Ukrajinske trupe probile su rusku obrambenu liniju blizu Bahmuta, rekao je u ponedjeljak zapovjednik kijevskih kopnenih trupa, general Oleksandr Sirskij. Nakon što smo ponovno zauzeli sela Andrijivku i Kliščivku "neprijateljska obrambena crta je probijena", rekao je Sirskij, a prenio vojni press centar. Dodao je da su ti mali gradovi "bili važan element ruske obrambene linije koja se proteže od Bahmuta do Gorlivke".
Tijek događaja:
23:52 - Ukrajina hitno treba protuzračnu obranu, uključujući streljivo, rezervne dijelove i održavanje za postojeće ukrajinske sustave, rekao je za Reuters glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Stoltenberg je rekao da je rat, koji je već uveliko u svojoj drugoj godini, "rat iscrpljivanja", ali da ne postoji zastoj s obzirom na dobitke koje je Ukrajina postigla protuofenzivom započetom u lipnju kako bi pokušala povratiti teritorij koji su okupirale ruske snage.
"Ako želimo kraj rata, ako želimo pravedan i trajan mir, onda je vojna potpora Ukrajini pravi put", rekao je Stoltenberg u intervjuu koji je dao u New Yorku gdje boravi na godišnjoj Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. "Ukrajini je potrebno dosta različitih vrsta potpore."
“Postoji hitna potreba za protuzračnom obranom, ne samo novim sustavima, već i streljivom, održavanjem, rezervnim dijelovima... Vidimo da protuzračna obrana spašava živote svaki dan u Ukrajini te moramo održati taj sustav. "
Govorio je nakon što je viši dužnosnik State Departmenta ranije u utorak rekao da je jačanje ukrajinske protuzračne obrane ključno, uključujući zaštitu ključne infrastrukture uoči zime. Stoltenberg je odbio reći koliku količinu streljiva NATO saveznici mogu isporučiti Ukrajini svake godine ili kada će točno F-16 avioni biti isporučeni Kijevu.
"Saveznici naporno rade na obuci (pilota F-16) što je brže moguće", rekao je. "Važnost F-16 također je u tome što šalje poruku dugoročne i trajne podrške."
"Spremni smo na dugoročnu borbu", naglasio je. Dodao je da bi volio vidjeti brži napredak ukrajinske protuofenzive, ali i da su njezini dobici na jugu i istoku "ogromni". "Ono što trebamo nastaviti činiti jest podržavati Ukrajince, a oni moraju donositi odluke na terenu", rekao je.
22:15 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju pred svjetskim čelnicima na Općoj skupštini UN-a da je počinila genocid otmicom ukrajinske djece te je poručio da Kijev radi na pripremi globalnog mirovnog samita. U svom prvom obraćanju uživo Općoj skupštini UN-a nakon ruske agresije na njegovu zemlju 2022., rekao je da Ukrajina zna da je Rusija kidnapirala desetke tisuća djece.
"Mi pokušavamo djecu dovesti doma, a vrijeme prolazi. Što će im se dogoditi?", upitao se.
Ukrajinski je predsjednik rekao da se tu djecu u Rusiji uči da mrze svoju zemlju, a sve veze s njihovim obiteljima su pokidane. "To je jasan genocid", istaknuo je.
Na mirovni samit koji je u pripremi Zelenski želi pozvati sve svjetske čelnike koji se protive agresiji Rusije na Ukrajinu. "Razgovori i važne razmjene mišljenja o provedbi mirovnog plana već su se održale u Hirošimi, Kopenhagenu i Džedi. A mi pripremamo svjetski samit o miru. Sve vas pozivam - sve vas koji ne tolerirate nikakvu agresiju - da zajedno pripremimo taj samit", kazao je.
Istaknuo je i da Rusija pokušava manipulirati globalnom nestašicom hrane kako bi dobila međunarodno priznanje okupacije ukrajinskog teritorija.
Zelenski je kazao kako se "okupator mora vratiti na svoju zemlju" te dodao da "Ukrajina čini sve kako bi osigurala da se nakon ruske agresije nitko u svijetu ne bi usudio napasti niti jednu zemlju". Govor je završio riječima "Slava Ukrajini", a na kraju je dobio pljesak dug 30-tak sekundi.
