Dugo smo joj odolijevali, no afrička svinjska kuga koja je već desetkovala niz farmi u Europskoj uniji, a i šire, jučer je prvi put potvrđena i u Hrvatskoj. Ministarstvo poljoprivrede sinoć je, podsjetimo, izvijestilo kako je u dva manja objekta u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojima su se svinje držale na otvorenom, u uzorcima krvi bolesnih životinja te u uzorcima organa uginulih – uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca – potvrđena afrička svinjska kuga (ASK).
Veterinarska inspekcija DIRH-a već je pri sumnji na ASK naredila preliminarne mjere kontrole – zabranu premještanja svinja, obaveznu primjenu dezinfekcije i korištenje zaštitne opreme. U tijeku je određivanje daljih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje preostalih svinja u objektu, određivanje zona ograničenja, prikupljanje epidemioloških informacija te utvrđivanje kontaktnih objekata i mogućeg širenja bolesti na druge lokacije. Jučer su prijavljene još dvije sumnje na ASK, na jednom objektu s područja Gunje i na jednom s područja Rajeva Sela, pa se sumnja da bi i ti uzorci mogli biti pozitivni.
"U svim sumnjivim objektima također su uzeti uzorci koji su trenutačno u obradi i naređene su preliminarne mjere kontrole od veterinarske inspekcije", kazali su iz resornog ministarstva ističući kako se svi držatelji svinja moraju strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odrede Ministarstvo poljoprivrede i veterinarska inspekcija. Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima, upozoravaju.
Iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede kažu kako je afrička svinjska kuga trenutačno bez presedana glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio.
"Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu RH te populaciji divljih i domaćih svinja", ističu. Od prve pojave ASK-a na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je od početka godine do 15. lipnja 2023. u EU sustav prijave bolesti ADIS prijavljeno 255 žarišta ASK-a u domaćih svinja (Njemačka 1, Grčka 3, Italija 3, Moldavija 15, Poljska 5, Rumunjska 94, Srbija 131 i Ukrajina 3) i 4802 slučaja ASK u divljih svinja (Bugarska 120, Češka 38, Estonija 22, Njemačka 683, Grčka 2, Mađarska 303, Italija 586, Latvija 174, Litva 186, Moldavija 6, Sjeverna Makedonija 14, Poljska 1823, Rumunjska 212, Srbija 180, Slovačka 448 i Ukrajina 5).
VEZANI ČLANCI:
"Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u susjedstvu. Do 15. lipnja ove godine u Srbiji je prijavljeno čak 131 izbijanje ASK u domaćih svinja i 180 slučajeva u divljih svinja, a 22. lipnja 2023. ASK je potvrđen i u susjednoj Bosni i Hercegovini kod jedne domaće svinje", objašnjavaju. ASK je tijekom prethodnih godina potvrđen u divljih svinja na području Belgije i Češke, ali je uspješno iskorijenjen te se bolest nije proširila na veće područje niti u populaciju domaćih svinja. Model iskorjenjivanja u ove dvije države članice služi kao primjer dobre prakse koja daje nadu da se pravovremenom primjenom sveobuhvatnih mjera ASK može iskorijeniti, za što je, uz preventivne mjere, nužno i rano otkrivanje unosa ASK. Ipak, ASK se krajem 2022. ponovno pojavio u divljih svinja na području Češke što dokazuje koliko je ova bolest opasna i koliko ju je teško kontrolirati, napominju iz Ministarstva.
Afrička svinjska kuga (ASK) virusna je zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može biti i stopostotna.
"Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo za domaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji pripada rodu Asfivirusa iz porodice Asfarviridae", ističu te dodaju kako su divlje svinje glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Doznajemo kako do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
"Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr. U slučaju usmrćivanja domaćih svinja, posjednici imaju pravo na naknadu štete isplaćenu iz sredstva državnog proračuna, pod uvjetom da su na gospodarstvu provedene sve propisane preventivne mjere", kažu iz Ministarstva.
