Pandemija koronavirusa učinila je 2020. godinu izazovnom za cijeli svijet, a katastrofalni potresi pretvorili su je nama u Hrvatskoj u najtežu godinu od Domovinskog rata. Utješno je jedino to što su nas nevolje iznova ujedinile i vratile nam solidarnost kakva nas je krasila samo u najtežim ratnim godinama. Stoga nije neobično što je jedan od kandidata za Večernjakovu osobu 2020. godine – volonter.
Nominirali smo stvarnu osobu koja simbolizira solidarnost, požrtvovnost, plemenitost, ali nema ime i prezime jer bismo isticanjem samo jedne osobe ili skupine učinili nepravdu svima ostalima koji su nesebično pomagali unesrećenima i bolesnima. I koji to još uvijek čine. Na ovaj način odajemo priznanje svim volonterima. U konkurenciji su i liječnik s „prve covid-crte“, znanstvenik, poduzetnik, dvoje političara, glumac, nastavnik, sportaš i jedna hrabra plemenita djevojka. Laureata ćemo izabrati uz vašu pomoć, dragi čitatelji, te za svoje favorite glasajte na našem webu. Dosadašnji pobjednici bili su: Mladen Bajić 2011., Ante Gotovina 2012., Dubravka Glavaš 2013., Mate Rimac 2014., Kolinda Grabar-Kitarović 2015., Nenad Bakić 2016., Tvrtko Barun 2017., Zlatko Dalić 2018. i Tomislav Luetić 2019. godine.
1. BRANKA BAKŠIĆ MITIĆ, POLITIČARKA I HUMANITARKA
Netipična političarka koja vlastitim primjerom pokazuje da svrha politike nije elitizam i osobni interes, nego služenje zajednici. Njezino poslanje posebno je došlo do izražaja nakon katastrofalnih potresa na Banovini potkraj prosinca 2020., kad se istaknula požrtvovnošću i odlučnošću da pomogne stradalima. U glinskim selima zovu je „ženom koja dovodi svjetlo“, jer se godinama bori da struju dobiju svi Glinjani. Puna empatije, po vokaciji je humanitarka, a na dužnost glinske dogradonačelnice izabrana je kao nezavisna predstavnica srpske nacionalne manjine pobijedivši kandidata SDSS-a. Na čelu je inicijative „Ljudi za ljude“ u sklopu koje je pomogla velikom broju siromašnih ljudi.
2. GORAN BOGDAN, GLUMAC
Prvi hrvatski glumac nominiran za najboljega europskoga glumca po izboru članova Europske filmske akademije. Nominaciju za „europski Oscar“ priskrbio si je impresivno odigranom ulogom u filmu Srđana Golubovića „Otac“, a i sam film ušao je u selekcijski izbor za najbolji europski film. Bogdan, na žalost, nagradu nije dobio, ali već i nominacija dovoljno govori o koliko se velikom kulturnom iskoraku radi. Za ulogu oca već je nagrađen na nekoliko filmskih festivala.
3. TOMISLAV DEBELJAK, PODUZETNIK
Upravlja splitskim Brodosplitom koji više ne stvara gubitke, nego profit. U izazovnoj 2020. godini uspio je zadržati sve zaposlene (njih više od 2500), održati radne procese i isporučiti novogradnje u ugovorenim rokovima. Nikada nije aktivirao jamstva koja mu je dala država. K tomu, gradnjom čeličnih ustava za projekt spašavanja Venecije od utjecaja plime svrstao je Brodosplit u jedno od tehnološki najinventivnijih brodogradilišta u svijetu. Uspješno vodi i tvornicu vijaka u Kninu, a istaknuo se i angažiranjem svojih radnika i strojeva u pomoći potresom stradalom stanovništvu Banovine.
4. MARKO KUTLEŠA, LIJEČNIK
Šef odjela intenzivne njege na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ zaslužan je za vrhunsko planiranje, organiziranje i vođenje intenzivne jedinice za oboljele od COVID-19. Uvjeti rada u toj bolnici na početku pandemije koronavirusa bili su vrlo loši, nedostajalo je puno opreme, a trebalo je zbrinuti najteže pacijente; danas je stanje posve drukčije. Kutleša je u javnom prostoru (kad mu se dala prilika) bio jedan od rijetkih liječnika s „prave prve crte“ koji je tijekom pandemije konzistentno i kritički iznosio činjenice i istinski se bavio brigom za pacijente, a ne epidemiološkim nagađanjima.
