U Hrvatskoj je u sedam godina udio voća kontaminiranog pesticidima porastao za 534% u usporedbi s europskim prosjekom od 220%, a povrća za vrtoglavih 2704% u odnosu na europski prosjek od 247 posto. No i unatoč ovom velikom porastu, puno smo manje 'zagađeni' od EU, barem kad je riječ o voću. Udio ostataka pesticida u voću koje je uzgojeno u Hrvatskoj i dalje je ispod europskog prosjeka, samo 8% u odnosu na europskih 20%, dok je povrće druga priča. Tu pratimo EU prosjek – svaki deseti proizvod (12%) uzgojen u Hrvatskoj sadrži ostatke barem jednog PFAS pesticida – pokazalo je izvješće "Toksična žetva", koje su organizacija PAN Europe i Générations Futures, nakon prve prezentacije početkom godine, danas predstavile s dopunjenim podacima uza Hrvatsku i Italiju u suradnji s organizacijama ISDE Italia i Zemljane staze.
Izvješće se, naime, temelji na službenim podacima iz nacionalnih programa praćenja ostataka pesticida u hrani u zemljama članicama EU. Samo nasumično uzorkovani proizvodi uključeni su u studiju kako bi se ispitala izloženost koja je reprezentativna za potrošače u EU. Odabrano je voće i povrće koje se najčešće konzumira, a analiza je provedena na razini Europske unije (agregacija svih nacionalnih podataka), ali i na razini 10 različitih država članica (Austrija, Belgija, Francuska, Hrvatska, Italija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Nizozemska, Španjolska). I to na Per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS), koje su skupina kemikalija koje je stvorio čovjek i koriste se u širokom rasponu potrošačkih proizvoda i industrijskih primjena od 1950-ih. Njihova popularnost i raširena uporaba proizlaze iz njihovih svojstava odbijanja vode i ulja, a te karakteristike visokih performansi, tvrdi se, imaju svoju cijenu. Desetljećima je znanstvena zajednica upozoravala na problem postojanosti i potencijalne toksičnosti ovih kemikalija kojima je izloženost gotovo neizbježna zbog njihove široke rasprostranjenosti. Podaci za Hrvatsku govore tako kako je u 10,6% od 847 uzoraka voća sadržavalo ostatke najmanje jednog PFAS pesticida. Maksimalni broj PFAS pesticida otkrivenih u jednom uzorku voća bio je 3, a udio uzoraka voća kontaminiranih ostacima PFAS pesticida porastao je s 1,5% u 2014. na 14,7% u 2021., odnosno za 534% u promatranom sedmogodišnjem razdoblju od 2014. do 2021. Udio uzoraka povrća kontaminiranih ostacima PFAS pesticida porastao je pak s 0,8% u 2014. na 14,6% u 2021., što je već spomenutih 2704%.
Prema istraživanju, od 8% svih uzoraka domaćeg voća u kojima su u 2021. otkriveni ostaci PFAS pesticida, najkontamiranije su bile jabuke (15% uzoraka), dinje (10%) i jagode (10%). Od 12% pozitivnih uzoraka povrća uzgojenog u Hrvatskoj, najviše ostataka PFAS pesticida otkriveno je u krastavcima, kod čak 33% uzoraka, potom u mrkvi (21%) i paprici (10% uzoraka).
Kad je riječ o uvoznom voću i povrću, u 2021. godini ostaci PFAS pesticida otkriveni su u 22% voća uvezenog u Hrvatsku. Najkontaminiranije voće bile su jagode (54% uzoraka), breskve (50%) i banane (28%). Jedino povrće uvezeno u Hrvatsku koje su hrvatske nadležne institucije uzorkovale u dovoljnim količinama za generiranje značajne statistike bile su paprika (50% uzoraka), mrkva (8% uzoraka), brokula i špinat. U brokuli i špinatu nisu pronađeni ostaci PFAS pesticida.
VEZANI ČLANCI:
Iz Zemljanih staza kažu kako se PFAS spojevi ne razgrađuju lako, postojani su u našem okolišu i bioakumuliraju se u živim organizmima, uključujući ljude, do razina koje mogu izazvati štetne učinke. Neki od njih također su vrlo mobilni i lako ulaze u površinske i podzemne vode, uključujući i pitku vodu. Ovo postavlja pitanja o dugoročnim zdravstvenim utjecajima kronične izloženosti PFAS spojevima na ljude i ekosustave. Dok se za neke PFAS spojeve sumnja da su kancerogeni, drugi su povezani s problemima u razvoju djece, a mnogi pokazuju štetne učinke čak i pri niskim koncentracijama, utječući, između ostalog, na imunološki i endokrini sustav. Postojanost PFAS spojeva i bioakumulativnost također izazivaju zabrinutost oko pitanja nepovratnosti onečišćenja okoliša PFAS-om za buduće generacije.
Iako je neprihvaćeno da se PFAS spojevi koriste u raznim potrošačkim proizvodima (tave, tekstil, ambalaža za hranu itd.), manje je poznato da se PFAS pesticidi namjerno prskaju po usjevima. Hrana je sustavan i izravan put izloženosti građana ovim spojevima. Do danas je u Europskoj uniji odobreno korištenje 37 PFAS pesticida. Neki su samo postojani, a drugi se razgrađuju na postojane metabolite, poput trifluoroctene kiseline (TFA). – Usprkos poznatim negativnim učincima ovih spojeva na zdravlje ljudi i na okoliš, regulatorna tijela EU odobrila su korištenje ovih tvari, što je suprotno Uredbi o pesticidima. Još više zabrinjava to što se prijedlogom zabrane PFAS spojeva u EU planira izuzeće za PFAS pesticide. Naime, regulatorna tijela predložila su izuzimanje aktivnih tvari koje se koriste u pesticidima iz predviđenog prijedloga za postupno ukidanje PFAS-a, pod pretpostavkom da su one dovoljno regulirane postojećim Zakonom o pesticidima – rekla je Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.
– Ovim Izvješćem pozivamo nadležne zakonodavne, obrazovne i zdravstvene institucije u Hrvatskoj da stave problem onečišćenja, kao i izloženosti PFAS spojevima visoko na dnevni red. Nedavno obavljeno testiranje voda u organizaciji udruge Zemljane staze pokazalo je sadržaj TFA kiseline, metabolita PFAS spojeva, u vodi rijeke Save nizvodno od Zagreba iznad dopuštenih količina. Stoga pozivamo Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, kao i ostale zavode u Republici Hrvatskoj, da prepoznaju pojavu PFAS spojeva u okolišu kao relevantan problem i da započnu s mjerenjem onečišćenja okoliša ovim spojevima – izjavila je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
Prema istraživanju, najčešće kontaminirane proizvode uzgajale su Nizozemska (27%) i Belgija (27%), zatim Austrija (25%), Španjolska (22%) i Portugal (21%). Među uvezenim voćem i povrćem u EU koje će vjerojatno sadržavati ostatke PFAS pesticida je ono iz Kostarike (41%), Indije (38%), Južne Afrike (28%), Kolumbije (26%) i Maroka (24%). Kad je riječ o najčešćim PFAS aktivnim tvarima koji se otkrivaju u proizvodima uzgojenim u Europi, u 2021. su to bili fungicid fluopiram, insekticid flonikamid i fungicid trifloksistrobin.
GALERIJA Jeste li ih posjetili? Ovo je 10 najboljih povijesnih znamenitosti na hrvatskoj obali!
