– Grčka je brod koji tone i treba nam čamac za spašavanje. Nemamo drugog izbora nego aktivirati paket pomoći vrijedan 60 milijardi eura koji smo dogovorili prošlog mjeseca. Tim je riječima tada novoizabrani grčki premijer George Papandreou prije točno pet godina, 23. travnja 2010., najavio grčki bankrot koji traje i danas, bez vidljivih naznaka njegova okončanja. Najavio je to pred novinarima u malom turističkom mjestu Kastelorizo, koje je postalo sinonim grčke borbe za opstanak.
Gore nego ikada
Unatoč svim mogućim provedenim mjerama štednje i odricanja, od toga se dana grčki BDP smanjuje u prosjeku za 22,8 milijuna eura dnevno. Ujedno, svakoga dana bez posla ostaje 613 Grka pa je danas njih više od 1,2 milijuna bez zaposlenja.
Gledajući iz današnje perspektive, stanje u Grčkoj te je 2010. godine bilo još i dobro. Nezaposlenih je 2010. u grčkoj bilo "samo" 600 tisuća, BDP im je iznosio 342 milijarde dolara, odnosno oko 23.393 dolara po stanovniku. Dug im je iznosio 112,9 posto BDP-a, odnosno bio je na istoj razini na kakvoj je danas dug Francuske. Pet godina kasnije, nakon cijelog vala otkaza, rezanja i provedenih mjera štednje, situacija je znatno gora. Broj nezaposlenih se udvostručio, BDP im je pao za trećinu i sada iznosi 242 milijarde dolara na godinu. Javni je dug eksplodirao na 177 posto BDP-a, a svaki novi mjesec nosi im novi "Dan D" u pregovorima s vjerovnicima. Od 2010. do danas EU i MMF u Grčku su upumpali 216 milijardi eura pomoći.
Jučer je u Rigi počeo novi krug pregovora o Grčkoj – jubilarni 60. "Dan D" – još jedan ključni dan u kojem će vjerovnici odlučiti hoće li Grčkoj dati novu injekciju financijske pomoći kako bi isplatila mirovine i plaće državnim službenicima, kako bi nastavila financirati svakodnevni život. Sve provedene mjere štednje i odricanja koje su zagorčale život prosječnog Grka. Rezovi su imali uspjeha samo u jednome – deficit proračuna skresan je sa 15,7 na 3,5 posto, odnosno Grci se, više ili manje, uspijevaju zadržati u okviru potrošnje koju jednom godišnje definiraju proračunom. Sve ostalo kotrlja se nizbrdo i nema onoga tko bi to mogao zaustaviti.
Pakt Syrize i oligarha
Nezadovoljstvo Grka sadašnjom situacijom već odavno je izašlo iz okvira salonskog negodovanja. Grci su izlazili na ulice, palili banke i državne institucije, bacali Molotovljeve koktele na policiju, uspoređivali Angelu Merkel s nacističkim vođama... U takvoj klimi nije čudno da je posljednje parlamentarne izbore dobila ekstremno lijeva Syriza, koja je obećavala okretanje leđa vjerovnicima i najavljivala brigu za spas grčkog građanina od dužničkog jarma.
Obećavali su brda i doline, prekid pregovora i neisplaćivanje obveza, no sve dok nisu došli na vlast. Bruxelles sada optužuje Syrizu da je sklopila pakt o nenapadanju s oligarsima i da im više ne želi uzeti milijarde iako im je to bilo jedno od glavnih predizbornih obećanja.
Bloomberg je jučer, za sastanka u Rigi, objavio da mnogi ministri financija zemalja EU za svog grčkog kolegu Varoufakisa kažu da je kockar, amater i šarlatan.
>> Grčka ima sve manje vremena za izbjegavanje bankrota
kad nisi sef u vlastitoj kuci onda ti zakon i uslove ponasanja kroje stranci kojima jedini cilj i poso tebe upropast.e sad kako se suprostavit takvoj sili koja ima medije vojsku zakone i mehanizme koje su stoljecima usavrsavali i perfekcionirali.mozda ko gandi ili udruzivanjem malih u borbi protiv velikih. postavlja se pitanje zasto su mali mali a veliki veliki iz odgovora dobivas rezultat i sve ti jasno.mene vise brine kad vecina bude bankrot onda zavlada zakon jaceg a to ide tim putem pa ono sto ti danas normalno postaje luksuz kojeg si vecina nikad nece moc priustit