Više je pokazatelja da optimizam u Hrvata splašnjava. Vjera kako
poslije otkucaja sata u ponoć 31. prosinca počinje 365 boljih i
veselijh dana topi se iz godine u godinu. Od 1997., primjerice, kad je
jedna studija posvjedočila o izrazitom optimizmu među našim građanima,
uoči prelaska u 2006. došlo se do nepunih 47 posto optimista. To je
pokazala anketa agencije Metron, na uzorku od 900 ljudi, u kojoj je oko
31 posto ispitanika odgovorilo kako očekuje da 2006. bude više-manje
poput 2005. Nešto više od 16 posto građana, pak, očekuje težu godinu.
Ispod svjetskog prosjeka
I ne samo da je pesimista više nego prije, što se u 2005. konstatira
istraživanjem instituta Gallup International, u usporedbi s 2004., u
istraživanju koje je u Hrvatskoj provela agencija Puls. Ono pokazuje i
da su naši građani manje optimistični od svjetskog prosjeka. Dok se u
svijetu 48 posto ispitanika, kako se pokazalo na uzorku od 52.000
ljudi, izjašnjava kako očekuje da će 2006. biti bolja od 2005., u
Hrvatskoj prema Gallupu u to vjeruje desetak posto manje ljudi.
Veće rezerve optimizma, logično, imaju mladi ljudi. Prema Metronovu
istraživanju, ponajviše onih koji su zadržali ružičasti pogled na iduću
godinu jesu mladi i glasači HDZ-a.
Optimizam ide uz mladost, uz ljude koji se još nisu dokraja
susreli s realnošću i među kojima neki još uvijek žive pod zaštitom
roditelja komentira sociolog s Odsjeka za sociologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu Krunoslav Nikodem.
Natprosječno vedar pogled na nadolazeću godinu HDZ-ovih glasača također
ne iznenađuje.
Ljudi vjeruju da će stranka kojoj su dali glas ispuniti dio
obećanja, u suprotnom joj ne bi ni dali glas kaže Nikodem.
Zanimljivo je da je i među HNS-ovim glasačima natprosječno optimista.
Dok ih je među HDZ-ovim 55 posto, HNS-ovih je također respektabilnih
51,2 posto. Najmanje vjere u nadolazeće mjesece imaju SDP-ovi glasači
(37,4 posto). Još crnje na iduću godinu gledaju HSP-ovi, kojih čak 22
posto računa na lošiju godinu. Gledano po dobi, najviše je pesimista
među onima od 50 do 59 godina.
Naši su građani među umjerenim optimistima, za razliku od 1997.,
kad su bili izrazito optimistični. Tada ih se čak 72 posto tako
izjašnjavalo, dok je prosjek u deset drugih postkomunističkih europskih
zemalja iznosio oko 40 posto podsjeća Nikodem.
Problemi pod tepihom
No, mislim da su Hrvati i sa sadašnjih 46,4 posto optimista
nerealni. Vjera u bolje nije utemeljena na akciji. Građani nisu skloni
djelovanju kao civilno društvo, s problemima se još ne suočavamo, a još
uvijek se država i nacija poistovjećuje s vlašću. To je vrlo opasno jer
se svaka kritika vlasti tumači kao istup protiv države. Jedno
istraživanje lani pokazalo je da je 29,2 posto kućanstava siromašno, a
daljnjih 30 posto na rubu siromaštva. To su činjenice, a kod nas se
živi i troši kao da je toliko dobrostojećih. Lijepo je da su ljudi
optimisti, ali da bi se problemi počeli rješavati, moramo ih i
priznati smatra sociolog Nikodem.
Da optimizam kod mnogih uistinu počiva i na čistoj nadi, jer gore
valjda ne može, potvrđuje i podatak da je za samo 27,8 posto ispitanika
u našoj anketi 2005. bila uspješna. Kad se polovici građana, kojima je
to bila samo još jedna godina koju su prebacili preko glave, pribroji
18,2 posto onih koji će 2005. zapamtiti kao neuspješnu, jasno je da
velika većina ipak ne živi kako bi željela.
Dobra stručna i loša politička uvertira
U veljači 2006. godine bit će otvorena barem prva dva poglavlja pregovora s Europskom unijom, a u lipnju se može očekivati otvaranje još osam poglavlja. Vlada se čvrsto nada da će austrijski predsjedatelj u prvom polugodištu iduće godine osigurati dobar ritam pregovora EU i Hrvatske, a zadovoljna je i dosadašnjim tempom screeninga. Dosad je screening (kako se tehnički naziva usporedba usklađenosti hrvatskih zakona s pravnom stečevinom EU) završen za 7 poglavlja, a cijeli postupak screeninga trebao bi biti okončan do kraja rujna. U drugom polugodištu predsjedanje Unijom preuzima Finska. Prema optimističnim prognozama, na Međuvladinoj konferenciji na razini voditelja izaslanstava u lipnju, barem dva poglavlja bit će i zatvorena. No u Banskim dvorima ne žele se upuštati ni u kakva pobliža predviđanja, pogotovu ne o osjetljivim područjima. HDZ-ov napad na SDP, pa potom uzvratni udarac socijaldemokrata vezan uz prava stranaca na kupnju nekretnina, vrlo je loša uvertira u pregovore, kojom Hrvatska sama sebi slabi pregovarački položaj. (D. K.)
