Biden 306, Trump 232. Tako je glasio rezultat predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2020. godine. Joeu Bidenu trebalo je najmanje 270 elektorskih glasova za pobjedu. U nekim je saveznim državama borba za elektorske glasove bila vrlo tijesna i o pobjedniku je odlučivalo nekoliko desetaka tisuća glasova, jedno omanje selo ili gradić. U Arizoni je, na primjer, Biden dobio 1,672.143 glasa birača, a Donald Trump 1,661.686, dok je u Georgiji Biden imao samo 11.779 glasova više. U nekim državama pobjegao je Trumpu na više od 60 posto, primjerice u Marylandu i Massachusettsu, a s druge strane, Trump je 60 posto prevalio u Idahou i Kentuckyju.
U SAD-u svaka od pedeset saveznih država ima određen broj elektora na temelju broja svojih zastupnika u Kongresu, a broj zastupnika određuje broj popisanih stanovnika, pa što savezna država ima veću populaciju, to ima pravo i na veći broj zastupnika, a time i elektorskih glasova. U većini saveznih država kandidat koji osvoji najveći broj glasova birača dobiva sve elektorske glasove predviđene za tu državu, no ima i izuzetaka, pa se tako u Nebraski i Maineu elektorski glasovi dijele jer koriste proporcionalni sustav. Kad su se zbrojili svi glasovi birača, a ima ih više od 155 milijuna, i pretvorili u elektorske glasove, Biden je te 2020. postao 46. predsjednik Sjedinjenih Država, a Trump prvi predsjednik koji nije potvrdio ponovni izbor još od Georgea H. W. Busha 1992. godine.
Amerikanci, sve u svemu, imaju neobičan izborni sustav u kojem pobjednik nije onaj tko dobije najviše glasova punoljetnih građana, nego onaj tko skupi više elektorskih glasova u saveznim državama. Može netko dobiti i više glasova birača od protivnika, a izgubiti jer je ovaj imao više elektorskih glasova, što se i dogodilo Alu Goreu 2000., a potom i Hillary Clinton 2016. godine.
U tom složenom izbornom sustavu na svakim se izborima s posebnom pozornošću gledaju rezultati u tzv. swing državama, koje neki nazivaju i ljubičastima. U njima je, naime, do zadnjeg trena teško predvidjeti pobjednika jer to može biti i kandidat demokrata i kandidat republikanaca. Poznato je da na istoku i na zapadu obično pobjeđuje demokratski kandidat, dok republikanci najviše glasova očekuju na otvorenom ruralnom prostoru prerija istočno od Stjenjaka. No u swing državama vode se najzanimljivije izborne bitke i s velikim se uzbuđenjem čeka hoće li se na TV ekranima obojiti demokratskom plavom ili republikanskom crvenom bojom, posebno kada je rezultat tijesan, a prema posljednjoj objavljenoj anketi, Kamala Harris i Donald Trump pušu jedan drugome za vrat. Na to koliko je svaki glas važan podsjeća i podatak da je Biden prije četiri godine dobio sedam milijuna glasova više od Trumpa, no pobjeda je zapravo bila tijesna jer se u nekim swing državama vodila bitka za svaki glas neodlučnih birača, pa je, izračunali su analitičari, Trumpa pobjede koštalo nekih 120.000 glasova, koliko bi mu dostajalo da skupi pobjedničke elektorske glasove u četiri swing savezne države. Tih 120.000 glasova je, usporedbe radi, grad veličine Rijeke.
Nisu na svakim izborima swing države jedne te iste, s vremenom se popis mijenja. Dosad su to, primjerice, bile Minnesota, New Hampshire, Michigan, Nevada, Pennsylvania, Wisconsin, Arizona, Georgia, Sjeverna Karolina, Florida, Teksas, Iowa, Ohio... Ove godine brojni politički analitičari u swing države ubrajaju Michigan s 15 elektora, Pennsylvaniju s 19, Georgiju sa 16, Arizonu s 11, Nevadu sa šest, Sjevernu Karolinu sa 16 i Wisconsin s deset. Njih sedam nose ukupno 93 elektora. Mi ćemo ovaj put analizirati Michigan, Pennsylvaniju i Wisconsin, države koje su kao tzv. plavi zid prije četiri godine bile krucijalne za Bidenovu pobjedu, pa bi presudne mogle biti i za Kamalu Harris.
