Od početka ove godine novi umirovljenici, osiguranici drugog stupa, mogu tražiti da im se u trenutku umirovljenja isplati 15 posto mirovinske štednje. Jedna je to od većih novosti Vladine mirovinske reforme, no jednokratna isplata štednje uvjetovana je iznosom buduće mirovine.
Polovica ne ispunjava uvjete
– Budući korisnik mirovine iz drugog stupa može se odlučiti za djelomičnu, jednokratnu novčanu isplatu 15 posto bruto iznosa od ukupno kapitaliziranih sredstava doznačenih MOD-u, pod uvjetom da mu je osnovna mirovina iz prvog stupa 15 posto veća od najniže mirovine iz prvog stupa, pojašnjavaju u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
VIDEO Ove stvari morate znati o mirovinskoj reformi
Još se čekaju prvi stvarni izračuni dvostupnih mirovina, a mi smo uz konzultacije s mirovinskim osiguranjem, informativno pripremili kolika bi trebala biti ta buduća mirovina da se stekne pravo na isplatu 15 posto štednje.
Inače, hrvatski građani moraju minimalno raditi 15 godina da bi ostvarili pravo na mirovinu kada navrše 65 odnosno 67 godina života (za žene traje prijelazno razdoblje). Tko je radio samo 15 godina, a nalazi se u drugom stupu moći će uzeti 15 posto svoje štednje jedino ako mu mirovina iz prvog stupa bude veća od 1097 kuna.
Radnik s 30 godina mirovinskog staža može dobiti 15 posto štednje ako mu mirovina bude veća od 2194 kune, za 32 godine staža mirovina ne smije biti ispod 2340 kuna, a za 37 godina staža ne smije biti ispod 2706 kuna!
Formula po kojoj se računa iznos mirovine nije jednostavna, no procjenjuje se da radnik koji je cijeli radni vijek zarađivao prosječnu plaću u državi, primjerice nastavnik ili nastavnica u školi, za 35 godina staža može očekivati oko 2800 kuna mirovine, a za 40 godina staža oko 3299 kuna.
Prosječna plaća trenutačno iznosi oko 6200 kuna. Ako se netko kasno zaposlio te skupi samo 25 godina staža s prosječnim primanjima, može računati na oko 2000 kuna mirovine.
Procjenjuje se da radnici čije su plaće bile oko 90 posto državnog prosjeka i ispod njega neće moći zadovoljiti osnovni kriterij za jednokratnu isplatu, no točan podatak može dati samo HZMO, jer u graničnim slučajevima odlučujuća može biti kuna gore ili dolje!
Manje od državnog prosjeka zarađuje nešto više od polovice zaposlenih. Inače, liječnik ili sveučilišni profesor koji je tijekom radnog vijeka zarađivao dvije prosječne plaće u državi – trenutačno oko 12.400 kuna neto – za 35 godina staža može računati na oko 5700 kuna mirovine, a za 40 godina staža mirovina bi mu mogla biti oko 6500 kuna.
Iz dva obvezna mirovinska fonda dobili smo informaciju da radnik koji je nakon 2002. godine 90 posto vremena štedio u drugom stupu na svom računu može imati oko 130.000 kuna mirovinske štednje. Zadovolji li osnovni kriterij vezan uz visinu mirovine, on će u trenutku odlaska u mirovinu moći povući 19.500 kuna svoje štednje, a preostali iznos će mu se isplaćivati kao mjesečna mirovina.
Na tu isplatu plaća se porez
HZMO upozorava da pri svakoj isplati mirovine, kao i pri jednokratnoj isplati 15 posto kapitaliziranih sredstava, mirovinsko osiguravajuće društvo obračunava i uplaćuje porez na dohodak i prirez te korisniku mirovine isplaćuje neto iznos. Stope poreza za umirovljenike su umanjene i iznose 12 posto i 18 posto.
Na 19.500 kuna jednokratne mirovinske štednje, umirovljenik će platiti 2340 kuna poreza na dohodak i pripadajući prirez. No, taj mu iznos može biti vraćen, ili mu porezna uprava može odrediti doplatu pri konačnom obračunu poreza na dohodak.
Prosvjed ispred Ministarstva kulture
Nije mi jasno. Ja sam sklopio ugovor s fondom drugog stupnja. Na ugovoru moje ime i njihovo. Pod jedan kako država može uopće to uzeti i raspolagati s time i drugo kako može određivati kako će se isplaćivati. Po meni sve van ugovora i uzimanje treće strane je krađa i ide na sud.