Nakon povijesnog susreta pape Franje i ruskog patrijarha Kirila ovoga petka na Kubi posve je jasno da je Srpska pravoslavna crkva ostala bez još jednoga svoga mita, a to je da je ona jedini “most” u približavanju Vatikana i Moskve i da bez njezine dobre volje do takvoga kontakta nikada neće doći.
Taj mit pothranjivao se godinama i doista se činilo logičnim da se zatvorenu i za ekumenizam mrzovoljnu Moskvu može odobrovoljiti najlakše preko Beograda jer se katolici i pravoslavci na ovim prostorima stoljećima susreću, dobro se poznaju i razumiju, čak govore i sličnim jezicima. No, očito je to bio samo mit, koji je razbijen “preskakanjem” Beograda i izravnim dogovorom Vatikana i Moskve.
Irinej i pismo o Stepincu
To je potvrdio i apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Alessandro D’Errico, kada je na izravno pitanje novinara LaudatoTV-a je li papa formiranjem mješovite katoličko-pravoslavne komisije za kardinala Stepinca htio graditi most prema Moskvi odgovorio da to nije papina nakana. – Mnogo sam puta čitao o toj navodnoj “strategiji” Svetoga Oca, ekumenskoj ili geopolitičkoj, vezanoj uz prijedlog o mješovitoj Skupini stručnjaka Katoličke crkve i SPC-a o blaženom Alojziju Stepincu. Upravo o tome sam osobno razgovarao s papom, kad me primio 17. prosinca prošle godine. Kad sam se vratio, malo prije Božića, često sam razmišljao o toj audijenciji i moram reći da sam iskreno i duboko uvjeren da nema nikakve “strategije” tipa onoga što smo čitali ovih dana i proteklih mjeseci. Budući da poznajemo Svetog Oca, koji je doista primjer kršćanskog života i prosvijetljenog pastira, bilo bi mi vrlo čudno da se on služi takvim “igrama”, koje su više politički manevri, nego što predstavljaju jednu visoku eklezijalnu viziju koja, moramo priznati, nedvojbeno pripada našem ljubljenom papi Franji”, rekao je nuncij D’Errico.
Politički manevar očito je više trebao SPC-u nego papi Franji. Beograd je sigurno odavna znao da je susret pape Franje i patrijarha Kirila dogovoren na Kubi i sada je posve jasno da je objavom pisama papi o kardinalu Stepincu patrijarh Irinej ponovno htio vratiti važnost SPC-a kao nezamjenjivog “mosta” prema pravoslavlju te tako dobiti na važnosti.
Novi standardi u odnosima
Dakako, pritom nije imao na umu da je papina gesta s osnivanjem komisije o Stepincu doista gesta dobre volje i da nema namjeru zaustaviti Stepinčevu kanonizaciju, nego u duhu svoga pontifikata, kako je potvrdio nuncij D’Errico, pokazati otvorenost Katoličke crkve prema svima, čak i kada o nekim pitanjima ne misle isto. Međutim, patrijarh Irinej u dosluhu sa svojim političkim partnerima, predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i premijerom Aleksandrom Vučićem, odlučio je do kraja zaigrati na kartu zaustavljanja kanonizacije “ustaškom vikaru”, kako u Srbiji zovu kardinala Stepinca, a čime se patrijarh pohvalio u svom božićnom intervjuu agenciji Sputnik.
No, susret Franje i Kirila na Kubi postavlja nove standarde u odnosima katolika i pravoslavnih, a najbolje ih oslikava papa kad kaže: “Mi smo braća”. A to podrazumijeva složnu braću, koja žele graditi zajedničku kršćansku kuću, kojoj s jedne strane ratovi prijete istrebljenjem njihovih korijena, a s druge sekularizam, pogotovo u Europi, potpuni zaboravom tih istih korijena. Na taj se način poglavar Katoličke crkve i patrijarh ruski, kao neformalni “šef” pravoslavnog svijeta, izdižu iznad lokalnih uskogrudnih trvenja, politikantstva i mitova, čemu je očito sklono srpsko pravoslavlje.
A u sve se uklapa i ono što se dogodilo mitropolitu Porfiriju, kojega su upravo iz Beograda u Zagrebu odlučili “prokazati” kao tobožnjeg četnika (što ovaj nikako nije po svome habitusu!), pa su pronašli desničarske istomišljenike u Hrvatskoj, prilijepili Porfiriju etiketu “četničkog vikara” (pandan Stepinčevoj etiketi), kako bi se toga promicatelja dijaloga i zajedništva diskreditiralo i eliminiralo iz javnoga života. Ipak, patrijarhu Irineju, nakon svega, pruža se prilika da postane “most”. Na primjer, neka dopusti papi Franji da posjeti Srbiju. Bilo bi to u duhu povijesti, koja se dogodila na Kubi.
>>Washington Post: 'Mi smo braća' rekao je papa Kirilu koji mu je na to rekao: 'Sada će biti lakše'
>>Patrijarh kojega zovu Putinovim ministrom ćudoređa sklon životu u luksuzu i rasipnosti
papa bi mogao opet posjetiti Albaniju, i u Albaniji koja ima Katolicku tradiciju ne bi bilo ni potrebno osigurati njemu osobnu pratnju, ali u srbiji je uvjek bilo terorista koji zele postati heroji, sjetimo se povjesti i sarajevskog atentata, bilo bi rizicno za pocetak 3 .s.rata