I njoj i Trumpu posebno je bitan Michigan, koji je prije četiri godine dobio Biden, no zbog potpore Izraelu nakon nemira u Pojasu Gaze pala mu je popularnost, a za demokrate je posebno zabrinjavajuća činjenica to što je više od 100.000 demokratskih glasača na predizborima reklo da su neopredijeljeni. Još nisu odlučili kome će dati glas. Michigan ima najveći udio američkih Arapa, oko 2,1 milijun. Harris je zauzela oštriji ton prema Izraelu, a neki prosvjednici u Gazi rekli su BBC-ju kako se nadaju da će ona imati više razumijevanja za njihovu stvar od Bidena. Prema posljednjim anketama, Harris vodi. Michigan je, piše U.S. News, posljednjih desetljeća bio pouzdano plava država Srednjeg zapada nakon što se 70-ih i 80-ih ondje glasalo isključivo za republikance. No, slično Wisconsinu, postao je glavno bojno polje nakon što je bivši predsjednik Trump ondje pobijedio s manje od 11.000 glasova 2016., da bi 2020. pobijedio Biden s čak 150.000 glasova prednosti. Harris će sad pokušati sačuvati taj status.
Anketa američkog News-Generation Laba objavljena u srpnju, dakle prije nego što je Biden izašao iz utrke, pokazala je da su mlađi glasači kritički nastrojeni prema aktualnom predsjedniku i da su više skloni podržati Trumpa. Nakon što je Harris postala kandidatkinja i izabrala guvernera Minnesote Tima Walza za svog potpredsjednika, upravo je Michigan početkom kolovoza bio jedna od njihovih prvih zajedničkih predizbornih postaja. Na skupu u zračnoj luci u Detroitu Harris su tijekom govora prekinuli prosvjednici koji se protive izraelskom ratu protiv Hamasa u Gazi.
– Ako želite da Donald Trump pobijedi, onda to recite. Inače, sad ja govorim – uzvratila im je Harris.
Predgrađe Detroita Dearborn ima jednu od najvećih koncentracija arapskih Amerikanaca u zemlji, a Harris je uspjela dobiti podršku Assada Turfea, najvišeg arapsko-američkog dužnosnika okruga Wayne, najvećeg u Michiganu. I Trump je u nekoliko navrata doputovao u Michigan, pa je tako ostalo zabilježeno da je u rujnu prošle godine pred radnicima tvornice automobila u Detroitu kritizirao Bidenovu politiku vezanu uz električne automobile. Vratio se prije dva mjeseca, nakon što je prihvatio nominaciju, tjedan dana poslije neuspješnog pokušaja atentata na njega, pa je u Grand Rapidsu održao skup na kojem je predstavio i svoga kandidata za potpredsjednika JD Vancea.
Prije nekoliko dana Trump je u Flintu održao novi skup, ovaj put nakon drugog pokušaja atentata na njega. Kao i u Wisconsinu, ključna skupina za oboje kandidata u Michiganu bijeli su glasači iz radničke klase. S obzirom na to da je proizvodnja automobila glavni igrač u državnom gospodarstvu – Michigan je dom General Motorsa i Forda, zajedno sa sjevernoameričkim sjedištem Stellantisa – glasanje sindikata bit će vrlo važno. No sindikati nisu ujedinjeni oko podrške jednom ili drugom kandidatu. Harris se nedavno sastala s predstavnicima Teamstersa, a taj je jaki sindikat dva dana poslije objavio da joj neće dati podršku, pa prvi put od 1996. godine neće podržati demokratskog kandidata.
