ISTRAŽIVANJE MEĐU KATOLICIMA

Papa Franjo gubi na popularnosti u rodnoj Argentini: Većina katolika želi da Crkva dopusti kontracepciju

Pope Francis attends the General Congregation of Synod of Bishops, in Vatican City

Foto: GUGLIELMO MANGIAPANE/REUTERS
1/4
15.10.2024.
u 15:25

Papa je danas najomiljeniji u Kolumbiji i Brazilu u kojima 88% odnosno 84% katolika o njemu misle pozitivno

Latinska Amerika smatra se jednim od najreligioznijih područja svijeta, no unatoč tome i u državama Latinske Amerike stavovi većine katolika i Katoličke crkve ne podudaraju se kad je riječ osobito o kontracepciji, koju Crkva još brani, ali i mogućnosti zaređivanja žena, dopuštanju ženidbe svećenicima te priznavanju brakova istospolnih parova. Također, zabilježen je značajan pad popularnosti Pape Franje i to u njegovoj rodnoj Argentini. Na početku njegova pontifikata praktički svi argentinski katolici imali su pozitivno mišljenje o Papi, a danas to više nije slučaj.

Pokazuje to istraživanje koje je od siječnja do travnja ove godine proveo poznati Pew Research Center u šest latinoameričkih zemalja, Argentini, Brazilu, Čileu, Peruu, Kolumbiji, Meksiku, te SAD-u. Ogromna većina katolika u navedenih sedam zemalja želi da Crkva dopusti katolicima korištenje kontracepcije i to u Argentini njih 86%, u SAD-u 83%, Čileu 80 %, Kolumbiji 76 %, Peruu 75%, Meksiku 69% te u Brazilu 63%. Usput, protestantske crkve još su na sinodama 1951. i 1958. dopustile korištenje kontracepcije, držeći da „dobro planiranje obitelji također i s kontracepcijom za evangelike pridonosi dobrome bračnom životu“. Iako danas svećenici lakše prelaze preko kontracepcije i manje moraliziraju oko nje, Crkva još odbija dati vjernicima odobrenje da koriste kontracepciju. No, među poznavateljima crkvenih prilika smatra se da će Crkva tu još najprije popustiti.

Papa Franjo, prvi latinoamerički papa, još je omiljen kod velike većine katolika, no ipak njegova popularnost nije ista danas kao i na početku pontifikata. Zanimljivo je da je najveći pad naklonosti doživio u rodnoj Argentini u kojoj su prije deset godina gotovo svi ispitani katolici (98%) imali o Papi Franji pozitivno mišljenje, a danas se o Papi pozitivno izražava njih 74%. U SAD-u o Papi pozitivno mišljenje ima 75% katolika, a 2014. na njega je pozitivno gledalo 85% katolika. Papa je danas najomiljeniji u Kolumbiji i Brazilu u kojima 88% odnosno 84% katolika o njemu misle pozitivno. Ujedno, Kolumbija je jedina zemlja u kojoj najmanje polovica katolika o Papi se izjašnjava vrlo pozitivno, a u ostalim zemljama ti udjeli su manji.

No, vratimo se mi na pitanja oko kojih se razilaze katolici i Crkva, te katolici međusobno. Dok su oko korištenja kontracepcije katolici u ispitanim zemljama većinski suglasni, oko nekih drugih pitanja nisu. Svećenicima bi dopustilo ženidbu oko dvije trećine katolika u Argentini, Čileu i SAD-u, većina u Kolumbiji, te polovica njih u Brazilu, ali većina katolika u Meksiku i Peruu smatra da Crkva ne bi trebala dopustiti svećenicima da se vjenčaju. Razilaze se i stavovi katolika u Latinskoj Americi i SAD-u oko toga treba li Crkva priznati brakove homoseksualnih i lezbijskih parova.

POVEZANI ČLANCI:

Većina katolika u Argentini, Čileu i SAD-u smatra da bi Crkva trebala priznati brakove istospolnih parova, no u Brazilu, Kolumbiji, Meksiku i Peru takav stav dijeli manje od polovice katolika. Istraživanje je pokazalo da su katolici koji se svakodnevno mole i redovito idu u Crkvu općenito neskloniji mogućnosti da se primjerice odobre vjenčanja svećenika i priznaju brakovi istospolnih parova. U Meksiku npr. 38% katolika koji idu u crkvu barem jednom tjedno smatra da bi Crkva trebala priznati homoseksualne i lezbijske brakove. Što se tiče zaređivanja žena većina ispitanih katolika u šest zemalja dopustila bi da žene postanu svećenice i to najviše njih u Brazilu (83%), te u Argentini (71%), a jedino je u Meksiku manje od polovice katolika za zaređivanje žena (47%).

Udjeli katolika koji drže da bi ženama trebalo dopustiti da postanu svećenice značajno su porasli u Argentini u proteklom desetljeću s njih 51% na preko dvije trećine te u Meksiku s 31% na 47%, dok su stavovi u SAD-u po ovom pitanju ostali isti kao prije desetak godina (64%). Inače, ne čini se izglednim barem za pontifikata Pape Franje da će ženama biti omogućeno da postanu svećenice jer je Papa 2023. kazao kako žensko ređenje nije moguće jer je "sveti red rezerviran za muškarce" i kada bi se pokušalo žene uključiti u svećeničku službu, to bi moglo "potkopati bit Crkve".

Žena "nema pravo na petrovsko načelo, nego na marijansko načelo, koje je važnije", drži Papa. Iako je Papa Franjo napravio pomak u odnosu prema homoseksualcima, kazavši da homoseksualna orijentacija nije grijeh i da se homoseksualce ne smije marginalizirati i diskriminirati, čini se da se ne mogu očekivati pomaci ni po pitanju priznanja istospolnih brakova. I među liberalnijim svećenicima prevladava stav da će tu Crkva ostati kod Pavlova nauka jer se ne može odreći svojih temelja, odnosno onoga što spada u red Objave jer bi u suprotnom bitno morala revidirati svoj nauk o seksualnome moralu, što nije vjerojatno. Iako se i Crkva reformira, doduše sporo, upućeni smatraju da bi mogla najprije olabaviti stavove oko kontracepcije, a po pitanju zaređivanja žena samo ako ju na to prisili kriza svećeničkog zvanja diljem svijeta.  

>> FOTO  'Mislio sam da neću preživjeti': Broj ubijenih u 'paklu na Jadranu' je nepoznat. Evo kako danas izgleda

Pope Francis attends the General Congregation of Synod of Bishops, in Vatican City

1/136

Komentara 1

AN
astro.naut
16:35 15.10.2024.

Ma nije u pitanju samo kontracepcija. Pa tko će još pitati Papu ili lokalnog svećenika koliko ćemo imati djece i dali koristiti kontracepciju, itd. Ne živimo u srednjem vijeku ili Afganistanu. Biti katolik je danas više dio kulturnog nasljeđa kojeg se ne stidim, nego ga s ponosom ističem.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije