Događaj koji je sasvim sigurno stavio pečat na proteklu godinu u Bosni i Hercegovini je (ne)provedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu poznatom kao “Sejdić - Finci”. Dva prezimena spojena u jednu sudsku presudu toliko puta su spominjana u medijima da su ušli i u svakodnevni rječnik velikog broja bh. građana.
Nezaobilazni dio
Prezimena dvojice boraca za građanska i manjinska prava vremenom su postala jedno – sinonim za potrebu ispravljanja diskriminacijskih odredbi u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Na žalost, bh. vlasti do danas nisu provele ovu presudu Europskog suda za ljudska prava, kojom se od države BiH traži da ispravi ustavne odredbe koje onemogućavaju pripadnicima nacionalnih manjina da barem teorijski budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Zato će ‘Sejdić - Finci’ biti nezaobilazni dio naše svakodnevice i u 2013. godini. Tužbama u Strasbourgu dugogodišnji predsjednik Židovske zajednice u BiH i vodeći romski aktivist pokrenuli su ispravljanje nepravde prema velikoj skupini ljudi u našoj zemlji koji se kolokvijalno nazivaju “ostali”. Od imena do statusa ovi ljudi su obespravljeni i poniženi. Zahvaljujući angažmanu Jakoba Fincija i Derve Sejdića i provedbi famozne presude “Sejdić - Finci”, takvo stanje bi se trebalo ubrzo promijeniti.
Mnogi će reći da je ova presuda zapravo kruna društvenog angažmana Jakoba Fincija. Osim što je u ratnim i poratnim godinama bio živi simbol prisutnosti Židova u bosanskohercegovačkom društvu, Finci se prihvaćao i konkretnih zadaća koje mu je povjerovala njegova zajednica ili država BiH. Bio je na čelu Agencije za državnu službu BiH, veleposlanik BiH u Švicarskoj Konfederaciji, aktivan član Međureligijskog vijeća BiH. Na svakoj od tih pozicija davao je svoj maksimum, ali niti jednog trenutka nije prestao ukazivati na konkretne probleme u bh. društvu.
Pokrenuta lavina
S druge strane, Sejdićeva borba dodatno dobiva na težini ako se zna da je on pripadnik romske manjine koja je po mnogo čemu najviše diskriminirana manjina, ne samo u BiH, nego i u regiji, pa i u samoj Europskoj uniji. Romi su danas narod s najmanjim brojem obrazovanih i zaposlenih, a na konkretnim primjerima se pokazalo da često nemaju pravo ni na elementarnu zdravstvenu skrb.
U takvoj situaciji borba za politička prava djeluje utopistički. No, Sejdić nije mislio tako i svojom je tužbom pokrenuo lavinu koja se neće zaustaviti sve dok Romi i druge manjine ne postanu ravnopravni s ostalim građanima, odnosno pripadnicima konstitutivnih naroda.
Zbog svega toga, više je nego jasno da su Dervo Sejdić i Jakob Finci i kao osobe obilježili i stavili pečat na 2012. godinu u BiH. Njihovo djelovanje potvrda je da i pojedinci mogu praviti velike pomake i mijenjati stvari na bolje. Korist od toga neće imati samo pripadnici manjinskih naroda, već i cijelo bh. društvo, koje ako želi postati dijelom europske obitelji naroda i država, mora stvoriti jednake uvjete i prilike za sve svoje građane.
Dervo Sejdić i Jakob Finci su uradili svoje, a sad je na bosanskohercegovačkim političarima da nađu optimalan, odnosno kompromisan model koji će osigurati provedbu presude suda u Strasbourgu. Od toga ovisi budućnost Bosne i Hercegovine, sadašnjih i budućih generacija, njezinih građana. Europska unija je jasno stavila do znanja da napredak BiH u europskim integracijama neće biti moguć sve dok se presuda ne provede, odnosno dok iz Ustava i Izbornog zakona BiH ne budu uklonjene diskriminirajuće odredbe. Jednakopravnost je ono na što nas iz dana u dan upozoravaju Dervo Sejdić i Jakob Finci i presuda koja nosi njihova prezimena.
>>Josipović i Leko na 12. dodjeli Večernjakovog pečata
nteresantna vijest