Već je dulje vrijeme izvjesno da je plan iz Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa kojim je predviđeno da brojka smrtno stradalih u prometu 2020. godine ne bude veća od 213 teško ostvariva. Ali upravo ove izmjene zakona i aktivnosti MUP-a i Fakulteta prometnih znanosti u razdoblju do 2020. usmjerene su prema postizanju tog cilja.
Samo do ovog ponedjeljka u crnim je statistikama smrti na našim cestama zavedeno 295 imena. Za upravljačem je odveć onih koji unatoč oduzetoj dozvoli smatraju da smiju voziti, jurnjava na našim cestama nije nepoznanica, kao ni vožnja kroz crveno ili vožnja u pijanom stanju.
Strogo prema recidivistima
Mentalitet nepoštovanja zakonskih propisa u nas je već odavno praksa kojoj Zakon o sigurnosti prometa na cestama očito nije uspio stati nakraj. Sve te činjenice potaknule su Ministarstvo unutarnjih poslova da žurno krene u izmjene postojećeg zakona, a radna skupina u kojoj su predstavnici MUP-a i stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti u ponedjeljak je finalizirala prijedloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Privremeno oduzimanje vozila, povećanje novčanih kazna za prekršaje u prometu na iznos do 20.000 kuna, obvezno izricanje zabrane upravljanja motornim vozilom, povećanje negativnih prekršajnih bodova, kažnjavanje nepoštivanja sigurnosnog razmaka na autocesti, obvezni liječnički pregled nakon 67. godine života, snimanje vozačkih ispita te mogućnost provjere elektroničkim putem statusa vozačke osnovne su novosti iz prijedloga koji je iznjedrila radna skupina. Otkako su u javnost počeli curiti detalji iz novog prijedloga zakona, ponajviše se bure bilo podiglo zbog najave privremenog oduzimanja vozila.
Radna skupina predložila je da bi takva kazna zadesila onog vozača koji je najmanje dva puta već pravomoćno kažnjen, te ponovno počini bilo vožnju u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, prekoračenje dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad 1,5 promila, vožnju prije položenog ispita, kao i vožnju u vrijeme kad je vozaču oduzeta vozačka dozvola.
GALERIJA Nekad raskošna zdanja danas propadaju
Cilj je ove kazne, smatraju predlagatelji, dati do znanja vozaču koji ponavlja najteže prekršaje da je, ako se ne koristi onako kako treba, vozilo opasno sredstvo. Isto tako vlasnici vozila bi, prođe li prijedlog, ubuduće dobro provjerili kome daju automobil, u čemu će im pomoći još jedna novost iz zakona, a to je provjera statusa vozačke dozvole na mrežnim stranicama MUP-a, i to bez naknade. Iako dostupna svima, ta bi novost najviše mogla koristiti vlasnicima prijevozničkih tvrtki, rent-a-car agencijama te tvrtkama i pojedincima koji nekomu ustupaju vozilo.
Prijedlogom zakona znatno bi se povećale novčane kazne za najteže prometne prekršaje, a to su one iste zbog kojih nesavjesni vozač može ostati bez vozila. Naime, u praksi se pokazalo da sadašnje kazne ne ispunjavaju svrhu i da počinitelja prekršaja ne odvraćaju od ponavljanja prometnih prekršaja. Zato se predlaže da se najveće kazne koje sada iznose od 5000 do 15.000 kuna povećaju na iznos od 10.000 do 20.000 kuna.
S 500 na tisuću kuna povećala bi se kazna za nevezivanje sigurnosnog pojasa. Analize pokazuju da bi bilo čak 10 posto manje poginulih u prometu da su sudionici nesreća bili vezani. Predlagatelji su uočili da je poseban problem nepropisan prijevoz djece u vozilima, da se ne koriste sjedalice ili postolja te da djeca ne koriste pojas. Kazna za nepropisan prijevoz djece također bi s 500 bila povećana na 1000 kuna.
Telefoniranje u vožnji kažnjavalo bi se s 1500 kuna, triput više nego sada. Analize pokazuju da je sve više prometnih nesreća izazvanih neobjašnjivim prelaskom vozilom na suprotnu stranu kolnika, što se pak dovodi u vezu s dokazanom dekoncentriranošću vozača zbog nepropisnog korištenja mobitela i istodobnog upravljanja vozilom. Prijedlogom zakona propisuje se i da sigurnosni razmak između vozila na autocesti mora biti na udaljenosti koja nije manja od udaljenosti koju bi prešao brzinom kojom vozi u dvije sekunde. Odredba je to kakvu ima, primjerice, i Slovenija.
>> Pogledajte koliko vrijede vozačke dozvole
Česte nesreće starijih
Osim što bi vozače nova politika kažnjavanja opalila po džepu, za te bi prekršaje ubuduće po prijedlogu bilo propisano i obvezno oduzimanje dozvole. Pola godine ne bi smio voziti onaj tko prvi put počini jedan od navedenih prekršaja, bez dozvole bi na godinu dana ostao onaj koga se zatekne u počinjenju prekršaja drugi put. Za treći i svaki sljedeći put zaštitna bi mjera oduzimanja vozačke bila dvije godine.
Recidivisti bi ubuduće lakše ostajali bez dozvole jer je plan da se broj negativnih prekršajnih bodova za najteže prekršaje u prometu s dosadašnjih tri poveća na šest. To znači da bi se vozačka dozvola ukinula zbog, na primjer, dva namjerna prolaska kroz crveno, što bi prekršitelja vratilo u klupu, na edukaciju o prometnim propisima nakon čega bi morao ponovno na ispit, koji će ubuduće, prođe li prijedlog, biti sniman zvučno i vizualno. Odredba zbog koje će se zacijelo na noge dići umirovljenici odnosi se na obvezu odlaska na liječnički za vozače koji nakon 67. godine idu produljiti dozvolu.
Pri predlaganju te odredbe radna skupina u obzir je uzela da vozači s navršenih 67 godina i stariji čine 9,1 posto vozačke populacije u RH te da su lani sudjelovali u 11,7 posto svih prometnih nesreća. Od ukupno 3974 prometne nesreće u kojima su sudjelovali, izazvali su ih 2730 ili 68,7 posto. U tim su nesrećama poginule 24 osobe. Takav se trend nastavlja i ove godine, kada je u 10 mjeseci u ukupnom broju prometnih nesreća sudjelovalo oko 11,9 posto vozača starijih od 67 godina. Vozači te dobi su od ukupno 3347 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali, izazvali njih 2376 ili 71 posto. Smrtno je stradalo 28 osoba. MUP je u sklopu izmjena Zakona o cestama predložio svoje ponovno uključivanje u proces projektiranja i rekonstrukcija cesta.
- Naravno da pri donošenju zakona morate poštovati proceduru, ali daleko od toga da su zakoni klesani u kamenu i da se ne mogu mijenjati - naglašava ministar Davor Božinović.
>> Pogledajte koje zimske gume su najbolje
ako čete uzimat vozačke prelaskom na crveno osigurajte semafore brojčanim sustavom da se zna koliko sekundi je preostalo do žutog a ne da brzinom koja je dozvoljena na prometnici dođem pet metara do semafora a ono žuto...nemogu stat da ne ugrozim vozača iza sebe a nakon tri sekunde izlazim na crveno...nakaradan zakon