Reportaža iz Etiopije

“Ovo je vrijeme puno nade, motor smo promjena u Africi”

Etiopija
Foto: DPA/Pixsell
1/9
11.02.2019.
u 23:10

Večernjakov novinar posjetio je zemlju koju su nekada znali samo po gladi i visokom natalitetu. Premijer Abiy Ahmed zauvijek ju je promijenio

Što vam je prva asocijacija kad čujete Etiopija? Haile Selasije, 225. i posljednji etiopski car, jedan od utemeljitelja Organizacije afričkog jedinstva, među rastafarijancima doživljavan i kao božanstvo? Glad, ona strašna glad koja je poharala Etiopiju sredinom 1980-ih, za vrijeme vladavine komunističke hunte? Etiopski jazz i Mulatu Astatke, osnivač i živuća legenda tog žanra, koji i dalje svira po rasprodanim koncertima diljem svijeta, ali, ako imate sreće, srest ćete ga, poput mene, u mračnom kutku njegova jazz-bara u Adis Abebi? Možda Haile Gebrselassie, jedan od najboljih atletičara svih vremena? Ili pak vječno pripiti Franjo u filmu “Tko pjeva zlo ne misli”, koji u gornjogradskoj krčmi kod Šnidaršića tobože raspravlja o situaciji u Abesiniji (a zapravo: loče), pa se na povratku ženi u krevet hvali kako, nakon tolikih gemišta, puca od snage: “Dajte mi avion, idem dobrovoljno za avijatičara u Abesiniju”?

Koju god asocijaciju imali, možda je vrijeme da zapamtite ovo ime: Abiy Ahmed.

“Prvi put slobodno govorimo”

Jer, to je čovjek koji bi mogao promijeniti Etiopiju i inspirirati čitavu Afriku i svijet više nego svi gore spomenuti (uključujući, naravno, i Franju). Abiy Ahmed (42) novi je, reformistički premijer Etiopije koji je u travnju 2018. došao na vlast nakon dvije i pol godine sukoba i nasilja i donio ne samo stabilnost i smirivanje napetosti, nego i dosta impresivno otvaranje društva.

– Prvi put u povijesti govorimo slobodno što mislimo – kaže mi Girum Tariku Agofaner dok se šetamo bučnom avenijom Adis Abebe ispred instituta za tehnologiju lokalnog sveučilišta.

– Ljudi ga nazivaju prorokom, govore Nabye umjesto Abiy (slično zvuči u izgovoru kao Abiy, ali riječ “nabye” na ahmarskom jeziku znači prorok, op. a.). Zemlja je bila na rubu građanskog rata kad je on došao na vlast. Promovirao je mir i pokazao u praksi da je čovjek zajedništva. Da radi za sve, ne samo za neke i za jedan dio Etiopije – dodaje 44-godišnji Girum. Premijer Abiy Ahmed sklopio je, u srpnju, sporazum o miru i prijateljstvu s predsjednikom Eritreje Isaiasom, što je normalizacija odnosa koja je važna ne samo za dvije države koje su ratovale prije 20-ak godina, nego i za širu regiju Roga Afrike. Kod kuće, politički je otvorio društvo i državu, javno zagovarajući višestranačku demokraciju i oslobodivši iz zatvora na tisuće političkih zatvorenika. Pokrenuo je gospodarske reforme, najavio privatizaciju. Imenovao je vladu u kojoj polovicu ministarstava vode žene.

Foto: Reuters/Pixsell

– Ovo je važan trenutak u povijesti istočne Afrike, posebno Roga Afrike. Povijest je u pokretu u ovom dijelu svijeta – kaže Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, kojemu smo se prošloga tjedna pridružili na putovanju u Adis Abebu.

– Ono što se događa budi veliku nadu jer promjene se događaju iznutra, nisu nametnute izvana, iz svijeta, što znači da imaju veću šansu za uspjeh – dodaje Mimica. Europska unija, koja je i inače najveći davatelj razvojne pomoći u svijetu, Etiopiji daje oko milijardu eura razvojne pomoći godišnje. Sada je Mimica iz Adis Abebe “skoknuo” i do Asmare u Eritreji, što je bio prvi put u više od 10 godina da neki visoki politički dužnosnik EU posjećuje Eritreju i razgovara s predsjednikom Isaiasom. Mimica je najavio da iz EU stiže 20 milijuna eura za projekt obnove ceste koja povezuje Eritreju i Etiopiju. Povijesne geste pomirenja važne su uvijek i svugdje, ma koliko udaljeni ili “mali” bili sukobi koje politika pomirenja gasi (premda nikad nisu mali kad brojite mrtve). Ali za gospođu Bogaletch Gebre (na slici) – “doktoricu” Bogaletch, kako je nazivaju ljudi čija je srca dotakla diljem Etiopije, iako ona u svakom intervjuu naglasi da nije doktorirala, “samo” je visokoobrazovana znanstvenica koja je svoj životni uspjeh iskoristila i za društveni aktivizam – nešto drugo je možda vrednije od svih reformi aktualnog premijera. Ravnopravnost žena.

– Ovo je vrijeme puno nade – kaže dok se skrivamo u hladu drveća od vrućeg podnevnog sunca u Adis Abebi. – Ne samo da Abiy pokušava promijeniti političku povijest Etiopije, nego ima odvažnost i hrabrost propovijedati nešto što je bilo dugo zaboravljeno, a bilo je već u nama. Osnovao je ministarstvo mira. Podržao ženu za predsjednicu države. Imenovao polovicu žena u svoju vladu. Pa ministarstvo obrane vodi žena, što je po meni upravo kako bi inače trebalo biti. I to se događa u Etiopiji, gdje mi, žene, nikad nismo uopće dobile priliku da se izražavamo kao ljudska bića – dodaje Bogaletch Gebre i daje konkretan primjer. Djevojčica, čim se ovdje rodi, postaje diskvalificirana kao osoba. Kad se rodi dječak, na njezinu jeziku (u Etiopiji se govore 83 različita jezika, ovdje je riječ o jeziku koji se govori u regiji Kambaata) ljudi kažu: “mana”. To znači osoba, ljudsko biće. Kad se rodi curica: “manaka”. To znači poput osobe, poput ljudskog bića.

– Znači, čim se rodimo, ostajemo uskraćene za tu osobnost koja nam omogućuje da živimo punim životom, da upravljamo svojim životom – kaže “doktorica” Bogaletch. I baš zato je, smatra, ovo vrijeme puno nade za etiopske žene, ali i nade koja može inspirirati ostatak Afrike i svijeta.

Posljednji etiopski vladar koji je inspirirao Afriku Haile Selasije (vladao od 1930. do 1974.) upravo je ovih dana dobio spomenik ispred sjedišta Afričke unije u Adis Abebi. Čovjek kojega je magazin Time stavio na naslovnicu već 1930., pa onda opet 1936. uz titulu “Man of the Year”, čovjek koji je pred Ligom naroda u Ženevi 1936. održao upečatljiv govor tražeći pomoć u obrani od Mussolinijeve invazije i upozorivši na opasnost od fašizma, s vremenom se u očima mnogih pokazao kao još jedan autokrat i diktator, a mišljenja o njemu među građanima Etiopije i danas su podijeljena. Ima onih koji ga vole, ima i onih koji ga vide kao nedemokratskog vladara, ima i onih koji nemaju neko posebno mišljenje o tom vremenu, ali sjećaju se, ili se njihovi roditelji sjećaju, da život nije bio skup (premda je 1973. dio zemlje poharala glad ubivši oko 200 tisuća ljudi). Aktualni premijer Abiy Ahmed zastupa stav da Etiopljani trebaju poštovati svoju povijest, makar ona imala i stranputice, i da trebaju poštovati činjenicu da je Haile Selasije zaslužan za osnivanje Organizacije afričkog jedinstva, koju je 2002. zamijenila Afrička unija. Zbog toga spomenik.

– Da, bio je autokrat u određenom smislu, ali bio je prvi koji je promovirao obrazovanje u Etiopiji, prvi koji je slao studente na stipendije u inozemstvo, prvi koji je izgradio škole za djevojčice… Bio je vizionar kad je pred Ligom naroda govorio kako danas šute (pred fašističkom agresijom, op.a.), ali sutra će se to njima dogoditi i bio je vizionar stvaranja jedinstva u Africi. Ne možete izbrisati povijest. Haile Selasije je bio progresivan, ali da, kao i svaki vladar, držao se predugo i prečvrsto te vlasti – kaže Bogaletch Gebre, koja je i sama dobila jednu od stipendija koje spominje pa je imala prilike rukovati se s Haileom Selasijem.

Povijesno nasljeđe

Grob posljednjeg etiopskog cara danas je u katedrali Svetog trojstva, najvećoj katedrali Etiopske pravoslavne tevahedo crkve u Adis Abebi, koju je Haile Selasije dao izgraditi povodom oslobođenja zemlje od talijanske okupacije. Taj grob nije oduvijek bio ondje, tek od 2000., osam godina nakon što su posmrtni ostaci Hailea Selasija pronađeni u kutiji na skrivenom mjestu u palači, gdje su njegove kosti bez ikakva sprovoda ostavili revolucionarni komunisti koji su ga svrgnuli s vlasti u vojnom puču. O razdoblju crvenog terora pod komunističkom vojnom huntom (Derg) pod vodstvom Mengitsua Hailea Mariama danas svjedoči i jedan muzej u Adis Abebi.

Komunistička hunta srušena je 1991., a njezin vođa Mengistu Haile Mariam još je živ, u izgnanstvu u Zimbabveu, unatoč presudi etiopskog suda koji ga je u odsutnosti osudio za genocid. Od 1991. do danas na vlasti je koalicija EPRDF (Etiopska narodna revolucionarna demokratska fronta). Država je, uz Kinu i Kubu, jedan od valjda najokoštalijih jednopartijskih sustava u svijetu.

No, za razliku od dvije spomenute, ova bi, s ovim premijerom, uskoro to mogla promijeniti. Nema nam druge, rekao je ljetos Abiy Ahmed, nego ići prema višestranačkoj demokraciji sa snažnim institucijama koje poštuju ljudska prava i vladavinu prava. Puno toga već provodi, nešto od reformi i procesa otvaranja zemlje tek treba uspješno provesti, ali nema sumnje da je ovaj premijer pokrenuo Etiopiju. I pokrenuo nešto potencijalno puno šire i veće od Etiopije. 

>> Pogledajte kako je ruski lovac presreo švedski istraživački avion koji je letio iznad Baltika

Ključne riječi

Komentara 1

AR
Arger
00:31 12.02.2019.

Nadam se da ce sad sve ovi ovi migranti koji su krenuli prema Europi skrenuti u Etiopiju....obecanu zemlju za Afrikance.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije