Biljana Borzan na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu u Strasbourgu pozvala je na što skorije donošenje sedmogodišnje Europske strategije o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu, priopćeno je iz njezina ureda.
– Prema zadnjim podacima, nešto manje od 4 milijuna Europljana godišnje biva ozbiljno ozlijeđeno, a oko 5 tisuća izgubi život na radnom mjestu. Te crne brojke posljedica su prije svega nebrige i neodgovornosti poslodavaca koji ignoriraju pravilnike o zaštiti na radu, a nažalost i nedovoljne svijesti radnika o važnosti brige za zdravlje i vlastitu sigurnost na radnom mjestu. Potrebno je shvatiti da je prevencija najbolja i najisplativija opcija. U prvom redu neprocjenjivo je zdravlje i život radnika. Naravno, tu je i ekonomski aspekt. U Hrvatskoj prosječno godišnje svaki radnik koristi 10 dana bolovanja zbog ozljeda na radu, što čini oko 900 tisuća dana bolovanja godišnje. Unatoč tome, svega 10% poslodavaca provodi mjere prevencije. Stoga se pridružujem svima onima koji žele ubrzati donošenje ove strategije, smatram da nemamo što čekati i da je važno razvijati jedinstven europski pristup zaštiti na radu – rekla je Borzan.
Europarlamentarac Nikola Vuljanić započeo je svoj tjedan u Strasbourgu temom o ugovorima o kreditima koji se odnose na stambene nekretnine, priopćeno je iz njegova ureda.
Tom je prilikom postavio pitanje zbog čega se u Europskoj uniji ne uvede zakon kojim bi se zabranile ovrhe nad kućama u kojima obitelj stanuje.
Veliki problem u EU predstavlja nezaposlenost mladih, tako se Izvješće o nezaposlenosti mladih na rasporedu našlo 10. rujna. Vuljanić je ovaj problem nazvao "bijelom kugom 21. stoljeća" te kritizirao EU garanciju za mlade koja u nedovoljnom obimu pokušava riješiti nezaposlenost mladih u Hrvatskoj.
"EU garancija za mlade, nije samo financijski slaba nego je nejasna, nema procjene učinka ni nadzora. Čini mi se da je ovo lijek koji liječi samo simptome, a ne bolest", rekao je Vuljanić.
Dosta polemike izazvalo je i pitanje učinkovitijeg i financijski isplativijeg usmenog prevođenja u Europskom parlamentu. Tako su pojedini zastupnici tvrdili da je prevođenje na sve jezike preskupo i da bi se ozbiljno trebalo pozabaviti pitanjem smanjenja broja jezika na nekoliko, kao što to čine organizacije poput NATO-a.
Europarlamentarac Vuljanić izrazio je svoju zabrinutost vezano uz načelo višejezičnosti i očuvanja identiteta unutar EU rekavši: "Kad smo agitirali za ulazak u EU, euroskeptici su nam govorili da ćemo izgubiti svoj identitet i jezik. Mi smo rekli da će naš jezik još ojačati jer će postati službeni jezik EU. Nadam se da nisam razočarao svoje građane. Pozdravljam reorganizaciju posla, ali ne na račun kvalitete prevođenja, opterećivanja prevoditelja ili na redukciju prevođenja na manje zastupljene jezike. Ne smijemo štedjeti na ovom području jer se bojim da bi to ugrozilo načelo višejezičnosti", navodi u priopćenju.
>> Biljana Borzan u EU parlamentu upozorila na problem mina u RH
