Da u Hrvatskoj ima napretek pozitivnih priča koje slabije dopiru do javnosti od svakidašnjeg crnila, dokazuje i nedavna svečanost predstavljanja temeljito restauriranog oltara sv. Roka u istoimenoj kapeli ponad zagrebačkog Britanskog trga.
Tri godine su stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda pod vodstvom više konzervatorice i restauratorice Ive Koci obnavljali oltar koji je bio oštećen požarom, a načeo ga je i zub vremena. Tijekom radova došlo se i do velikog otkrića. Tako je ustanovljeno da kapela sv. Roka ima barokni oltar koji se nekada nalazio u gornjogradskoj crkvi sv. Marka, čime se posebno bavila povjesničarka umjetnosti Sena Kulenović.Crkva sv. Marka u vrijeme baroka imala je čak trinaest oltara. Potpuno je sačuvan samo jedan, ali on se ne nalazi u sakralnom prostoru, nego u Hrvatskom povijesnom muzeju (čije se preseljenje u prostor negdašnje Tvornice duhana Zagreb još ne nazire).
Stoga je oltar sv. Roka u istoimenoj kapeli jedini sačuvani primjerak starog baroknog oltara crkve sv. Marka ispred kojeg se još uvijek služe mise. Njegovo predstavljanje javnosti osobito je razveselilo župnika crkve sv. Blaža, koja slavi stotu obljetnicu, mons. Zvonimira Sekelja, a ujedno se slavi i 260 godina od prvog postavljanja oltara sv. Roka u kapeli u Rokovu perivoju. Uostalom, taj isti župnik Sekelj zaslužan je što Zagreb danas ima ne samo obnovljeni oltar nego i cijelu kapelu sv. Roka.
Samozatajni župnik inicirao je prijeko potrebnu vanjsku i unutarnju obnovu kapele koja je sagrađena još davne 1647. godine. Sagradili su je građani Gradeca kao zavjet u strahu od kuge, na rubu grada, na brežuljku na kojem je bilo smješteno i gradsko groblje na kojem je, između ostalih, prvotno bio pokopan i Vatroslav Lisinski. Kasnije je groblje preseljeno na Mirogoj, ali kapela je ostala, i to na jednom od najljepših i najslikovitijih dijelova Zagreba. Stoga i ne čudi da su sami građani svojim novčanim prilozima u duhu Cesarićeva stiha “i moja kaplja pomaže ga tkati”, dali daleko najviše novca za njezinu obnovu koja je stajala milijun kuna. U kapeli se nalaze i vrijedne orgulje Pavla Pumppa, kojima također treba obnova, a na kojima je na svečanosti muzicirao orguljaš Davor Ljubić, u pratnji prvakinje zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, mezzosopranistice Dubravke Šeparović Mušović.
Ona je svojim moćnim vagnerijanskim glasom otpjevala i antologijsku skladbu “Gospa Marija” koju je na stihove Antuna Gustava Matoša uglazbio maestro Vinko Glasnović. Riječ je o skladbi koja se tako rijetko čuje, a tako lijepo zvuči, pogotovo kada građani Zagreba slave obnovu još jednog svog sakralnog bisera koji će u organizaciji župe sv. Blaža ubuduće moći posjećivati i turisti, i to jednom na mjesec, a u kojem u duhu neophodnog ekumenizma sada svoje liturgije slave vjernici Makedonske pravoslavne crkve.
>>Maestralan Franzenov opis dviju simbiotičkih i opsesivnih, posesivnih i ludih ljubavnih veza
