U pozdravnoj riječi Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata istaknula je da svako djelovanje u prostoru započinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inženjerskim i krajobraznim projektiranjem. Tako da je kreiranje djelovanja u prostoru jedinstven proces koji započinje u rukama prostornog planera a završava oblikovanjem urbanih struktura i njihovom izvedbom u samom prostoru. Zadržavanje kreativne i inovativne komponente u cijelom procesu jedino može osigurati vrsnoću izgrađenog prostora koju toliko priželjkujemo. Organizacija stručnog skupa imala je i cilj da iz prve ruke čujemo kako na proces razvoja budućeg, inovativnog prostornog planiranja gledaju oni koji normiraju našu stručnu disciplinu, te da naše stručno mišljenje iznesemo, u kontekstu kamo prostorno planiranje treba ići i kako se razvijati i premostiti probleme koji su postavljeni pred nas. Pokrenuli smo i raspravu kako ćemo uz odgovorno, interdisciplinarno, stručno utemeljeno i transparentno preispitivanje svih uvjeta očuvanja i zaštite prostora doći do održivog razvoja naših gradova.
Sanja Šaban, pomoćnica ministra u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Držislav Dobrinić, odgovorni voditelj plana, Zavod za prostorni razvoj, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i održali su predavanje na temu budućeg Državnog plana prostornog razvoja te je Sanja Šaban istaknula da je novu generaciju planova nužno donijeti što prije. Unatoč tome što Zakon o prostornom uređenju omogućuje donošenje novih planova i prije donošenja Državnog plana teško da će se županije, gradovi i općine odlučiti na izradu novih planova prije donošenja planova višeg reda s obzirom na moguće probleme i neusklađenosti s planom višeg reda po njegovom donošenju. Također ako se predpostavi da će Državni plan biti donesen za godinu dana, da će se županijski planovi potom raditi još godinu, Sanja Šaban zaključuje da nije realno za očekivati generaciju novih prostornih planova općina i gradova još 4-5 godina. Vrijeme dok se čeka Državni plan trebalo bi iskoristiti za izradu stručnih studija i podloga koje bi dale smjernice za daljnji razvoj.
Potom je Fran Peručić iz tvrtke Promet i prostor, predstavio je E-editor - sustav za izradu planova nove generacije. Aplikacija je namijenjena izradi prostornih planova nove generacije, kao zasebno webGIS programsko rješenje koje stručnim izrađivačima prostornih planova omogućava jednostavnu pripremu, oblikovanje i uređivanje prostornih slojeva prostornih planova nove generacije, radi unosa u Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU - modul ePlanovi.
Stručni skup je moderirao Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam, Hrvatske komore arhitekata i održao predavanje te iznio teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja
prostornog planiranja. Također Nikša Božić je naglasio kako je prostorno planiranje ključni alat za zaštitu prostora, ostvarenje skladnog okoliša i provedbu strateških odrednica društvenog i gospodarskog razvoja s bitnim naglaskom na zaštitu okoliša, prirode i cjelokupnog prostornog identiteta, te da bi procesi intenzivnih promjena u prostoru trebali imati odliku održivosti, što danas nije slučaj osobito u dijelovima izgrađenih prostora. Zbog toga su nužne značajne promjene u pristupu prostornom uređenju kao i razvijanje učinkovite mehanizme za provedbu prostornih planova kao što je urbana komasacija. Opetovano je upozorio da je potrebno stvoriti komunikacijsku kulturu i suradnju među svim dionicima prostornog planiranja, ali i ustrajati na uvažavanju integriteta sustava prostornog planiranja koje mora ostati osnova koja garantira održivi razvoj prostora i njegovu zaštitu kao temeljnog nacionalnog dobra.
Predavanje Nikše Božića bilo je uvod u okrugli stol u kojem su uz domaćine sudjelovali; Sanja Šaban, Pomoćnica ministra u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, dr.sc. Krunoslav Šmit, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, dr.sc. Ana Mrđa, predstavnica Udruženja hrvatskih arhitekata, Sandra Jakopec, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista, Margita Malnar, predstavnica Odbora za urbanizam HKA i Jasminka Pilar Katavić, Predstavnica Odbora za zakonodavstvo HKA.
Zaključci s okruglog stola su da prostorni razvoj gradova, naselja i sveukupnog izgrađenog prostora Hrvatske u posljednja tri desetljeća pokazuje zabrinjavajući otklon od proklamiranih načela prostorne održivosti i vrsnoće gradnje. Prostorni razvoj uvelike nije uravnotežen niti usklađen s demografskim, gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima. Nije osiguran kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja države niti je osigurano stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora, a što su sve proklamirani ciljevi prostornog uređenja navedeni u polazištima resornog zakona.
Naglašeno je kako je prostorno planiranje ključni alat za zaštitu prostora, ostvarenje skladnog okoliša i provedbu strateških odrednica društvenog i gospodarskog razvoja s bitnim naglaskom na zaštitu okoliša, prirode i cjelokupnog prostornog identiteta. Zaključeno je kako su nužne značajne promjene u sustavu prostornog uređenja, posebno u segmentu urbanističkog planiranja koje je u najvećoj krizi. Sudionici su upozorili da je potrebno uložiti dodatne napore za uvođenje nove generacije prostornih planova.
Izrada prostornog plana državne razine zabrinjavajuće kasni. Uvođenje novog standarda izrade prostornih planova također kasni. Prostorni planovi regionalne i lokalne razine ne odgovaraju više današnjem društvenom trenutku i novim razvojnim projekcijama za sljedeće plansko razdoblje. Do sada je nedostajala šira stručna rasprava o ovom problemu, te je ovaj današnji skup početak aktivnijeg uključivanja šire stručne javnosti u pitanja planiranja prostora. Pozdravljena je otvorenost kolega iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za stručni dijalog u izradi novog zakonodavnog okvira.
Sanja Šaban, dipl.ing.arh,
Pomoćnica ministra u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Sanja Šaban je istaknula ulogu Zavoda za prostorni razvoj u kreiranju politike prostornog uređenja Države. Pri tome je kao najvažnije dokumente izdvojila donošenje Strategije prostornog razvoja RH 2017. godine, kao temeljnog državnog dokumenta za usmjeravanje razvoja u prostoru i izradu Državnog plana prostornog razvoja, koji predstavlja temelj za dugoročno planiranje cjelokupnog prostora RH.
Naglašena je i ponovna uspostava suradnje sa županijskim zavodima za prostorno uređenje, što je važan preduvjet stvaranja šire platforme djelovanja u području prostornog uređenja. Posebno je naglašen i rad na Informacijskom sustavu prostornog uređenja koji omogućava pregled svih prostornih planova, podataka o intervencijama u prostoru te podataka o prostoru drugih resora relevantnih za prostorno planiranje. Zbog općeg stanja u prostoru i unaprjeđenja politike planiranja prostora RH, kao i kvalitete i kulture građenja, Zavod je inicirao i ponovno osnivanje Savjeta za prostorni razvoj, u koji su imenovane istaknute osobe iz stručne i akademske zajednice.
Dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl.ing.arh.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu
Profesor Krunoslav Šmit naglasio je potrebu za prostornim planiranjem koje se usklađuje sa načelima održivog razvoja sukladno specifičnim kontekstualnim potrebama svake lokalne zajednice. Naglašava potrebu koordiniranog integralnog sagledavanja planskih smjernica prostornih i razvojnih planova.
Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.
Predsjednica Udruge hrvatskih urbanista
Stručne udruge podržavaju uvođenje novih alata te informatizaciju u postupcima izrade prostornih planova, ali je važno naglasiti da se informatizacija ne smije izjednačiti s procesom planiranja, jer važeće planove prilikom prelaska u novi sustav nije dovoljno samo precrtati, već ih je potrebno i preispitati te prilagoditi suvremenim potrebama (klimatske promjene, održivi razvoj,...). Prelazak na novi sustav, a posebice uvažavajući činjenicu da nisu izrađene ni državni plan ni županijski prostorni planovi, ne može i ne smije biti brzoplet da se ne bi zaustavio proces izrade prostornih planova, jer svaki od njih stvara preduvjete za investicije koje će nam u razdoblju koje predstoji biti sve važnije i sve potrebnije.
Margita Malnar, dipl.ing.arh.
Predstavnica Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata
Planovi koji su danas na snazi izrađeni su prije 15 do 20 godina te su ograničeni svojim polaznim postavkama iz vremena nastanka. Tijekom njihovog planskog razdoblja dogodio se niz promjena u društvu i gospodarstvu, promijenila se prometna strategija, promijenile su se strategije infrastrukturnih sustava, promijenio se koncept gospodarenja otpadom, utvrđena je ekološka mreža, izraženija je potreba za korištenjem obnovljivih izvora energije, utvrđen je osjetni demografski pad stanovništva, ulaskom u EU iskazana je potreba za usklađivanje sa pozitivnim propisima EU, klimatske promjene su sve izraženije itd..
Sve te promjene se odražavaju na društvene i gospodarske procese, a važeći planovi su im se izmjenama i dopunama samo djelomice prilagodili, mijenjajući pojedine komponente plana bez cjelovitog, integralnog sagledavanja prostora te svojim odredbama ne osiguravaju u cijelosti prostorno planske pretpostavke za daljnji održivi društveni i gospodarski razvitak.
Novu generaciju planova nužno je donijeti što prije. Unatoč tome što Zakon o prostornom uređenju omogućuje donošenje novih planova i prije donošenja Državnog plana teško da će se županije, gradovi i općine odlučiti na izradu novih planova prije donošenja planova višeg reda s obzirom na moguće probleme i neusklađenosti s planom višeg reda po njegovom donošenju.
Ukoliko pretpostavimo da će Državni plan biti donesen za godinu dana, da će se županijski planovi potom raditi još godinu, dvije nije realno za očekivati generaciju novih prostornih planova općina i gradova još 4-5 godina. Vrijeme dok se čeka Državni plan trebalo bi iskoristiti za izradu stručnih studija i podloga koje bi dale smjernice za daljnji razvoj.