VEZANI ČLANCI:
22:11 - Ukrajina bi se trebala sjetiti da dobiva pomoć od Poljske, rekao je poljski predsjednik, u jeku sve dubljeg spora između zemalja oko uvoza poljoprivrednih proizvoda.
"Bilo bi dobro da Ukrajina zapamti da od nas prima pomoć i da se sjeti da smo i mi tranzitna zemlja za Ukrajinu", rekao je Andrzej Duda novinarima u New Yorku nakon obraćanja Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.
Ukrajina je u ponedjeljak objavila da planira tužiti Poljsku, Mađarsku i Slovačku zbog zabrane uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Zabrane vlada triju srednjoeuropskih zemalja imaju za cilj zaštititi vlastite poljoprivrednike od žita iz Ukrajine, nakon ruske blokade ukrajinskih luka na Crnom moru. Poljska vladajuća stranka posebno želi zaustaviti taj tok jer je njezin uspjeh na izborima 15. listopada usko povezan s podrškom ruralnog stanovništva koje je bilo ogorčeno povećanjem uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
17:18 - Ukrajinska vlada odobrila je uvođenje dozvola za izvoz skupine poljoprivrednih proizvoda u pet susjednih zemalja u EU, objavilo je ministarstvo poljoprivrede, poručivši da će ih izdavati tek nakon dogovora s uvoznicima. Europska komisija ukinula je prošli petak privremenu zabranu izvoza ukrajinske pšenice, kukuruza, uljane repice i sjemenki suncokreta na tržište EU-a, zaključivši da su poremećaji na tržištima pet zemalja EU-a na granici s Ukrajinom "nestali". Ukrajina je pak pristala u roku od 30 dana uvesti zakonske mjere, poput sustava izvoznih dozvola, kako bi se izbjegao nagli skok isporuka žitarica, stoji u priopćenju EK, objavljenom prošli petak.
"Do tada Ukrajina će od 16. 09. 2023. uvesti mjere kontrole izvoza četiri skupine proizvoda kako bi se spriječili poremećaji na tržištima susjednih članica (EU-a)", dodaje se u priopćenju.
Do kraja radnog dana u ponedjeljak 18. rujna Kijev je trebao dostaviti akcijski plan. Ukrajinske su pak vlasti najavile tužbu protiv Poljske, Slovačke i Mađarske koje su jednostrano zabranile uvoz skupine ukrajinskih proizvoda kako bi zaštitile domaće poljoprivrednike. Glasnogovornik Svjetske trgovinske organizacije (WTO) potvrdio je da im je Ukrajina podnijela žalbu i time napravila prvi korak u postupku trgovinskog spora.
U utorak ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je vlada u Kijevu "odobrila novu proceduru za izvoz određenih vrsta proizvoda u određene zemlje članice EU-a”.
"Procedura propisuje da izvoz četiri poljoprivredne kulture - kukuruza, uljane repice, pšenice i suncokretovih sjemenki - u pet zemalja mora odobriti ministarstvo gospodarstva u dogovoru s ministarstvom poljoprivrede”, stoji u priopćenju. Kijev će popis i količinu proizvoda dogovarati sa zemljama-uvoznicama, koje će odlučiti jesu li spremne prihvatiti tu robu, u kojim količinama i u kojem roku, stoji u priopćenju. "Tek ćemo tada našim kompanijama izdavati dozvole za izvoz određenih proizvoda. Ukrajina kontrolira svoj izvoz i koordinira ga sa zemljama primateljicama”, dodaje se u priopćenju.
Ukrajinski premijer Denys Shmyhal izjavio je da su Europskoj komisiji i susjednim zemljama predložili plan kontrole izvoza četiri skupine poljoprivrednih proizvoda kako bi se spriječili poremećaji na tržištu, nazivajući ga "scenarijem kompromisa".
