Iako se ovu nedjelju trebaju održati izbori za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, negativna atmosfera i netolerancija manjina mogle bi utjecati na rezultate tih izbora, zaključeno je danas u Saboru na GONG-ovom okruglom stolu na temu manjinskih izbora i rada Vijeća nacionalnih manjina. Utvrđeno je da je potrebno donijeti poseban Zakon o manjinskim vijećima kojim bi se bolje regulirao položaj predstavnika nacionalnih manjina, zatim povećati broj biračkih mjesta na izborima za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina ili organizirati besplatni prijevoz birača kako bi se povećala njihova izlaznost te u konačnici s nadležnim ministarstvima riješiti problem vezan uz podatke o nacionalnosti.
Predsjednik Savjeta za nacionale manjine Aleksandar Tolnauer podsjetio je da bilo koja stečena prava nisu nikada vječna nego se na njima treba svakodnevno raditi kako bi se očuvala, ali i povećala. Kaže da je Hrvatska ulaskom u EU prihvatila sve standarde koji se, nažalost, u posljednje vrijeme ignoriraju.
- Država mora osigurati da se manjinski glas čuje, posebice Vijeća i predstavnika koje imaju u lokalnoj samoupravi. Manjine moraju imati realne i stvarne mogućnosti da sudjeluju u odlučivanju, to je još uvijek kamen spoticanja mnogima, a još uvijek ima puno problema s prihvaćanjem Vijeća nacionalnih manjina kao sastavnog dijela javnih uprava. Ne možemo biti zadovoljni stanjem i funkcioniranjem te manjinske uprave, ali u nekim su sredinama ipak postignuti uspjesi – tvrdi Tolnauer.
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin rekao je da nije bilo lako pripremiti izbore koji se održavaju ove nedjelje s obzirom na loš zakonodavni okvir, a upozorio je i da se ti izbori održavaju u medijskoj tišini. Naglasio je i kako bi državna tijela trebala voditi bolju brigu o registraciji udruga nacionalnih manjina i o tome tko ih je ovlašten predstavljati. Tu je, dodaje, potreban veći angažman članstva tih udruga, ali i javne uprave koja mora uvesti red.
Ove će godine, prema podacima iz Registra birača, 278.932 birača birati članove 288 Vijeća nacionalnih manjina, a nešto manje od 25.000 birača će birati 173 manjinska predstavnika. Za članove Vijeća i manjinske predstavnike kandidiralo se oko 6454 kandidata.
SDSS-ov Milorad Pupovac nije zadovoljan trenutnom situacijom te dodaje kako manjine nastoje raditi, ali se stvari razvijaju jako sporo.
Očito je došlo do pogoršanja atmosfere etničke netolerancije, ali i do zanemarivanja manjinskih prava. Hitno nam je potreban Zakon o manjinskim vijećima koji će regulirati sva otvorena pitanja, jer smo dotad osuđeni na DIP i Ministarstvo uprave koje nije dovoljno ažurirano – prigovorio je Pupovac koji je ukazao i na premali broj biračkih mjesta u nedjelju te njihovu dostupnost. Neki birači, dodaje, u nedjelju će kilometrima morati putovati do svojih biračkih mjesta, a neki ni danas ne znaju gdje se nalaze njihova biračka mjesta, što drži neprihvatljivim.
- Pa se ne treba čuditi što je izlaznost mala, mnogi ne znaju ni da se izbori održavaju niti imaju jasnu sliku o njima. Stvar države je da mora barem u javnim medijima osigurati adekvatan prostor za ove izbore – uvjerava Pupovac te dodaje da manjinama to nije uspjelo ni kroz Programsko vijeće HRT-a.
- Ljude se mora osloboditi straha da idu na izbore, pogotovu u okolnostima atmosfere kakvu imamo danas i koju je istakla i Deklaracija o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj, a koja se dan za danom pogoršava. Razmjeri netolerancije i govora mržnje postaju postaju krajnje zabrinjavajući – nastavio je Milorad Pupovac prigovorivši kako većina medija nije niti prenijela informaciju o Deklaraciji o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koju su prošli tjedan u Puli donijeli predstavnici osam nacionalnih manjina.
- Ostali mediji su to prešutjeli, kao da nije relevantna stvar pitanje tolerancije, isključivosti i toga što manjine misle o društvenim procesima. Naravno, relevantna je stvar kad se tko oženio, proveo i čijim autom – zaključio je Pupovac naglasivši kako društvo koje se na takav način odnosi prema glasu manjina nema pravo govoriti kako ima najbolju regulativu manjinskih prava.
S njime se složio i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin ustvrdivši kako se ne može složiti sa stavom da manjine ne mare za sebe, već smatra da je većina nezainteresirana za manjinu.
- Dvije teorije pokušavaju objašnjavati neuspjeh izbora u nedjelju, a već sada mogu reći da oni neće uspjeti. Prva je da se iscrpila normativa koja je bila zacrtana, a druga da vlada atmosfera u društvu na koju smo se referirali kad smo donijeli već spomenutu Deklaraciju. Ja imam treću teoriju, a to je da se ovdje radi o grijehu strukture – kazao je Radin. Ocijenio je da Vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina u sistemskom smislu još nisu profunkcionirali na željeni način te je zbog toga, za njihov efikasniji rad, potrebno mijenjati Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, ali i odnijeti izborni zakon. Osim toga, dodaje, ne postoje garantni mehanizmi da će vijeća imati utjecaj i biti slušani u jedinicama lokalne samouprave.
- Postoji problem i grijeh struktura, treba se promijeniti normativa, ali nam je nažalost potrebna dvotrećinska većina da bismo to napravili. Sustav će proizvesti slabi i nikakav odaziv u nedjelju, a poseban je problem da ljudi još ne znaju gdje glasuju – zaključio je Furio Radin.
Kada odrastem želim biti poput Dragana Zelića ili plaćenik neke slične parazitske udruge .