Osobe koje zajedno žive umjesto da se vjenčaju treba prihvatiti i saslušati, posebno kad je riječ o mladima. Njih Crkva treba razumjeti. Te riječi pape Franje, koje je prošle subote izrekao župnicima koji su stigli iz raznih krajeva svijeta kako bi sudjelovali na tečaju u organizaciji Rimske rote, redovitog papinskog prizivnog suda, osobito u vezi sa ženidbenim problemima, za ortodoksne su katolike možda odjeknule još “teže“ od prijave koju je izrekao dva dana o licemjernim katolicima koje neki mogu smatrati gorima od ateista.
Naime, do sada je Crkva upirala prstom na one koji zajedno žive, a nisu vjenčani, kao na grešnike, a sada Franjo poziva da ih se prihvati i shvati. Najnovija je to poruka papa Franje koja iznenađuje jer se takve parove dosad etiketiralo kao neprikladne za život u crkvenoj zajednici. Za Franju su veći grešnici oni katolici koji sebe smatraju velikim vjernicima, a onda prodaju oružje, ne plaćaju zaposlenike pravednim iznosima, potkupljivi su, odnosno ponašaju se, kao što je rekao, skandalozno.
Jedno se govori, drugo živi
Župnik najbolje poznaje složenost i raznolikost problema koji postoje u braku: kršćanski brakovi, građanski brakovi, slomljeni brakovi, obitelji i mladi ljudi koji su sretni ili nesretni, pa su, kako je kazao Franjo, “pozvani biti suputnici svakoj osobi u svakoj situaciji, podupirati ih i dati svjedočanstvo“. “Nastojite da vas vaši vjernici vide kao brata koji sluša i razumije, a ne kao stručnjaka birokratskih i pravnih normi“, kazao je Franjo župnicima i pozvao ih “da posebnu pozornost posvete mladim ljudima koji odlučuju živjeti zajedno, a da se pritom nisu vjenčali“.
Crkva nikada ne napušta... budite blagi i suosjećajte, Franjina je poruka svećenicima.
Poruke koje odjekuju temelj su Franjina pontifikata. Prije nekoliko dana preko Twittera je poručio: “Isus je Petru povjerio ključeve da otvori, a ne da zatvori Kraljevstvo Nebesko“. To je polazište. U prvom govoru nakon izbora za papu, kada je u dvorani Pavla VI. primio akreditirane novinare pri Svetoj Stolici, Jorge Bergoglio kazao je da vidi Crkvu kao “poljsku bolnicu“ koja liječi ranjenike te kako želi siromašnu Crkvu za siromašne, koja će odlaziti na periferije... Periferije nisu samo gradske, već i duhovne, dakle Crkva treba brinuti i o onima koji ne vjeruju, koji žive u grijehu, grešnicima.
Tijekom mise u kapeli Doma Santa Marta (23. veljače ujutro) papa Franjo nije kazao: “Bolje je biti ateist nego licemjeran katolik“, što su, preuzevši jednu Reutersovu vijest, i u naslov stavili neki hrvatski mediji. Franjo nije kazao da je bolje biti ateist nego licemjerni katolik, već je kazao kako se mogu čuti takve izjave kada se vidi katolike koji izazivaju skandale.
Papa je objašnjavao što je sablazan. “Sablazan je kad se jedno govori, a drugo živi: sablazan je dvostruki život. Primjerice, kad netko kaže da je veliki katolik, da uvijek ide na misu, da je član mnogih dobrotvornih udruga, a ne živi kršćanski, ne ponaša se pravedno prema radnicima, izrabljuje druge, bavi se mutnim poslovima, pranjem novca… to je dvostruki život“, kazao je Franjo. Zatim je, kazavši najprije kako takvi katolici sablažnjavaju, izrekao ono što su mu neki pripisali kao izjavu.
“Koliko smo puta čuli, u našoj četvrti ili drugdje: ‘Ali ako si katolik kao onaj, onda je bolje biti ateist’“, kazao je Franjo. Dakle, mogli smo čuti u našoj okolici, u našem kvartu, kako ima onih koji komentiraju da je bolje biti ateist nego katolik koji stvara skandale. Papa kaže kako se to može čuti, ali ne kaže on da je bolje biti ateist. A, skandali uništavaju. Skandali se svakodnevno događaju, “dovoljno je pogledati TV dnevnike ili novine“, kazao je Franjo.