17:10 - Američki predsjednik Joe Biden obratio se Generalnoj skupštini UN-a te kazao kako SAD traži sigurniji, napredniji i pravedniji svijet. Niti jedna nacija, kako je istaknuo, ne može sama odgovoriti na izazove današnjice.
Nakon što je govorio o umjetnoj inteligenciji i klimatskim promjenama, pozvao je zemlje UN-a da zajedno stanu protiv Rusije, navodi BBC.
“Rusija vjeruje da će se svijet umoriti i dopustiti joj da brutalizira Ukrajinu bez posljedica. Ali pitam vas, ako napustimo temeljna načela Povelje UN-a kako bismo umirili agresora, može li bilo koja država članica biti uvjerena da je zaštićena? Ako dopustimo da Ukrajina bude podijeljena, je li neovisnost bilo koje nacije sigurna?", poručio je te kazao kako će zbog toga SAD sa saveznicima i partnerima diljem svijeta nastaviti stajati uz Ukrajinu.
13:45 - U ranim jutarnjim satima prošloga tjedna, prvo u srijedu, krstareće rakete pogodile su brodogradilište Sevmorzavod, dom ruske crnomorske flote. Nebo iznad Sevastopolja osvijetljeno je bilo požarom na desantnom brodu i jurišnoj podmornici. Sljedećeg jutra u Jevpatoriji, na zapadu poluotoka pod ruskom okupacijom, dogodio se još jedan udar. Ovaj put je rečeno da je meta bila sustav ruske protuzračne obrane S-400 Triumf. Dok je međunarodna pozornost usmjerena na spori napredak ukrajinske protuofenzive kroz rovove i minska polja Zaporižja i Bahmuta, vojni analitičari kažu da postoji još jedan krak ukrajinske široke vojne kampanje, a riječ je o udarima na Krim izdaleka. Čini se da Kijev pojačava napade na ruske pomorske ciljeve, kako na Krimu tako i u okolnom Crnom moru, piše Telegraph.
Video: Ukrajina uništila važan protuzračni ruski sustav na Krimu
Krim koji je okupiran od 2014., ostaje ključni cilj za Kijev, ne samo zbog svog simboličkog značaja, već i zbog svoje praktične važnosti u podršci i opskrbi ruskih snaga. Dok će kijevske snage trebati probiti snažno utvrđene ruske bojišnice kako bi ga konačno oslobodile, postaju sve uspješnije u gađanju ciljeva na poluotoku. Dolazak britanskih krstarećih projektila Storm Shadow i francuskih Scalp u svibnju dao je Ukrajincima veći domet da pogode poluotok nego prije. U isto vrijeme Ukrajina također koristi svoju novu flotu jurišnih dronova i raketa Neptun.
Washington navodno razmatra dugotrajni zahtjev Kijeva za kopnene taktičke raketne sustave (ATACMS. Njemačka također raspravlja o slanju vlastitih projektila Taurus. Taj bi arsenal u konačnici mogao učiniti Krim "neodrživim" za Rusiju i njenu crnomorsku flotu, rekao je Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi.
"Krim je odlučujući teren ovog rata”, rekao je prošli tjedan. Jedan je cilj oslabiti Ruse i razbiti ruske linije opskrbe na poluotoku koji djeluje kao važno logističko središte za snage koje pokušavaju zadržati prodor ukrajinske vojske. Kao i prošlotjedni napadi, Ukrajina je pogodila skladišta opskrbe i ruske prometne veze s Krimom.
"Put do pobjede na bojnom polju je poraziti logistiku Rusa", rekao je Andriy Yermak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nakon napada na Krim u srijedu. Poraz snaga Vladimira Putina ovisi o tome da se Moskvi ne da "prilika da sačuva vojni potencijal za vođenje agresivnog rata", rekao je.
U isto vrijeme, otkako se Rusija povukla iz sporazuma o žitu u Crnom moru koji je dopuštao izvoz ukrajinskih proizvoda, Kijev je želio uspostaviti vlastiti sigurni pomorski koridor. Smatra se da dio tog plana uključuje slabljenje ruske crnomorske flote, koja je provodila blokadu Krima, ili ju je barem prisiljavala da se drži podalje.