– Također su važni crni birači i relativno brojna arapsko-američka populacija Michigana, s obzirom na nezadovoljstvo pristupom Bidenove administracije izraelskom ratu u Gazi – ističe U.S. News. Nepoznanica su neopredijeljeni koji su 2016. pomogli Trumpu, a onda 2020. i Bidenu. Ključna pitanja za birače u Michiganu, prema anketi Emerson College Pollinga i The Hilla, danas su gospodarstvo, za gotovo trećinu glasača, zatim imigracija (13%), prijetnje demokraciji (12%), zdravstvena skrb (10%), pristupačnost stanovanja (8%), obrazovanje (7%), kriminal (7%) i pristup pobačaju (5%).
U Pennsylvaniji je Biden 2020. također pobijedio tijesno, s prednosti od 82.000 glasova na 13 milijuna stanovnika. Biden je često isticao svoju povezanost s radničkim gradom Scrantonom, gdje je i rođen. Zato mu je pobjeda 2020. ondje bila posebno draga. Ekonomija je postala glavna tema zbog rasta inflacije pod njegovom administracijom, cijene hrane porasle su više nego u drugim saveznim državama, no u posljednje vrijeme inflacija pada, pa je pitanje kako će glasači reagirati u studenom. Donald Trump na skupovima napada Harris kao Bidenovu potpredsjednicu, pa je, kaže, i na njoj velika odgovornost za loše stanje u gospodarstvu.
U Pennsylvaniji, u Butleru, Trump je 14. srpnja preživio i prvi pokušaj atentata. Analitičar Sveučilišta Quinnipiac Tim Malloy kaže da prema njihovoj anketi u Pennsylvaniji Harris dobiva 51 posto, Trump 45 posto, a kandidatkinja Zelene stranke Jill Stein i kandidat Libertarijanske stranke Chase Oliver svaki po jedan posto potpore. Muslimanski i arapski birači zbog ustrajne podrške Izraelu polako se okreću Jill Stein, koja traži embargo na isporuku oružja Izraelu. Vijeće za američko-islamske odnose objavilo da je da bi u Michiganu 40 posto muslimanskih birača poduprlo Stein, koja vodi i u Arizoni te u Wisconsinu. U Pennsylvaniji i Georgiji Harris je još uvijek u prednosti među muslimanskim biračima. Oko 3,5 milijuna američkih građana podrijetlom je s Bliskog istoka i čine jedan posto ukupne populacije SAD-a, no situacija je takva da je svaki glas važan. Stein je na izborima 2016. dobila samo nešto više od jedan posto glasova, a ti su glasovi mogli biti ključni za Hillary Clinton. Slična opasnost sad prijeti i Harris. Pitanje je i kome će glasove uzeti Chase Oliver koji se otvoreno deklarira kao homoseksualac i podržava pravo na pobačaj. Podržao je Baracka Obamu na izborima 2008., no prestao je zbog nastavka rata u Iraku.
Kad bi se gledao samo sraz Harris i Trumpa, Harris trenutačno ima blagu prednost s 51 prema 46 posto. – Promjena nakon debate, iako mala, sugerira da su glasači više na strani Harris – ističe Malloy.
I Harris i Trump ove su godine nekoliko puta bili u Pennsylvaniji. U Harrisburgu (nema veze s Kamalom Harris) u veljači Trump je na skupu Nacionalne streljačke udruge obećao članovima da im nitko neće oduzeti vatreno oružje ako on pobijedi. Senator JD Vance pohodio je Philadelphiju 6. kolovoza, istog dana kad su svoj skup imali Harris i Walz. Naglasio je da će Ameriku učiniti ponovno velikom uvođenjem "zdravorazumskih ekonomskih politika" za američke obitelji te uspostavljanjem reda i zakona diljem Pennsylvanije.
