Budući da je Pamučna industrija prodana u 18. pokušaju, i to osam godina nakon otvaranja stečaja, već sam izgubila svaku nadu u to da će je itko kupiti. Zadovoljna sam što smo napokon dobili dio duga. Kada sam na Zavodu za zapošljavanje, gdje sam od 2002., kada sam otišla iz Pamučne, čula da će biti isplata, došla sam u banku da se uvjerim u to “čudo” – rekla nam je Kata Ferkula koja je u dugoreškoj Pamučnoj industriji radila 26 godina.
Sada joj je isplaćena polovica duga, a nada se da će dočekati i isplatu druge polovice. Ona je jedna od 1142 radnika koji su bili zaposleni u tvornici tekstila kada je otvoren stečaj. Ovisno o stažu, imaju pravo na isplatu otpremnina, ali u ratama, po važnosti isplatnog reda.
– Ukupno će radnicima biti isplaćeno 15,5 milijuna kuna, od 30,8 milijuna, za koliko je tvornicu kupila Grupa T7, odnosno Vis iz Varaždina. Na račune će ljudima sjesti između 2000 i 40.000 kuna i to je zapravo, u većini slučajeva, nešto više od polovice duga za otpremnine. Naime, tvornica svakom radniku duguje iznos koji se određuje prema radnom stažu. Primjerice, nekome je sa 30 godina staža priznato 50.000 kuna otpremnine, a sada će dobiti polovicu iznosa. Onaj tko je radio nekoliko godina u Pamučnoj, potražuje puno manje – objasnila je Višnja Pavlić, sindikalna povjerenica bivših pamučara.
Dodala je da vjeruje kako neće proći još toliko vremena za prodaju preostale imovine tvornice – apartmana na moru i nekoliko manjih objekata u Dugoj Resi – kako bi radnicima isplatiti preostali dug.
– Ovom isplatom tvornica je podmirila 57,6 posto duga radnicima – rekla je V. Pavlić.
Puno tvrtki kada upadne u financijske poteškoće teško može otpustiti radnike jer to otprilike traje gotovo šest mjeseci i opet dolazite u situaciju da, umjesto da ostanu najučinkovitiji, prednost imaju oni koji imaju dug staž, godine i puno djece. Kilav i neučinkovit sustav koji potiče nerad. Naravno, nije kopiranje američkog sustava rješenje, ali iz tog sustava treba uzeti najbolje. Fleksibizirati mogućnost otkazivanja i zapošljavanja uz istovremeno velike kazne ako se krše radnička prava (primjerice neplaćanje prekovremenog rada i sl.). Na taj način će se poticati radnici da rade i da zarade. Ovako se potiče teški nerad jer onaj tko radi i nešto zaradi mora platiti veće poreze i svugdje je građanin drugog reda.