Hrvatska i Slovenija ne žele daljnje zaoštravanje međusobnih odnosa, nego će nastojati u mirnom i dobrosusjedskom ozračju riješiti otvorena pitanja. To su jučer u Berlinu zaključili hrvatski premijer Ivo Sanader i slovenski predsjednik Janez Drnovšek.
- Između dviju zemalja postoje otvorena pitanja, a mi ćemo s naše strane u razgovorima koji će početi vrlo skoro u mirnoj i dobrosusjedskoj atmosferi pokušati riješiti ta pitanja - rekao je Sanader.
Prilika za novi početak
Premijer Sanader i predsjednik Drnovšek sastali su se na rubu međunarodne konferencije o budućnosti Europe u organizaciji zaklade Bertelsmann u Berlinu. Sanader je najavio da će se već u petak u Zagrebu sastati ministri vanjskih poslova dviju zemalja Miomir Žužul i Dimitrij Rupel, a uskoro se može očekivati i njegov susret sa slovenskim kolegom Antonom Ropom. Taj bi se susret, prema nekim informacijama, trebao dogoditi već potkraj siječnja.
- Nužno je uspostaviti maksimalnu suradnju, a sada je prilika za novi početak - rekao je slovenski predsjednik Drnovšek.
Na upit kako ocjenjuje sporazum Drnovšek - Račan o razgraničenju, premijer Sanader rekao je da taj sporazum nije "zadovoljio osjećaj pravde, pogotovo na hrvatskoj strani", te da treba tražiti drukčije rješenje. Hrvatski premijer opovrgnuo je navode u jučerašnjem broju riječkog Novog lista da je spreman omogućiti Sloveniji izlazak na otvoreno more.
- Ne znam otkuda takva informacija Novom listu, mislim da je to izmislio - rekao je Sanader.
Za ozbiljnije pregovore Zagreba i Ljubljane o otvorenim pitanjima sve je manje vremena. Skora zbivanja na slovenskoj političkoj sceni (lipanjski izbori za eurozastupnike i jesenski parlamentarni izbori) za izravne razgovore ostavljaju još malo vremena, a prvo je sljedeće povoljno razdoblje tek u proljeće 2005. godine.
No, u petak se sastaju šefovi diplomacija dviju država. Slovenskoj je diplomaciji to prva veća zadaća, ali joj je rješavanje nesporazuma s Hrvatskom tek peta briga na ovogodišnjem popisu koji je prekjučer predstavio Rupel.
Od Žužula Rupel očekuje nove inicijative u vezi s proglašavanjem ribolovno-ekološke zone i postupkom ratifikacije Bečkog sukcesijskog ugovora, a bitno se pitanje odnosi na granični sporazum Drnovšek - Račan.
Moguća i arbitraža
Premda se bivši hrvatski premijer Račan osobno odrekao tog sporazuma u pismu tadašnjem slovenskom kolegi Drnovšeku, hrvatska Vlada o tome nije donijela odluku jednaku onoj kojom je sporazum u Zagrebu potvrđen, objašnjava nam visoki slovenski državni dužnosnik i dodaje da je Slovenija u taj sporazum uložila previše napora da bi ga se odrekla.
- Ako je na sporazumu ili uz njegovu pomoć moguće sagraditi nešto novo, to je u redu, u suprotnom, arbitraža je još uvijek dovoljno dobro i primjereno rješenje - dodaje Rupel.
Naš slovenski sugovornik ističe da se Ljubljana već sada osjeća vrlo udobno u naručju Bruxellesa, te da će od 1. svibnja Zagreb o svemu trebati razgovarati i s Bruxellesom.
Podtajnik u talijanskom ministarstvu vanjskih poslova Roberto Antonione izjavio je za prekjučerašnji broj mariborske "Večeri" da je potrebno napraviti sve kako skoro širenje EU ne bi pogodilo države koje su u posljednjem krugu ostale izvan procesa širenja, ističući pritom Hrvatsku. Antonione je ponovio i kritiku talijanske vlade prema hrvatskom proglašenju ekološko-ribolovne zone.
Vlado Zagorac, Darko Đuretek, Hina