Talijanski listovi papinu rečenicu nisu “pročitali“ onako kako su to učinili, na temelju Reutersove vijesti, neki hrvatski mediji. Zapravo anglosaksonski mediji, koje uglavnom citiraju hrvatski, često iskrivljuju papine riječi prilagođavajući ih za svoje anglosasko, tržište. Kad se takvi citati prenesu u zemljama s pretežno katoličkim vjernicima, onda oni bivaju pogrešno shvaćeni. Dogodilo se tako i u kolovozu 2014. godine kad je na povratku iz Južne Koreje papa govorio kako je na početku pontifikata bio prestrašen zbog velike popularnosti, ali sada s njome živi prirodnije i prije svega ne želi razočarati ljude.
Osim toga ta popularnost će trajati dvije-tri godine, kako je kazao, i onda je u šali dodao kako će toliko trajati jer ga više neće biti. Tu šalu neki su britanski listovi shvatili kao da je papa Franjo sebi prognozirao kako će živjeti još dvije do tri godine. Jedino su u britanskim listovima objavljeni naslovi da je papa sebi prognozirao život još dvije do tri godine. Nisu tu izjavu shvatili kao šalu i zaboravili su kako je Franjo na kraju dana azijske mladeži u Seulu kazao kako će i nakon tri godine doći na dane azijske mladeži koji će se 2017. održati u Indoneziji.
U veljači 2015. objasnio je kako je “put Crkve onaj da nikoga ne osudi vječno“, već je potrebno “spasiti daleke, reintegrirati sve“ premda to, kao i prije dvije tisuće godina, “nekoga skandalizira“. Franjo samo ukazuje na Isusov nauk, koji je iznenađivao prije dvije tisuće godina, a i nakon dva tisućljeća nekoga i dalje skandalizira. I u Crkvi postoji logika “učitelja zakona“, a to je ona koja “udaljuje zaraženu osobu“, dok “Božja logika milosrdnosti grli i prima sve“. Tada je govorio i o ateistima. “Bog je prisutan i u onima koji su izgubili vjeru ili se izjašnjavaju kao ateisti. Zbog toga se kršćani ne smiju izolirati u kastu koja ne želi stajati s onima na margini“.
A, u travnju 2016. je kazao kako smo svi stvoreni “na sliku Božju“ te da svi ljudi imaju zadaću “činiti dobro, a ne zlo“. Svi smo iskupljeni krvlju Kristovom, a da se to odnosi i na ateiste. Ali, Oče, ja ne vjerujem, ja sam ateist. Ako činiš dobro, susrest ćemo se u vječnosti“, poručio je Franjo, dakle i ateisti će u raj ako čine dobro, jer su i oni Božja djeca.
Ne boji se otvaranja
U veljači 2015., nakon što je imenovao nove kardinale, Franjo je tijekom mise s novim i starim kardinalima održao, možda, jednu od najvažnijih homilija svoga pontifikata. Iz nje se možda može shvatiti njegovo učenje i nakon toga ne bi trebalo biti onih koji se nanovo iznenađuju nekim njegovim izrazima.
“Crkveni ljudi ne smiju okretati leđa napuštenima i siromašnima, već moraju s njima trpjeti. Nikoga se ne smije zauvijek osuditi, već treba širiti Božje milosrđe. Vjerodostojnost Crkve postiže se stajalištima prema napuštenima“, kazao je Franjo poželjevši Crkvu koja se ne boji otvaranja. “Isus je ozdravljao nečiste i gubavce želeći na taj način bolesne ponovno uključiti u zajednicu, ne vodeći računa o prevladavajućem mentalitetu ljudi. Nemoguće je otkriti Gospodina ako istinski ne prihvaćamo napuštene. U Evanđelju o napuštenima otkriva se i objavljuje naša vjerodostojnost“, podsjetio je Franjo kardinale. Poručio je kako Isus ne želi zatvorene ljude. Logika ljubavi ne temelji se na strahu, već na slobodnoj karitativnoj djelatnosti. Bergoglio smatra da se ne treba ograničiti na zaštitu zdravih, štititi pravedne od svih rizika i postupati bez milosrđa sa zaraženima, bolesnima. Treba pronaći novi način izražavanja i postupanja prema tim ljudima.
Pojednostavnjeno: liječnik nije potreban zdravima. Ipak, ima i onih kardinala koji drukčije od Franje “čitaju“ Isusove poruke...
>> Papa: Pokušajte sa sobom nositi Bibliju onako kako nosite mobitel
>> Papa Franjo preuzeo brigu o svetištu u Međugorju