FOTO Trumpov skup prekinut pucnjavom: Krvavog ga micali s pozornice
Bijeli birači radničke klase ključna su skupina za oba kandidata i u toj saveznoj državi, ali i starija populacija, koja čini petinu stanovništva. Sredovječni i stariji birači donijeli su Trumpu pobjedu 2016. godine. Anketa koju je proveo CNN pokazala je da je za četiri od 10 birača ekonomija glavno pitanje, a slijede zaštita demokracije, imigracija i pravo na pobačaj.
– Ako osvojimo Wisconsin, pobijedit ćemo na izborima – rekao je Trump, koji u toj saveznoj državi koja nosi deset elektorskih glasova vidi prevagu. Republikanci su svoju ljetnu nacionalnu konvenciju održali upravo u Milwaukeeju, a i Harris je u tom gradu dočekala vijest da ju je stranka i službeno kandidirala za predsjednicu, pa se javila uživo u televizijske programe. U Wisconsinu je Biden prije četiri godine pobijedio Trumpa s 21.000 glasom više. U dosadašnjim je anketama dobro stajao i neovisni kandidat Robert F. Kennedy Jr. Demokrati su pokušali maknuti Jill Stein s glasačkog listića, smatrajući da se Zelena stranka nije pridržavala državnih izbornih zakona, no nisu uspjeli. I u tome se vidi koliko im Stein smeta.
U Wisconsinu je glavna predizborna tema zapošljavanje. Demokratima je kao naručena došla vijest da će Microsoft uložiti 3,3 milijarde dolara u istraživački centar za razvoj umjetne inteligencije, koji bi trebao donijeti 2000 radnih mjesta. Voice of America prije četiri je godine objavio reportažu o tome kako put do Bijele kuće vodi preko tzv. Pojasa hrđe (Rust Belt). U gradu Wisconsin Rapidsu upravo je u to vrijeme u stečaj otišla tvornica papira koja je 120 godina bila žila kucavica grada, preživjevši svjetske ratove i Veliku depresiju. No te 2020. posljednjih 900 radnika otišlo je na burzu, velikim dijelom i zbog pandemije koronavirusa jer je potražnja za papirom drastično pala. Takvih priča o propadanju industrije u Pojasu hrđe na američkom Srednjem zapadu bilo je na stotine. Trump im je obećavao da će preokrenuti trend gubitka poslova u proizvodnji, no kao predsjednik od 2016. do 2020. u tome nije uspio. Stephen Deller, profesor i stručnjak za ekonomski razvoj na Sveučilištu Wisconsin – Madison, smatra da je razlog masovnih gubitaka radnih mjesta automatizacija.
– Put do Bijele kuće vodi kroz Wisconsin, a da bismo pobijedili u Wisconsinu, računamo na vas upravo ovdje u Milwaukeeju – rekla je Harris na skupu u srpnju. Trump pak je u Racineu kritizirao visoke kamatne stope i poručio da je "američki san mrtav". Nekoliko dana prije toga Trump je navodno negdje izjavio da je Milwaukee – užasan grad. Opovrgnuo je to.
Od ostalih swing država bit će zanimljivo pratiti i situaciju u Nevadi, koja graniči s Meksikom, a imigranti su godinama važna nacionalna tema. U toj državi živi velik broj Latinoamerikanaca. U Arizoni se raspravlja o pravu na pobačaj nakon pokušaja republikanaca da se potpuno zabrani prekid trudnoće. U Sjevernoj Karolini na prošlim je izborima pobijedio Trump za 74.000 glasova, a demokratima je važna kao neka vrsta kompenzacije ako izgube neku od država u Pojasu hrđe. I ondje su glavne teme rast cijena hrane, imigracija i pobačaj.
Ako izgubi, Trump će opet zbog povrijeđenog ega pričati kako je došlo do krađe glasova. Ljudi su napeti i tada bi moglo ponovno doći do nemira. S druge strane Kamala nije dorasla zadatku i nije previše sposobna za predsjednika tako kompleksne zemlje.