišta 22 zemlje. Glavna su inozemna tržišta Njemačka, Italija, Francuska, Poljska i Austrija, a bitno je naglasiti i da je 70,7 posto prihoda od prodaje, za razdoblje od siječnja do listopada 2014., realizirano na inozemnom tržištu. U prvih deset mjeseci ove godine zabilježene su investicije od 12,7 milijuna kuna. Uza sve to, plaće se redovito isplaćuju kao i svi porezi i doprinosi, regresi, božićnice, jubilarne nagrade, pomoći za smrtne slučajeve... Promijenjena je i poslovna filozofija. Ne prodaje se nijedna sirova daska, nego se inzistira isključivo na finalnim proizvodima koji donose i veću vrijednost. Najviše se proizvode peleti, seljački podovi, parketi, vrata, furnir, briket...
– Uvjeren sam da ništa od toga ne bi bilo da predstečajna nagodba nije provedena na takav način. Spačva je zasigurno pozitivan primjer kako se jedan tako velik problem može riješiti, kako se mogu sačuvati radna mjesta, korektno podmiriti vjerovnici, a da opet svi budu zadovoljni. Da nije sve to napravljeno na taj način, ne znam bi li Spačva uopće postojala, a ako i bi, pitanje je u kojem bi obliku danas radila – ističe Puljiz. Ne krije zadovoljstvo odrađenim postupkom koji je otvoren 21. prosinca 2012. Stanjem u tvrtki zadovoljan je i predsjednik Radničkog vijeća Ilija Budimir, koji je u rujnu 2012. predvodio štrajk radnika koji su tražili isplatu plaća.
– Iskreno, zadovoljni smo trenutačnim stanjem. Zadovoljni smo i najavama predsjednika uprave da će se raditi na povećanju plaća. Vidimo i da se radi na modernizaciji, uređuje se dvorište, počelo je i zapošljavanje. Sve to upućuje na to da smo krenuli u dobrom smjeru – kaže Budimir.
I dok u upravi ne žele govoriti o prošlosti i burnom razdoblju za tvrtku, predsjednik uprave jasno kaže da je tvrtka surovo iskorištena u političkom obračunu Milanovića i Linića.
– Svima je jasno da je Spačva zapravo bila povod za smjenu Linića i da se naša tvrtka iskoristila u političke svrhe. Očigledno je Linić morao biti smijenjen i to se odradilo preko naših leđa. Ne podržavam nikoga ako je bilo nezakonitih radnji i neka svatko odgovora za svoja djela. Postoje institucije koje se bave time, ali, koliko vidim, mjesecima se ništa ne događa, nema nikakvih pomaka – kaže Budimir.
Posebno mu smeta što se u tome razračunavanju nije vodilo računa o tada zaposlenih 600 ljudi koji su, kako kaže, i zbog male pogreške mogli ostati na ulici.
– To nije samo tih 600 ljudi, to je isto toliko obitelji koje se prehranjuju iz ove tvrtke. Bojim se i pomisliti što se moglo dogoditi da je tvrtka otišla u stečaj. Bila bi to socijalna bomba u Vinkovcima – ističe Budimir.
Slično razmišljaju i radnici, kojima je najbitnije da rade i da za svoj posao budu na vrijeme plaćeni. Svjesni su da se događalo puno toga što oni nisu ni znali, ali sada im je važno samo da rade i da tvrtka opet ima budućnost. Prisjećaju se i dana neizvjesnosti te raznih priča koje su nudile najrazličitija rješenja krize. Prema nekima, tvrtka je trebala biti spašena, drugi su govorili da ide u stečaj, treći da će ih preuzeti neka strana tvrtka i pretvoriti u veliku pilanu.
Kada se govori o predstečajnim nagodbama, a posebno onoj provedenoj u Spačvi, bivši ministar financija Slavko Linić uvijek se vrlo rado odaziva na pozive novinara. I danas smatra kako je to bio odličan instrument koji se izuzetno dobro pokazao u više predmeta od kojih je jedan i Spačva.
– Sreća je da do svih tih događanja i premijerova obračunavanja sa mnom došlo 6-7 mjeseci poslije jer bi u suprotnom sve to propalo. Tvrtka bi zbog svih tih dugovanja završila u stečaju, a radnici bi ostali bez posla – kaže Linić.
Prisjeća se kako su vođeni teški i temperamentni razgovori koji su na kraju ipak rezultirali uspješno završenim poslom. Kaže da su tijekom postupka okupljene banke, spuštena vrijednost kapitala, inzistiralo se na promjeni vlasničke strukture i načinu razmišljanja, a sve u cilju spašavanja tvrtke i radnih mjesta. Među vjerovnicima su bile banke, država, Hrvatske šume...
Izvrtanje činjenica
– Kada smo uspjeli u svemu i spasili tvrtku, pojavio se Zoran Milanović koji mi je godinu dana pokušavao nešto pronaći i smijeniti me. Međutim, nije uspio pa je zajedno sa šeficom Porezne Nadom Čavlović Smiljanec odlučio zaigrati na kartu Spačve i navodnih neregularnosti kao političkim oružjem protiv mene. Izmišljaju se stvari i izvrću činjenice kako bi se jedan dobar zakon omalovažio kao i svi postignuti rezultati, a oni su i danas vidljivi svima – tvrdi Linić.
Vraća se na sporno zemljište i podsjeća kako je prethodno to isto zemljište više neovisnih sudskih procjenitelja procijenilo na oko 30 milijuna kuna, dok je samo procjenitelj iz Porezne Josip Brgles odredio cijenu od 6 milijuna kuna.
– Nepismeni premijer i njegova suradnica Čavlović Smiljanec zaboravili su pri tome da Porezna uprava nikada nije imala ovlasti procjene, nego samo statističke zabilježbe kolika je cijena sličnoga zemljišta na nekom području. Sve to napravljeno je zlonamjerno i jako zločesto sa samo jednim ciljem – da se meni nešto "napakira" kako bi me se smijenilo – kaže Linić.
Govoreći o rezultatima Zakona o predstečajnoj nagodbi, bivši ministar ističe da su prioritet bile tvrtke s velikim brojem zaposlenih tako da je od 7000 zaprimljenih predmeta njih 1600 pozitivno riješeno, dok su ostali dobili rješenje za stečaj.
– Žalosno je kada se neke činjenice sada izvrću. Govori se da su vjerovnici nastradali u tome jer su bili prinuđeni na otpis dugova, a ne kaže se da bi ostali bez svega kada ne bi pristali na to jer bi tvrtke završile u stečaju. Idealno bi bilo kada bi se sva potraživanja naplatila, ali to trenutačno nije moguće. Ne govori se ni da je u deset godina država, kao najveći vjerovnik, naplatila samo 5-8 posto svojih potraživanja u stečajnim postupcima. Međutim, naš premijer ne razmišlja o tome, njemu su najbitniji dobar ručak i kvalitetno vino – zaključio je Linić.
>> Spačva izvozi 80 posto proizvedenih peleta
>> Vinkovačka Spačva uložila milijun eura u proširenje proizvodnje peleta
>> Radnici Spačve zaustavili strojeve i traže neisplaćene plaće za srpanj
Pa nije problem predstečajna nagodba kao takva već pljačke koje se većinom rade preko nje i za koje nitko ne odgovara, jer kako je i sam Linić rekao, predstečajne nagodbe nisu pod nikakvim nadzorom.