Ben Barry, viši suradnik za kopneno ratovanje pri Međunarodnom institutu za strateške studije, rekao je da su udari na Krim u Ukrajini bili dio "duboke bitke" koja je pogađala ciljeve daleko iza neprijateljskih linija. Ovo omekšavanje ruske logistike i zapovjedništva "moglo bi ukrajinske snage pripremiti za uspjeh u proboju ili barem značajno umanjiti rusku borbenu moć".
"Napadima na dokove i objekte protuzračne obrane, Ukrajina nastoji promijeniti ravnotežu u zraku i na moru, što bi joj trebalo omogućiti da bolje procesuira daljnje napade u obje domene", kazao je.
13:00 - Europska komisija predložila je u utorak da se do ožujka 2025. godine produlji status privremene zaštite državljanima Ukrajine, koji je odobren nakon ruskog napada na tu zemlju. Privremena zaštita je odobrena do 4. ožujka 2024. i sada Komisija predlaže da se to produlji na još godinu dana, do 3. ožujka 2025.
Više od četiri milijuna Ukrajinaca ušlo je u države članice EU-a od početka ruske agresije. Prema podacima MUP-a, do kraja prošle godine Hrvatska je primila preko 22 tisuće ukrajinskih izbjeglica. Osobe koje pod privremenom zaštitom imaju pravo na boravak, osobnu iskaznicu, osnovna sredstva za život i smještaj, zdravstvenu zaštitu, na osnovno i srednje obrazovanje rad bez potrebe ishođenja dozvole za boravak i rad.
POVEZANI ČLANCI:
Komisija predlaže produljenje jer smatra da razlozi za odobravanje privremene zaštite i dalje postoje i da je stoga prikladno produžiti tu zaštitu, kao nužan i primjeren odgovor na trenutnu nestabilnu situaciju, koja još nije pogodna za sigurnost i održivi povratak ljudi koji koriste privremenu zaštitu u EU.
12:04 - Danska će Ukrajini navodno donirati još 45 tenkova. Donacija će se sastojati od 30 tenkova Leopard 1 i 15 tenkova T-72, izvijestila je novinska agencija Ritzau pozivajući se na ministra obrane zemlje Troelsa Lunda Poulsena. Ranije ove godine Danska se udružila s Nizozemskom kako bi Ukrajini zajednički donirali 14 tenkova Leopard 2.
Tenkovi, za koje su rekli da će biti kupljeni od treće strane i obnovljeni, trebali bi biti isporučeni u prvom kvartalu 2024.
11:50 - Dokazi sugeriraju da je smrtonosnu eksploziju na prometnoj tržnici u Kostjantinovki na istoku Ukrajine uzrokovao zalutali ukrajinski projektil, izvijestio je u utorak New York Times. Ukrajina tvrdi da je eksploziju 6. rujna, u kojoj je poginulo najmanje 16 ljudi, izazvao ruski projektil.
"Dokazi koje je prikupio i analizirao New York Times, što uključuje fragmente projektila, satelitske snimke, iskaze svjedoka i objave na društvenim mrežama, snažno upućuju na to da je katastrofalni napad bio rezultat zalutale ukrajinske rakete protuzračne obrane ispaljene iz sustava za lansiranje Buk", piše list.
New York Times citirao je stručnjake za protuzračnu obranu koji kažu da projektili poput ovog koji je pogodio Kostjantinovku mogu skrenuti s kursa iz raznih razloga, moglo je doći do elektroničkog kvara ili oštećivanja sustava za navođenje rakete.
Snimke sigurnosnih kamera pokazuju da je projektil doletio u Kostjantinovku iz smjera teritorija pod kontrolom Ukrajine.
New York Times je iznio dokaze koji pokazuju da je ukrajinska vojska, nekoliko minuta prije napada, ispalila dvije rakete zemlja-zrak prema ruskoj bojišnici iz grada Družkovke, 16 kilometara sjeverozapadno od Kostjantinovke.
