Hrvatskoj je potrebno ustavno ograničenje na visinu deficita, ali za takvo nešto nema političke volje, složili su se sudionici okruglog stola na temu "Proračun i fiskalna politika u sljedeće tri godine – gdje je izlaz?" u organizaciji bivše HDZ-ovke i ministrice financija Martine Dalić. Planirajući javne financija često se javlja dilema između štednje i rasta, ali ta dilema za Hrvatsku nije relevantna jer ekonomske okolnosti zahtijevaju oboje, naglasila je Dalić.
- Reforme se stoga pokazuju kao presjek između fiskalne konsolidacije, odnosno štednje i politike za poticanje rasta – kazala je Dalić koja se ne slaže s tezom da politika štednje ne daje rezultate. To je pokazala na primjeru europskih zemalja s niskim deficitom koje su u krizi rasle kao Njemačka, Austrija, Švedska i Bugarska. Odgovarajući na pitanje može li smanjivanje deficita ugroziti rast, nezavisni analitičar Velimir Šonje je ustvrdio kako u Hrvatskoj ta dilema ne postoji jer je ta logika na snazi od početka krize.
- U cijelom tom razdoblju proračun je rastao dok je istovremeno dodana vrijednost u realnom sektoru padala. U tom razdoblju trošak kamata porastao je sa 3,5 na sedam posto proračunskih rashoda. To je cijeli jednogodišnji proračun za obrazovanje koji odlazi na kamate, dakle uglavnom u inozemstvo – kazao je Šonje dodavši kako to rastom kamata može dodatno eksplodirati, i mjeriti se godišnjim budžetom za zdravstvo. - Tu nas je dovela logika nemojmo dirati rashode. Istovremeno s time u proračunu su nestale investicije, a rasli su tekući izdaci – rekao je Šonje ustvrdivši kako je rezultat svega toga država bez investicija i s lošom kvalitetom usluga.
Odgađanje fiskalne konsolidacije nam potvrđuje izreku "Bolje strašan kraj nego strahota bez kraja"
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Sandra Švaljek pozdravila je Vladino prepoznavanje potrebe za fiskalnom konsolidacijom, ali joj ipak zamjera što to moraju napraviti samo jedinice lokalne samouprave, a ne i ona sama. Zato će jedinice lokalne samouprave ostati bez 10 posto prihoda. - Odgađanje fiskalne konsolidacije nam potvrđuje izreku "Bolje strašan kraj nego strahota bez kraja". Vlada je identificirala potrebu za fiskalnom konsolidacijom, ali je tu konsolidaciju prebacila na niže jedinice vlasti. Tu se ona postavila kao vanjski autoritet koji diktira fiskalnu konsolidaciju nižim razinama – kazala je Švaljek koja zamjera što Vlada nema ista mjerila i za sebe. Vidi, kaže, nedostatak jasnih prioriteta. Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci novi proračun vidi kao kontinuitet dosadašnje politike. Političarima predlaže da se obrate struci, jer oni, kaže, imaju rješenje i način kako utjecati na ekonomski rast.
- Država treba pokrenuti investicijski ciklus bez novog zaduženja. Gotovo sve investicije mogu se financirati bez rasta javnog duga. Nema gospodarskog rasta bez investicija i zaduživanja, ali to treba privatni sektor i EU fondovi – kaže Drezgić. Anto Bajo s Instituta za javne financija problem vidi u prikrivenom deficitu koja stvaraju javna poduzeća. Zato spornim smatra što nemamo popis javnih investicija u razdoblju od 2000. do danas, a bez toga se ne može ocijeniti njihov učinak. - Hrvatska se nije restrukturirala, i dalje je na granici između države i poluprivatnog sektora. Kada je dobro, hoćemo tržište, a kada je loše, prizivamo državu. To je rezultat jasnog neprofiliranja javnog sektora – rekao je Bajo kojeg najviše plaši nepostojanje koordinacije upravljanja javnim dugom. Tonči Korunić iz investicijske kuće Intercapital upozorio je da Hrvatska ima još dvije do tri godine vremena ako ne poduzme odlučnije proračunske rezove.
