Mađarski premijer Viktor Orban već je preživio mnoge krize koje su ugrožavale njegovu moć, ali sad je suočen s najvećim izazovom u proteklih trinaest godina svoje vladavine. Ova godina mogla bi postati odlučujuća i sudbonosna godina za političara čije se ime veže uz uspon neoliberalizma u Europi.
Mađarska trenutačno proživljava najgoru ekonomsku krizu još od međunarodne financijske krize 2008./2009. kada je skoro bankrotirala. Njihova valuta forinta znatno je izgubila na vrijednosti posljednjih mjeseci, a stopa inflacije koja je viša od 20 posto sve više ljudi u zemlji baca u egzistencijalnu bijedu. Vlasti su ograničile cijene hrane i benzina, no to je dovelo do nestašica kakve su viđene krajem socijalizma, piše DW.
No, to nije jedini problem koji muči mađarske vlasti. Europska unija ukinula je Mađarskoj značajan dio subvencija vrijedan više milijardi eura zbog nedostataka u vladavini prava. A daljnji rezovi se čine neizbježni, sve do potpunog otkazivanje svih isplata iz Bruxellesa. Osim toga, Orbanova vlada izoliranija je nego ikada prije u Europi zbog svog proruskog stava.
Prebacivanje krivnje na druge
"Zapravo, Orbanova vlada nikada nije bila u tako teškoj situaciji kao sada. Vidite to i po anketama prema kojima raste nezadovoljstvo ili po prosvjedima prosvjetnih radnika koji traju već mjesecima", kazao je politolog Peter Kreko iz lijevo-liberalnog budimpeštanskog instituta Political Capital
Orban u Bruxellesu ima sve manje onih koji su ga još spremni štedjeti.
"Orban i njegova vlada i dalje su vrlo uspješni u prebacivanju krivice za krizu na vanjske aktere, poput EU ili burzovnog milijardera Georgea Sorosa. Orban i njegova stranka Fidesz imaju vrlo stabilno biračko tijelo i uz to su uspostavili najcentraliziraniji politički sustav u EU. Sve to znači da postoje dobre šanse da bi mađarska vlada mogla preživjeti ovu kriznu situaciju", navodi Kreko.
Teško, ali ne na rubu ponora
Konzervativni ekonomist Laszlo Csaba, koji je nekoć pripadao neformalnoj skupini Orbanovih savjetnika i predaje na Srednjoeuropskom sveučilištu (Budimpešta/Beč), aktualnu mađarsku krizu vidi ponajprije kao "krizu Orbanova modela".
"Iza ovog modela stoji politika jeftinog novca, labave monetarne politike i izdašne potrošnje. To se sada više ne može održati", rekao je Csaba za DW te dodao: "Sveukupno je situacija u kojoj se nalazi vlada teška, ali ne i katastrofalna. Mađarska se suočava s recesijom, ali nije na rubu ponora kao što je bila prije 15 godina tijekom financijske krize."
Mnogo toga će ovisiti za Mađarsku o tome hoće li joj biti isplaćene subvencije EU ili ne. Naime, zemlja je drugi najveći neto primatelj subvencija EU nakon Poljske. Posljednjih godina one su u prosjeku činile tri do četiri posto mađarskog bruto nacionalnog proizvoda – što otprilike odgovara godišnjem privrednom rastu zemlje.
Balkanska čaršija
Sredinom prosinca 2022. godine, nakon višemjesečnog lutanja, Europska komisija prvobitno je obustavila isplatu 6,3 milijarde eura Mađarskoj. Razlozi su bili nedostatak vladavine prava i optužbe za korupciju. Krajem prosinca Bruxelles je čak zaprijetio zamrzavanjem ukupnog iznosa predviđenog za Mađarsku u proračunu do 2027. godine, što je najmanje 22 milijarde eura, čime bi se Mađarsku dovelo u vrlo tešku ekonomsku krizu.
No, rijetko tko u Mađarskoj vjeruje da će do ovoga doći.
"EU je u prošlosti uvijek koristio oštre riječi u odnosu na Mađarsku, ali ne bi to proveo u praksi", kaže ekonomist Laszlo Csaba. "Stoga mislim da će dio sredstava EU ipak doći. Kad više ne bi bilo isplata, EU bi izgubio utjecaj na Mađarsku, a to nije u interesu Bruxellesa. Dakle, pregovarački proces će sada biti pomalo kao na balkanskoj čaršiji, a na kraju će doći do kompromisa", kaže Csaba.
Manevriranje kroz krizu
Politolog Kreko upozorava da se ne treba zavaravati Orbanovom spremnošću na kompromis kada je riječ o vladavini prava.
"Ne možemo očekivati da će lav preko noći postati vegetarijanac. Nije u Orbanovu interesu dokinuti nepotizam i korupciju koji karakteriziraju njegovu vladu. Jer to bi značilo da bi njegovi bliski suradnici ili članovi obitelji mogli otići čak i u zatvor. To nije karakteristično ni za jedan neliberalni sustav, pogotovo ne u ekonomski teškim situacijama. Imaju tendenciju da se još više zatvaraju", kaže Kreko.
Oba stručnjaka polaze od toga da će Orban pokušati "manevrirati" kroz krizu – i politički i ekonomski. Ekonomist Csaba znak za to vidi u "aferi Matolcsy".
Šef Mađarske narodne banke György Matolcsy, dugogodišnji Orbanov bliski suradnik od povjerenja, početkom prosinca neuobičajeno je otvoreno kritizirao mađarsku ekonomsku politiku i neizravno pozvao na mjere štednje. U Mađarskoj je Matolcsyjeva kritika potakla raspravu o tome koliko je Orbanova vladavina još stabilna, piše DW.
Premalo, prekasno
Politolog Kreko govori o sličnoj dvosmjernoj strategiji u mađarskoj vanjskoj politici. Mađarska se čak otvoreno posvađala sa svojom najbližom saveznicom Poljskom zbog Orbanovih stavova o ratu Rusije protiv Ukrajine. Orban je u prosincu za rat okrivio SAD, a istodobno je poslao predsjednicu države Katalin Novak u posjet Kijevu. Vladi bliski mediji, koji su dosad širili najgoru prorusku propagandu, sada sve češće govore o "agresiji Rusije".
Kreko sumnja da će Orban ovakvom politikom moći dobro prebroditi krizu, prekinuti vanjskopolitičku izolaciju i riješiti sukob s EU.
"To kako se Orban trenutačno ponaša može se najkraćim riječima opisati: on čini premalo i prekasno", kaže ovaj politolog.
VIDEO: EU priprema novu direktivu za vozače, neki će posebno loše proći
Ako Mađari vjeruju kako LGBT i otvaranje granica migrantima vrijedi tih EU milijardi - neka smjene Orbana.