Osim na području EU, ASK je proširena i na području Europe i Azije. Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK-a u razdoblju od 2014. do 2020. iznosio je oko 174 mil. €. Sredstva su isplaćivana za programe iskorjenjivanja i mjere sprječavanja u iznosu od 73,6 milijuna eura te u iznosu od 100,4 mil. eura za hitne mjere. Za 2021. godinu predviđeno je 14,5 mil. € za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK. Iz ministarstva ističu kako ASK do jučer nije zabilježen na području Hrvatske, tako da su donedavne aktivnosti bile usmjerene na sprječavanje pojave i širenja ASK. Tijekom 2018. osnovano je Stručno tijelo za ASK sastavljeno od veterinarskih i drugih stručnjaka te je provedena procjena rizika u odnosu na ASK. Stručno tijelo je predložilo Ministarstvu donošenje paketa mjera za sprječavanje pojave i širenja ASK te su u studenom 2018. donesene dvije naredbe: Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske i Naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači.
Od 2019. provodi se i Program nadziranja ASK koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te BiH. Mjere sprječavanja pojave ASK zasnovane su na visokoj razini biosigurnosti na gospodarstvima sa svinjama i u lovištima. Kako bi se pravovremeno omogućilo poduzimanje svih potrebnih mjera sprječavanja pojave ASK, tijekom 2019. provedena je kategorizacija gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost te je do danas kategorizirano oko 71.000 gospodarstava. "Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost, omogućena ponovna kategorizacija. Za gospodarstva na kojima se svinje drže na otvorenom, Ministarstvo je osiguralo financijska sredstva za postavljanje dvostrukih ograda te je u razdoblju 2019. – 2020. isplaćeno 1,35 mil. kn za 119 posjednika svinja. Poticanje ove mjere nastavljeno je i u 2021. godini", kažu iz resornog ministarstva.
VEZANI ČLANCI:
Kontinuirano se provodi kampanja podizanja svijesti o ASK, pri čemu je educirano više od 1500 lovaca, veterinara, veterinarskih inspektora i držatelja svinja. Ministarstvo poljoprivrede također izdvaja znatna financijska sredstva kako bi se unaprijedila biosigurnost na farmama svinja i time smanjio rizik od ASK te je broj objekata kategorije 1 smanjen za 25%. U posljednje četiri godine na ASK je testirano više od 30.000 uzoraka uginulih domaćih svinja i 17.000 uzoraka odstrijeljenih divljih svinja.
Tijekom 2022. na ASK je testirano i 144 uzoraka uginulih divljih svinja. Lovištima u rizičnom području podijeljena su dezinfekcijska sredstva i prskalice za dezinfekciju. Svi posjednici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je potpuno onemogućen svaki izravan i neizravan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama. Zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom. Veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuje znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja te obavezno testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja ASK. Posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.
"Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj moraju biti kategorizirane u odnosu na biosigurnost (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, ograde, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl.). U lovištima je potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere – dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima. Glavni ciljevi mjera sprječavanja ASK u divljih svinja usmjereni su na upravljanje populacijom divljih svinja kako bi se smanjio rizik prijenosa na domaće svinje i spriječilo da bolest postane endemična u populaciji divljih svinja. Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50% matičnog fonda. Posebno napominjemo, na području gdje se pojavi ASK smrtnost divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100%, pa se i ovom Naredbom želi spriječiti katastrofalni događaj, umanjiti rizik i omogućiti opstanak populacije divljih svinja u Hrvatskoj", upozoravaju iz Ministarstva.
Tvrde kako smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe na smanjenje rizika širenja virusa ASK unutar populacije divljih svinja. Time se izravno utječe upravo na održavanje populacije jer ta mjera, ako se provodi kontinuirao prema naputku struke, održava populaciju na broju kojim se sprječava nastanak šteta velikih razmjera te izumiranje životinja u pojedinim područjima. Prema iskustvima drugih zemalja, nakon provedbe takve mjere potrebno je dvije godine da se obnovi populacija te dosegne početno brojno stanje.