UZNEMIRUJUĆI VIDEO U napadu na ukrajinski grad 16 poginulih
Dva svjedoka rekla su NYT-u da su vidjeli kako su projektili ispaljeni iz Družkovke u smjeru ruskih linija bojišnice otprilike u vrijeme napada. Jedan svjedok tvrdi da su projektili otišli u smjeru Kostjantinovke.
Mjere rupa i fragmenata pronađenih na mjestu događaja konzistentne su s projektilom 9M38 koji se ispaljuje iz sustava Buk. Taj sustav koriste i Ukrajina i Rusija.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti članak NYT-a. Pomoćnik ukrajinskog predsjednika nije odmah odgovorio na zahtjev Reutersa da komentira ovaj slučaj.
New York Times se pozvao na izjavu glasnogovornika ukrajinskih oružanih snaga koji je rekao da sigurnosna služba istražuje incident i da prema nacionalnom zakonu ne može više od toga komentirati.
Glasnogovornik ukrajinskog vojnog zapovjedništva uputio je Reuters na tu izjavu citiranu u članku New York Timesa.
11:44 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da vjeruje Rusiji koliko i Zapadu.
Objašnjavajući svoj nedavni sastanak s Vladimirom Putinom, Erdogan je rekao da ga nije uspio natjerati da nastavi ugovor o crnomorskom žitu iz kojeg se Kremlj povukao u srpnju, ali je izmamio obećanje da će Rusija isporučiti milijun tona žita Africi. "Nemam razloga ne vjerovati im", rekao je Erdogan tijekom intervjua američkoj televizijskoj kući PBS kasno u ponedjeljak u New Yorku, gdje sudjeluje na Općoj skupštini UN-a.
"U onoj mjeri u kojoj je Zapad pouzdan, Rusija je jednako pouzdana. Posljednjih 50 godina čekali smo na pragu EU i, u ovom trenutku, vjerujem Rusiji isto onoliko koliko vjerujem Zapadu. "
10:56 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je okrivio Rusiju za "podizanje drugog Hitlera" u obliku Vladimira Putina.
Govoreći za CBS u nedjelju, ukrajinski predsjednik je rekao da se Ukrajina bori da spriječi treći svjetski rat.
"Ne možemo promijeniti Putina. Rusko društvo izgubilo je poštovanje svijeta: izabrali su ga i ponovno izabrali i odgojili drugog Hitlera. Oni su ovo učinili. Ne možemo se vratiti u prošlost. Ali možemo to zaustaviti ovdje", kazao je, piše Sky News.
9:50 - Ukrajinske hitne službe, objavile su fotografije požara u skladištu u Lavovu koje je oštećeno u ruskom napadu za koji su ukrajinske zračne snage rekle da je bio napad dronom. Najmanje jedna osoba je ubijena u napadu, rekli su lokalni dužnosnici.
Guverner Lavova Maxim Kozitsky rekao je da vatrogasci gase požar i da je 26-godišnji muškarac prevezen u bolnicu.
GALERIJA Ruski zračni napad na Lavov
Gradonačelnik Andrij Sadovji kasnije je rekao da je ispod ruševina pronađeno tijelo muškarca koji je radio u jednom od skladišta. "Želim naglasiti da se radi o običnim industrijskim skladištima. Tamo se nije skladištilo ništa vojno", rekao je gospodin Kozitsky na Telegramu.
Rekao je da su ruske snage lansirale 18 dronova u napadu i da je 15 oboreno, uključujući sedam koji su bili izravno iznad Lavova.
9:30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski postavio je pitanje zašto su Ujedinjeni narodi dopustili ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu da prisustvuje svjetskoj organizaciji usred kontinuirane invazije Kremlja na njegovu naciju. Dok je obilazio bolnicu u New Yorku, u kojoj se liječe ukrajinski vojnici, Zelenski je rekao da bi svjetski čelnici trebali odgovarati za svoju odluku da dopuste Lavrovu da prisustvuje.
"Za nas je vrlo važno da sve naše riječi, sve naše poruke čuju naši partneri", kazao je. " A ako u Ujedinjenim narodima još uvijek, što je šteta, ima mjesta za ruske teroriste, to je pitanje za sve članice Ujedinjenih naroda", rekao je Zelenski
7:15 - Moskva i Peking su usklađeni u stajalištima o SAD-u i rješavanju sukoba sa Ukrajinom, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova nakon razgovora njihovih najviših diplomata. Izjava je uslijedila nakon što je kineski ministar Wang Yi započeo četverodnevni posjet Moskvi te se sastao sa ruskom ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, javlja AFP.
6:00 - U ranim jutarnjim satima, grad Lavov na zapadu Ukrajine potresle su eksplozjie, a lokalni dužnosnici rekli su da su sustavi protuzračne obrane uključeni u odbijanje ruskog zračnog napada.
I gradonačelnik Lavova Andrij Sadovji i guverner regije Maxim Kozitski pozvali su ljude da ostanu u skloništima jer se očekuju novi napadi. Zapadna polovica Ukrajine bila je pod uzbunom za zračni napad, počevši od oko oko dva iza ponoći po hrvatskom vremenu.
VEZANI ČLANCI:
5:54 - Američki predsjednik Joe Biden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratit će se svjetskim čelnicima okupljenima u sjedištu Ujedinjenih naroda prvog dana Opće skupštine te organizacije.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, iranski premijer Ebrahim Raisi i njemački kancelar Olaf Scholz također su među onima koji će govoriti na 78. Općoj skupštini u New Yorku u utorak.
Tjedan je započeo u ponedjeljak summitom o ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Od utorka će više od 140 premijera i šefova država održati govore.
Zelenskij, koji prvi put od početka rata osobno prisustvuje događaju u New Yorku, vjerojatno će privući najviše pažnje - i prisustvovati mnoštvu usputnih sastanaka.
Ruski rat protiv Ukrajine, koji je započeo u veljači 2022., vjerojatno će igrati važnu ulogu u mnogim govorima UN-a. Zelenski je stigao u New York u ponedjeljak poslijepodne sa svojom suprugom Olenom.
Na društvenim mrežama napisao je da će "članicama UN-a iznijeti konkretan prijedlog kako učvrstiti načelo teritorijalne cjelovitosti i poboljšati kapacitet UN-a da osujeti i zaustavi agresiju".
Također je istaknuo da će se kasnije tijekom tjedna sastati s Bidenom u Washingtonu, zajedno s članovima Kongresa i vojnim vodstvom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin neće prisustvovati Općoj skupštini, a kao i prošle godine, kada također nije išao, njegov će ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov biti njegov opunomoćenik na sastanku u New Yorku.
U ožujku je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao nalog za uhićenje Putina zbog njegovih navodnih ratnih zločina u Ukrajini. Ruski čelnik od tada nerado putuje izvan svoje domovine.
kao što smo svi znali - "Režim u Kremlju stalno povećava svoj proračun za propagandu i stvaranje ratnih lažnjaka o ratu u Ukrajini. Novinari Meduze, IStoriesa i The Bella proveli su istragu o ruskoj "autonomnoj neprofitnoj organizaciji" (ANO) koja kreira fejkove o ratu. ANO Dialog, koji vodi Kiriyenko, zamjenik šefa predsjedničke administracije, dobit će 93 milijuna dolara. Što je ANO dijalog? ANO je stvoren kao alat za promicanje glasovanja za izmjene i dopune ruskog Ustava u ljeto 2020. Službeno, subjekt je imao dva zadatka: nadgledanje vladinih web stranica, počevši od službenih stranica do računa vrtića, te prikupljanje pritužbi na društvenim mrežama. Međutim, s početkom sveobuhvatne invazije, zaposlenici ANO Dialoga počeli su analizirati reakcije društvenih medija na vijesti povezane s ratom i kasnije stvarati lažne podatke kao: “Ukrajincima se dijele tablete koje povećavaju agresiju”, “Ukrajinske oružane snage prodaju svoje nagrade na eBayu”, “Njemački muslimani pozivaju na protjerivanje ukrajinskih izbjeglica iz Njemačke,” – ove i slične lažne vijesti kreira više 60 ljudi u moskovskom uredu ANO."