udruga nektar

Pčelari traže od države nadoknadu za doprinos očuvanju prirode

'11.07.2012., Loncarica, Grubisno Polje - Zvonko Horak, predsjednik Udruge pcelara Bjelovarsko-bilogorske zupanije, poznati je hrvatski proizvodjac meda. U svojoj vikendici i vocnjaku u Loncarici, 15-
'Damir Spehar/PIXSELL'
29.01.2013.
u 09:07

Pčelari drže kako oprašvanjem pčele uvelike doprinose očuvanju čovjekova okoliša jer mnoge biljne vrste opstaju samo zahvaljujući pčelama podsjećajući kako neke europske zemlje već isplaćuju ovakve naknade.

Na godišnjoj skupštini vinkovačke Udruge pčelara Nektar koja broji 105 članova, predsjednik Stanko Čuljak je u prioritetima rada u 2013. istaknuo ustrajanje pčelara na razradi metodologije izračuna naknade pčelarima za doprinos zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti neovisno o broju košnica. Pčelari drže kako oprašvanjem pčele uvelike doprinose očuvanju čovjekova okoliša jer mnoge biljne vrste opstaju samo zahvaljujući pčelama podsjećajući kako neke europske zemlje već isplaćuju ovakve naknade.

- To je naša ideja koju nastojimo provesti preko Ministarstva gospodarastva, Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva znanosti i uskoro ćemo im dostaviti dopise s našim prijedlozima kako to ostvariti. Izračun proveden u Engleskoj kaže kako je prihod od jedne košnice 1 300 eura, ali od toga 10 posto ostaje pčelaru, a 90 posto državi i općenito društvu kroz ulogu pčela u polinaciji poljoprivrednih kultura, ali i raslinja potrebnog za očuvanje biološke raznolikosti i zato držimo nužnim uključiti u razvoj pčelarstva i ova ministarstva. Poznat je slučaj iz Kine gdje je u jednoj pokrajini tolika zagađenost da uopće nema pčela već ljudi moraju ručno oprašivati stabla krušaka. Pčele ne mogu opstati bez čovjeka, a mnoge biljne vrste bez pčela pa držimo kako imamo pravo na nadoknadu jer radimo nešto što je važno za očuvanje prirode i samo valja osmisliti model kako bi se ta nadoknada isplaćivala pčelarima - kaže Stanko Čuljak dodajući kako su članovi Nektara 80 posto oni s 15 do 20 košnica, dakle zaljubljenici u pčelarenje, a ne zbog interesa.

- Trudimo se povećati površinu biljnog pokrova pod medonosnim biljem. Svjedoci smo nastalih klimatskih promjena zbog kojih je manje oborina i dostuponost vlage što uvjetuje otežano pčelarenje i zato predlažemo sadnju drvoreda uz prometnice, neiskorištenom i neobrađenom zemljištu - kaže Čuljak. 

>> Predstavljene tehnike pčelarenja bez uporabe pesticida

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije