Algebrin Zavod za kvalitetu obrazovanja organizirao je 19. siječnja 2023. cjelodnevnu konferenciju pod nazivom „Osiguravanje kvalitete u obrazovanju“. Ova je specijalizirana i struci prijeko potrebna konferencija, s panel raspravama i radionicama jedinstvena prilika za susret obrazovnih stručnjaka i razmjenu mišljenja o izuzetno bitnoj temi osiguravanja kvalitete obrazovanja.
U 2022. godini donesena su tri zakona u području obrazovanja. Zakoni donose značajne promjene u sustavu i trebali bi doprinijeti unapređenju kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj. Međutim, u ostvarenje tog cilja potrebno je, uz nadležne institucije, uključiti obrazovnu i akademsku zajednicu.
Konferencija je okupila koordinatore samovrednovanja u strukovnim školama, djelatnike odjela za unutarnje osiguravanje kvalitete na veleučilištima, fakultetima i sveučilištima, ravnatelje strukovnih škola, ustanova za obrazovanje odraslih, prodekane i dekane visokih učilišta, članove timova i/ili povjerenstava za kvalitetu, te brojne druge stručnjake vezane uz područje obrazovanja i kvalitetu obrazovanja.
Osnovni je cilj konferencije bio pružiti uvid u aktualnosti vezane uz područje osiguravanja kvalitete u obrazovanju kako na razini EU, tako i unutar Hrvatske. Isto tako, konferencija je potaknula raspravu o različitim alatima i modelima koji se koriste u osiguravanju i unapređenju kvalitete na svim razinama obrazovanja. Zbog povećane dostupnosti i masifikacije visokog obrazovanja i sve veće potrebe za stvaranjem kvalitetne ponude kontinuiranog stručnog usavršavanja, sve važnije postaje osiguravati i unapređivati kvalitetu obrazovanja. Razvoj novih i inovativnih metoda učenja, uz primjenu digitalnih alata stvara potrebu za novim, fleksibilnim obrazovnim ponudama u skladu s brzim promjenama i zahtjevima društva i tržišta. Zbog svega navedenog, upravo je kvaliteta obrazovanja jedan od ključnih europskih razvojnih prioriteta kojem i ovom konferencijom želimo dati doprinos.
U području visokog obrazovanja prepoznato je da novi zakoni omogućuju veću fleksibilnost ali i odgovornost visokih učilišta, uz individualizirani pristup svakom pojedincu. Potrebno je razvijati mehanizme vrednovanja prethodnog učenja kako pojedinci sa znanjima i vještinama stečenima izvan obrazovnog sustava ne bi bili prisiljeni učiti nešto što već znaju. Za razvoj sustava vrednovanja i priznavanja neformalnog i informalnog učenja potrebno je razviti povjerenje u sustav.
Kod obrazovanju odraslih do sada nije postojalo vanjsko vrednovanje, te sada novi propisi tek uspostavljaju čvrste temelje za osiguravanje kvalitete obrazovne ponude. Ministarstvo i agencija grade vlastite kapacitete te predviđaju sredstva iz fondova Europske unije koje će usmjeriti razvoju kapaciteta ustanova u obrazovanju odraslih. Hrvatska je jedna od zemalja s najnižom stopom uključenosti odraslih pojedinaca u obrazovanje odraslih. Kako bi građani bili motivirani ulagati u svoje cjeloživotno učenja i stručno usavršavanje važno je razvijati kvalitetne i atraktivne programe. Sredstvima europskih fondova moguće je financirati samo ono obrazovanje i usavršavanje koje osigurava kvalitetu stečenih znanja i vještina.
Obrazovne ustanove žele biti aktivni dionici i su-kreatori politika i postupaka te načela i kriterija vrednovanja kvalitete obrazovanja. Transparentnost kriterija vrednovanja važna je i iz razloga što usmjerava institucijski razvoj ustanova prema rezultatima prema kojima će biti vanjski vrednovane. Stoga su dionici u sustavu visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih prepoznali Algebrinu konferenciju kao mogućnost za dijalog s nadležnim tijelima na nacionalnoj razini razgovarati o promjenama u sustavu.
Konferencija „Osiguravanje kvalitete u obrazovanju“ okupila je dvjestotinjak vrhunskih domaćih stručnjaka iz područja obrazovanja i četvero međunarodnih predavača. Ističemo Klaru Engels-Pereny i Julie Anderson iz Europske komisije, Melindu Szabó iz Europskog registra za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (EQAR), Ricarda Espinozu iz OECD - Centra za vještine, ali i Maju Jukić, Ivanu Pilko Čunčić, načelnicu Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Sandru Bezjak v.d. ravnateljicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Martu Žuvić, prorektoricu Sveučilišta u Rijeci, Ognjena Piljek Žiljak, Mateju Mandić i Antoniju Merdžan iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, te Algebrine stručnjake – Mislava Balkovića, dekana Visokog učilišta Algebra, Anu Tecilazić, glavnu tajnicu Visokog učilište Algebra i Anju Raić Škarić koja aktivno sudjeluje u projektu osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih koji provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Klara Engels-Perenyi iz Europske komisije u svojoj je prezentaciji o kvalitetnom i relevantnom obrazovanju odraslih u Europi posebno istakla kako je 2023. godina proglašena Europskom godinom vještina. Nedostatak kvalitetne i obrazovane radne snage trajni je problem našeg kontinenta i Europska komisija posebno ga ozbiljno shvaća i teži njegovom razrješenju, između ostalog i kroz poticanje implementacije osobnih obrazovnih računa građana.
Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, u svom je izlaganju pak posebno istaknuo negativne demografske trendove s jedne i utjecaj digitalne revolucije predvođene umjetnom inteligencijom s druge strane, kao elemente koji će oblikovati obrazovanje u narednim godinama. Oba ova trenda pozivaju na povećanje kvalitete i relevantnosti obrazovanja kako bi Hrvatska osigurala potrebne kadrove kako za zadržavanje postojeće kvalitete života njenih građana tako i za eventualni daljnji rast gospodarstva.
Konferencija „Osiguravanje kvalitete u obrazovanju“, u organizaciji Algebrinog Zavoda za kvalitetu obrazovanja, ove je godine održana treći puta, a okupila je najbolje stručnjake iz područja obrazovanja i potaknula vrlo korisnu i potrebnu raspravu o bitnoj temi osiguravanja kvalitete obrazovanja.
