U međimurskom selu Štrukovcu kombajn vrijedan oko milijun kuna upao je dijelom u jamu koja se otvorila pod njim na polju s kukuruzom. Na teren su izašli vatrogasci iz DVD-a Mursko Središće, no prije njihova dolaska kombajn je izvučen pomoću traktora. Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak rekao je da nitko nije ozlijeđen i da će se rupa sanirati, no još se jednom pokazalo kolika se opasnost krije na poljima ispod kojih su nekad vijugali rovovi rudnika iz kojih se kopao ugljen.
Posljednja jama 1972. godine bila je zatvorena upravo u Štrukovcu. Ugljen je najintenzivnije na tom području vadio od 1920. do 1970-ih godina. Prvi je s većom eksploatacijom 1919. godine započeo Karlo Vargazon koji je desetak godina vodio rudnik Peklenica, gdje je četrdesetak godine ranije, u vrijeme grofa Jurja Feštetića, iskopana prva rudarska jama. Prva veća jama nazvana Hrastinka i otvorena je 1925. godine. Nakon Drugog svjetskog rata proizvodnja ugljena je nacionalizirana i osnovano je poduzeće Rudnik Peklenica, koje je kasnije preimenovano u Međimurski ugljenokopi. Izdašni slojevi ugljena otkriveni su između naselja Peklenica, Mursko Središće i Hlapičina, a jedne je godine zabilježen iskop 200.000 tona mrkog ugljena. Otvoreno je nekoliko novih eksploatacijskih polja. Kao svojevrsni podsjetnik na eksploataciju ostale su uzvišenja zvana halde i udubljena ili grabe.
U izvornom znanstvenom radu "Stanje i ugroženost rudarske geobaštine Međimurja" autora Mihaele Mesarić i Nenada Buzjaka navodi se da je oko Murskoga Središća zabilježeno 38 takvih geomorfolokaliteta. Ugljen se vadio na površinskim i u podzemnim kopovima. Iskopani su se kilometri podzemnih tunela i prostorija, a otpadni materijal vozio se na površinu, pa su nastala uzvišenja koja se nastoji zaštititi u što većoj mjeri kao baštinu. No, problem su podzemni tuneli koji se povremeno urušavaju.
U dvorištu obiteljske kuće u Murskom Središću prije devet godina otvorila se rupa promjera jedan metar, duboka oko četiri metra. Ispod su bili rudarski tuneli, a rudarski inspektor utvrdio je da ne postoje karte na kojima bi bili ucrtani ti rudarski rovovi. Vlasnica kuće rekla je da nisu obaviješteni o tome da bi ispod mogli biti tuneli kad su prije pedesetak godina počeli graditi kuću. Te iste godine, 2013., u Selnici je poginuo 22-godišnji mladić pod kojim se na livadi, stotinjak metara od prvih kuća, otvorila zemlja i upao je u rupu široku jedan metar i duboku deset metara. Pronašli su ga djelatnici Elektre koji su obavljali radove na dalekovodu. Je li ispod bila rudarska jama, tunel ili bušotina ostala nakon eksploatacije plina koji se također vadio u Međimurju, nije utvrđeno.
To me malo podsjeća na đepove hr. Političara i tajkuna... izvana do nekle normalno izgledaju a iznutra rupa bez dna.