- Trenutačno uživamo u prednosti niskih kamatnih stopa, ali one će početi rasti čim se vodeće svjetske ekonomije počnu oporavljati. Kritična točka bit će kada udjel kamata u proračunskim rashodima dostigne 10 posto, a trenutno je na 7 posto. To je točka s koje nema povratka. Tada nas strani investitori više neće biti spremni financirati – naglasio je Korunić. Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je da je hrvatsko društvo izuzetno kratkoročno orijentirano i živi pod sloganom "ugrabi dan, sutra je ništa". - Naš proces donošenja proračuna polazi logikom da imamo zadanu procjenu prihoda, procijenimo koliko se možemo zadužiti i tada idemo maksimalizirati rashode proračuna – kaže Škegro koji se zalaže za duboke, dugotrajne i korjenite reforme. - Dosadašnji model neće dati rezultate. Političari cijelo vrijeme podilaze građanima, ali morat će ubuduće najprije dobiti podršku javnosti za ono što će raditi i tom narodu reći "istinu, samo istinu i cijelu istinu". Trebat će rušiti neke mitove i zablude – kaže Škegro koji smatra da treba srušiti zabludu da je država odgovorna baš za sve.
Zalaže se za ustavno ograničenje na visinu fiskalnog deficita koje će biti izraženo u brojci koja je svima jasna. Bivša premijerka Jadranka Kosor izlaz vidi u konsolidaciji hrvatske politike, ali istovremeno priznaje da sumnja da je to moguće. S njome se složio i HDSSB-ov Josip Salapić koji je rekao da bi njegova stranka podržala uvođenje ustavnog ograničenja na visinu deficita. Zaključno je Dalić od stručnjaka tražila da zamisle da su upravo preuzeli vlast te kažu prve tri mjere koje su poduzeli. Tako bi Bajo prvo napravio konsolidaciju javnog duga, prodaju dijela društva i smanjio subvencije te proveo regionalnu reformu. Šonje bi napravio pregled učinaka fiskalnih rashoda koje bi ukidao ako nakon 90 dana nemaju učinka, smanjio bi porez na dobit, doprinose za zdravstvo, ali i porezno rasterećenje te bi napravio reformu poslovne klime. Korunić bi skresao javnu upravu u svim segmentima, proveo privatizaciju te donio novi Zakon o radu koji bi se odnosio na sve zaposlenike, u privatnom i javnom sektoru. S obzirom da su već bili na vlasti, Dalić je bivše ministre Borislava Škegru i Slavka Linića pitala što bi promijenili u političkom sustavu.
- Predsjednika države bih birao u parlamentu, napravio bih jasnu distinkciju između ovlasti Vlade, Sabora i predsjednika RH te uveo ustavno ograničenje deficita – rekao je Škegro, a Linić bi Vladu sastavio od ministara bez resora. - Naš najveći problem ispada to što su ministri protivnici Vlade. Zakopao bih Plomin, Velebit za energane, raščistio bih Inu i obnovio obje rafinerije te napravio prugu Zagreb-Rijeka – zaključio je Linić.
>> Martina Dalić: Rashodi su podcijenjeni za najmanje 1,5 mlrd. kuna
>> Dalić o novom zaduženju od milijardu eura: To je očekivano i razumno
kako se svi opamete kada odu sa vlasti. A kada je Martina bila na vlasti svakih 2-3 mjeseca je išla na posudbu u Svjetsku banku, posljednji puta su joj poručili da na sjednicu UN može doći ali na po kredit ne dolazi jer je previše zadužila Hrvatsku. U Hrvatskoj su najglasniji oni koji nemaju pojma ili su nepošteni, drugi ne dobijaju društveni prostor