Iako će sveobuhvatno izvješće o monitoringu Europske komisije nad Hrvatskom imati pozitivan ton, zbog tri ključna poglavlja, 8., 23. i 24., koja su pod posebnom paskom, ono će Vladi poslati neformalnu poruku da se uhvati preostalog posla te da shvati da se svi uvjeti iz Pristupnog ugovora moraju ispuniti. EK napominje “kako postoji sigurnosni mehanizam i sigurnosne mjere koji se mogu primijeniti”, doznajemo naglaske iz izvješća.
Zadovoljni Miljenićem
Sigurnosne mjere – koje postoje da bi se osiguralo da Hrvatska ispuni sve potpisano – u prvom su prijedlogu monitoringa predviđale čak i odgodu ulaska u EU. Pod pritiskom Njemačke ublažene su i sad se svode na upozorenje. No i upozorenje bi moglo imati utjecaj na proces ratifikacije. Kako doznajemo, hrvatski su dužnosnici u posljednje vrijeme imali brojne sastanke s dužnosnicima EU, gdje je jasna poruka bila da se ozbiljno shvate svi detalji pojedinih poglavlja jer sljedeće izvješće, u proljeće, mora biti “čisto”. Iz hrvatskih diplomatskih krugova pak kažu da je “sve u redu” te da se razgovori i kritike shvaćaju kao dio procesa:
– U nečemu smo sporiji, u nečemu brži, ali problema nema i sve ćemo obaviti na vrijeme.
Tekst izvješća još je podložan promjeni pa Hrvatska ima vremena dostaviti nove podatke EK sve dok ga, po običaju, u ponedjeljak navečer – dva dana prije službene objave – ne prihvate u Bruxellesu, kada će stići i u Zagreb. Izvješće će pozdraviti napore Vlade. Doznajemo da su iznimno zadovoljni radom ministra pravosuđa Orsata Miljenića jer “gura” reforme, a da se izravno ne miješa u pravosudni sustav. Ipak, ponovno će istaknuti da se moraju smanjiti zaostaci na sudovima, napokon oformiti povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, povećati efikasnost rada sudaca te prihvatiti legislativa koja bi osigurala efikasniju provedbu sudskih odluka. Treba nastaviti raditi na suđenjima za ratne zločine.
Riješiti Neum
Ponovno će upozoriti na brodogradilišta, jer restrukturiranje dobrano kasni. Kritičke opaske obuhvatit će i poglavlja o javnoj nabavi, poljoprivredi, sigurnosti hrane, regionalnoj politici (problem manjka kapaciteta) te zaštite okoliša. Treba se sagraditi granični prijelaz u Neumu te prihvatiti migracijska strategija. Poseban napredak istaknut je u području informatizacije i medija te u poglavlju o slobodnom kretanju kapitala – što će zasigurno iznenaditi Sloveniju koja smatra da zbog nevoljkosti Hrvatske da na tržište pusti Novu ljubljansku banku krši baš taj dio EU legislative.
>>Hajdaš Dončić: Početak gradnje pelješkog mosta najranije 2014.
>>Prijavila se za posao jer je jedan izgubila zbog sukoba interesa
>>Slovenija očekuje da će RH svoje obveze poštovati u praksi
Koji je cilj hrvastke politike? Blaogstanje države i mir i zadovoljstvo svih njenih građana, ili članstvo u eu samo po sebi?