Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji se u Europi obilježava 23. kolovoza u Hrvatskoj se obilježava sramežljivo i sporadično. Bit je tog dana da se svaka zemlja, svaki narod suoči s prošlošću totalitarizama kako u vlastitom dvorištu tako i šire. Zato treba pohvaliti i podržati potez predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je za današnji dan odlikovala dva istinska borca za slobodnu Hrvatsku, jednog istinskog istarskog antifašista i jednog istinskog antikomunista. Obojica su zaslužila odlikovanje koje je na tragu predsjedničinih poziva na zajedništvo, na osuđivanje svih totalitarizama, na dijeljenje antifašizma od komunizma... Tko god joj je sugerirao koja imena izabrati, simbolično, taj je doista dobro predložio. Iako je za Drndića ono posmrtno, ipak je važno jer nosi simboliku i poruku zna li se njegova ratna biografija. Isto kao i za Štedula, koji je bio i ostao istinski borac za samostalnu Hrvatsku. I obojica sigurno za bolju i prosperitetniju Hrvatsku, što čišću od kriminala, nepotizma, korupcije, klijentelizma...
No kako je naše društvo teško ideološki podijeljeno, tako se i ovaj dan teško u Hrvatskoj ukorjenjuje. Ne treba ni čuditi ako smo svaki dan svjedoci povampirenog neokomunizma i neojugoslavenštine. Jer kad bi se dosljedno provodili europski dokumenti, pa i oni koje je donio Sabor, tada bi Tito sigurno odmah trebao izgubiti trg u središtu Zagreba te druge trgove i ulice, a ne bi bilo ni toliko glasnih snaga koje upiru u relativiziranju svega što ima veze s njime, komunizmom i Jugoslavijom. To nije suočavanje s prošlošću, što današnji dan traži, nego samo prosipanje starih zala u novom pakiranju. Isto vrijedi i za sve nekritičke poklonike Pavelića i ustaša te svih drugih. No svi su oni daleka manjina u odnosu na turboglasne ljubitelje Titova kulta.
Predsjedničin je potez i na tragu Tuđmanove ideje nacionalnog pomirenja. Samo što to ne bi trebao biti tek sporadičan događaj, nego jasna politika na svim razinama.
>> Predsjednica odlikovala antifašista Ljubomira Drndića i antikomunista Nikolu Štedula
