Ministarstvo unutarnjih poslova priprema novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama kojim će se, prema najavama drastično povećati kazne, a predlaže se i da se teškim prometnim recidivistima oduzima vozilo. Hrvatska je u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa zacrtala cilj da do 2020. smanji za 50 posto broj poginulih na cestama, odnosno na 213.
No to je nedostižna brojka prema trenutačnoj statistici. Nakon nekoliko godina pozitivnog trenda smanjenja broja poginulih na cestama, zadnjih godina ta brojka ponovno raste ili stagnira. Prometni stručnjak Ivan Dadić smatra da nove represivne mjere neće polučiti željeni rezultat. Primjećuje da se pad broja poginulih i prometnih nesreća na našim cestama dogodio za vrijeme ekonomske krize, odnosno recesije kada su se ljudi bojali za svoju egzistenciju.
- Nakon što smo izašli iz recesije, povećao se i broj nesreća. Trebalo bi tu povezanost detaljnije istražiti, kako je taj optimizam i osjećaj sigurnosti nakon što je ekonomija ponovno počela rasti utjecao na porast broja prometnih nesreća - objašnjava Dadić.
Galerija - Vozač Taxi Cammeo udario u vozilo, odbacio ga u zaštitnu ogradu
Smatra da je ključna edukacija, i to ne samo kroz autoškole nego i kroz medije te u osnovnim i srednjim školama kao i na fakultetima.
- U svakom predmetu može se naći nešto što se odnosi na sigurnost prometa. Trebalo bi napraviti neki priručnik o sigurnosti prometa jer svaki profesor može dati svoj doprinos tome. Osim toga, trebalo bi puno više znanosti uključiti u donošenje prometne regulative. MUP se sada veže uz fakultete i institute, ali samo kako bi podržali njegove mjere. A policija je tu u jednoj vrsti sukoba interesa jer donosi mjere koje onda poslije provodi i na temelju njih ispisuje kazne - smatra Dadić.
Galerija - Tragedija u Šibeniku: Mladić se zbog neprilagođene brzine zabio u ogradu
Prema njegovu mišljenju, za prometne prekršaje, osim vozača i pješaka, trebalo bi kažnjavati i vlasnike prometnica. Naime, ako se na nekom mjestu događa više nesreća, onda, kaže Dadić, za njih nisu krivi samo vozači i pješaci. Stoga bi policija trebala u tim slučajevima prijavljivati i vlasnike cesta pa neka se to rješava na sudu, poručuje Dadić.
Prema zasad dostupnim informacijama, novim zakonom povećala bi se najveća dopuštena brzina na autocestama sa 130 na 140 kilometara na sat. Dadić kaže da to nije loša ideja i da bi se možda moglo povećati tu dopuštenu brzinu i na 160 kilometara na sat. Predlaže i da se na prilazima gradovima, primjerice na zagrebačkoj zaobilaznici, ograniči brzina na 100 kilometara na sat pa će tako i buka prometa biti manja.
>> Pogledajte koje su najbolje zimske gume
Najlakše je kažnjavati! Najtežeje napraviti dobre ceste! Dobro bi bilo da se promcjeni realno kojom brzinom bi trebalo voziti nekom cestom (nekada su te brzine apsurdne), a ne da se paušalno ograničva brzina! Osim toga, kod nas je katastrofalno stanje javnog prijevoza. Željeznice praktički nemamo, gradski prijevoz u brojnim gradovima ne postoji, taksi službe su jako skupe u odnosu na naše plaće što sve nas prisiljava da vozimo i u sitaciji kada se u svijetu koristi javni prijevoz. Osobno bi puno puta išao javnim privozom (umor, nenaspavanost, komoditet, cijena...) kada bi ga bilo! O tom segmentu se niti ne razmišlja!