Prije 30 ili 45 dana gotovo jedino o čemu se govorilo i pisalo u hrvatskim ili svjetskim medijima bila je pandemija koronavirusa. Korona je jedino o čemu se govori i piše i danas. No, većina konzumenata medija shvatila je da se fokus vijesti promijenio: prije dva mjeseca (25. veljače) kad je registriran prvi pacijent u Hrvatskoj mediji su govorili gotovo isključivo o medicini i o tomu što možemo napraviti da ne zarazimo sebe i one oko nas: perite ruke, ostanite kod kuće, ne posjećujte baku u domu za starije... Danas tih vijesti više nema, a umjesto toga građane Hrvatske i drugih zemalja zanima kada će karantena prestati, kolike će im biti plaće nakon što se vrate na posao, ako će se imati kamo vratiti, te kako će izgledati život nakon karantene.
Razlika u fokusu tih vijesti dobro simbolizira promjenu koja se dogodila na globalnoj razini: umjesto epidemiologa i drugih prirodnih znanstvenika u prvi su plan iskočili ekonomisti. I dok među te dvije struke postoje brojna zajednička stajališta, ukupna je ocjena da su ekonomisti mnogo otvoreniji prema ukidanju karantene, uz održavanje određenih mjera fizičkog distanciranja, a epidemiolozi vjeruju da treba biti mnogo oprezniji. Uz to, obje struke, na globalnoj razini, vjeruju da je ona druga odsječena od realnosti: ako pustite ljude na posao, umirat će ih više, govore epidemiolozi. A ekonomisti uzvraćaju: ako ne odu na posao, umirat će, figurativno i doslovno, zbog kraha gospodarstva.
1. U čemu se slažu i ne slažu ekonomisti i epidemiolozi?
U Sjedinjenim Državama nezaposlenost bi mogla uskoro doseći 20 posto, a jučer je objavljeno da su prošli tjedan još 4,4 milijuna Amerikanaca završila na burzi. U toj istoj zemlji zaraženih je od virusa dosad bilo 850 tisuća, a 47 tisuća izgubilo je život. Guverner Georgije Brian Kemp dopustit će danas otvaranje dijela gospodarstva u svojoj saveznoj državi, a tu je odluku kao preranu kritizirao i predsjednik Donald Trump. No, predsjednik i ekonomisti koji ga okružuju stalno zagovaraju što brži izlazak iz karantene.
- Za dobrobit ove zemlje, moramo otvoriti ekonomiju - rekao je u intervjuu za New York Times Stephen Moore, Trumpov ekonomski savjetnik. On se, doduše, zalaže samo za otvaranje u malim gradovima koje virus nije teško pogodio, ali u intervjuu jasno ističe, kako on to vidi, sasvim krivo mišljenje državnog epidemiologa Anthonyja Faucija.
VIDEO Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija
- On kaže "žao nam je zbog neugodnosti". Ovo nisu neugodnosti, nego trauma koju u ovoj zemlji nismo vidjeli 75 godina - opisuje Moore razmjere gospodarske štete koju je SAD dosad iskusio.
No, isto tako njemački epidemiolog Christan Drosten žestoko je kritizirao vladu svoje zemlje zbog preranog popuštanja mjera i ovotjednog otvaranja malih trgovina.
- Kad popustite u mjerama, svatko pravila interpretira na svoj način i novi će se lanci zaraze stvoriti u Njemačkoj - govori Drosten i dodaje da ga ne bi iznenadilo da u svibnju ili lipnju Njemačka poništi sve dobro što je dosad radila te da situaciju više neće imati pod kontrolom. Kancelarka Angela Merkel naglasila je pak u obraćanju naciji da je zemlja još na početku borbe protiv virusa.
2. treba li slušati jedne ili druge?
Prema anketi HRT-a, građani Hrvatske podijeljeni su oko toga treba li zadržavati ili popuštati stroge mjere karantene: 49 posto ih ima na obje strane. A, kako je Vlada jučer najavila plan u tri faze u popuštanju mjera, netko bi mogao zaključiti da je ekonomiste slušala više nego epidemiologe. No, prava je istina da Hrvatska to može zbog toga što epidemija kod nas ni u jednom trenutku nije eksplodirala. U SAD-u, Italiji, Španjolskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu sasvim je upitno mogu li si tamošnje vlade dopustiti popuštanje mjera, i u kojem razmjeru.
Jednostavno rečeno, u svakoj konkretnoj zemlji morat će se donijeti odluka o otvaranju gospodarstva na temelju epidemiološkog stanja, kao i stanja gospodarstva. Zbog svega toga se čini da će budućnost borbe protiv virusa biti različita od dosadašnjeg iskustva: gotovo sve zemlje Europe dosad su imale iste reakcije, privremenu obustavu života i ekonomije. Za koji mjesec svaka bi zemlja u EU mogla izgledati sasvim drugačije u odnosu na drugu. Uz to, hrvatska Vlada mogla bi poslušati ekonomiste i u nekim drugim područjima, a Večernji list jučer je donio upute ekonomskih analitičara o tomu što bi bilo dobro napraviti nakon epidemije. Željko Lovrinčević opisuje kako spasiti poljoprivredu, Ljubo Jurčić što napraviti s proizvodnjom, Andrej Grubišić kako pomoći poduzetnicima, a Josip Budimir kako reformirati javnu upravu.
3. ekonomisti i epidemiolozi nemaju isti pogled na svijet
Kolumnist Bloomberga Noah Feldman prije nekoliko tjedana dobro je prepoznao drukčiji način razmišljanja tih dviju struka. Epidemiolozima njihovo obrazovanje sugerira kako se boriti protiv smrtonosnih epidemija: kako virus zaustaviti i pobijediti. Oni su vojnici protiv biološkog neprijatelja. "Izravnajte krivulju" dobar je primjer svjetonazora tih liječnika. S druge strane, makroekonomisti su naučeni razmišljati o krizama i kada vide da Vlada poduzima korake koji je tjeraju u tom smjeru, reći će joj: "Nemojte to činiti!". Također, ekonomisti su naučeni razmišljati u okvirima balansiranja faktora koji istodobno nisu ostvarivi: vjeruju da pomoć jednoj osobi često znači da druga tu pomoć neće dobiti.
Pa ipak, u raspravama se često zanemaruje da liječnici i ekonomisti ipak imaju isti cilj: zaštitu života i kvalitete života. Na pitanje o najgorem scenariju, u intervjuu za Lider ekonomistica Vedrana Pribičević rekla je sasvim jasno: "To je prerano popuštanje mjera karantene."