5. BORIS MILOŠEVIĆ, POLITIČAR
Njegov dolazak na obilježavanje Oluje u Knin kao potpredsjednika Vlade iz SDSS-a najupečatljivija je politička gesta ne samo 2020. godine. Njome je otvorio novo poglavlje u odnosu Srba u Hrvatskoj prema Domovinskom ratu i u pomirbi Hrvata i Srba. Potom je u Gruborima rekao da legitimnost Oluje nikad nije bila upitna i time dao svoj doprinos „boljem društvu i građenju kulture mira“. U svojoj „Priči jednog Srbina iz Hrvatske“ tih je dana progovorio i o intimnim sukobima s kojima se nosio svjestan tereta ratnog nasljeđa, ali i obiteljske tragedije kad mu je nakon Oluje ubijena baka. Stoga je odlazak u Knin 5. kolovoza bio i čin osobne, a ne samo političke hrabrosti.
6. MIRNA MRČELA, JUNAKINJA IZ MIRAMARSKE
Skromna heroina, magistrica prava, poznata među ljubiteljima životinja kao splitska volonterka koja je spasila stotine napuštenih pasa, svojom je nesebičnom reakcijom za poplave u podvožnjaku Miramarske ceste u Zagrebu spasila život invalidnom vozaču potopljenog automobila. Zaplivala je u prljavu vodu i pomogla vozaču otvoriti vrata, jer to on iznutra nije mogao. Zastrašujuća je spoznaja da se utapao usred Zagreba, a da mu nitko od ostalih prolaznika nije priskočio u pomoć. Mirnina požrtvovnost primjer je gotovo nagonske humanosti koja bi, kad bi postojala kao standard, život u ovim sumornim okolnostima činila lakšim i manje neizvjesnim.
7. DEJAN NEMČIĆ, NASTAVNIK
Proglašen je najboljim profesorom geografije na svijetu (Global Teacher Award) jer u zagrebačkoj Osnovnoj školi „Ivo Andrić“ provodi modernu nastavu tijekom koje njegovi učenici imaju priliku komunicirati s ljudima u cijelom svijetu. Pokazao je kako se u danim okolnostima može biti inovativan i kreativan te nastavne sadržaje učiniti atraktivnima i zanimljivima. Pokazao je kako se voli profesija, skrenuo je pozornost na važnost učitelja, a predanošću svome pozivu postao je uzor.
8. IGOR RUDAN, ZNANSTVENIK
Uvršten je među najcitiranije znanstvenike u svijetu i važan je influencer u doba pandemije koronavirusa. Za razliku od znanstvenika koji su podlegli vlastitom egu i svjetlima reflektora, Rudan vrlo decentno upravlja svojim javnim imidžom ne dovodeći u pitanje svoj znanstveni integritet. Pokazao je iznimnu društvenu odgovornost te pridonio popularizaciji znanosti. Među prvima se uključio u razjašnjavanje fenomena pandemije COVID-19 u hrvatskoj javnosti, a svojim analitičkim člancima i istupima smanjivao je prostor dezinformacijama, neupućenosti i teorijama zavjere. Pokazao je istinsku ulogu znanstvenika u ovakvim kriznim situacijama, a pritom nije ulazio u konflikte, dociranja i samopromociju.
9. NENAD ŠOŠTARIĆ, RUKOMETNI IZBORNIK
Magistar rukometa, posvećen cilju, kreator je sportskog čuda i povijesnog uspjeha hrvatskoga ženskog rukometa. Pod njegovim vodstvom hrvatske su rukometašice osvojile brončanu medalju na europskom prvenstvu u Danskoj iako im nitko nije davao nikakve šanse da prođu i prvu fazu natjecanja. Šoštarić i rukometašice naciji su održali lekciju kako se treba odnositi prema ženskom sportu, a bila je to i lekcija o požrtvovnosti, zajedništvu i važnosti timskog duha. Za tu kemiju najzaslužniji je izbornik, koji je od autsajderica stvorio junakinje, podigao moral nacije i učinio nas ponosnima.
10. VOLONTER SIMBOL SOLIDARNOSTI
Plemeniti, nesebični, vrijedni, ali široj javnosti gotovo posve nevidljivi ljudi na javnoj su sceni zablistali u pandemiji koronavirusa te nakon potresa u Zagrebu i na Banovini. Nažalost, tek u velikim nesrećama postajemo svjesni njihove velike važnosti. Bez tih ljudi velika srca, koji svoj trud, znanje i vrijeme posvećuju drugome, djelovanje državnih institucija za pomoć ugroženom stanovništvu bilo bi paralizirano. Toj velikoj vojsci solidarnih koja nam vraća vjeru u ljude pripadaju i statičari, i navijačke skupine, i vatrogasci DVD-a, i ugostitelji, i psiholozi, i zaštitari životinja...
Čudni ljudi, čudne nominacije