Hrvatska ipak uvodi porez na nekretnine, koji će se početi plaćati od siječnja iduće godine, a iznosit će od 0,6 pa do 8 eura po četvornome metru za sve nekretnine koje se ne koriste za stalno stanovanje i trajni najam. Gradovi i općine imaju obvezu donijeti nove odluke o visini poreza i zonama do kraja veljače iduće godine. Ne učine li to, iznimno će se za 2025. godinu primjenjivati postojeće zone i iznosi postojećeg poreza na kuće za odmor koji je uveden u većini općina i gradova. U 90 lokalnih jedinica koje nisu uvele porez na kuće za odmor nekretnine će se, za početak, oporezivati s minimalnih 0,6 eura po četvornome metru, kazao je ministar financija Marko Primorac na predstavljaju najnovijeg poreznog paketa.
Općine i gradovi također će morati donijeti odluke o socijalnim kriterijima po kojima će se pojedinci osloboditi obaveze plaćanja, primjerice oslobađanja će se koristiti za neuvjetne nekretnine, kuće i stanove koji su derutni ili pak za nekretnine čiji vlasnici dokažu da ne posjeduju minimalni dohodak iz kojega bi platili porez na nekretnine.
Bit će izuzeća
– Nije nam cilj da ljudi prodaju svoje nekretnine jer nemaju čime platiti porez – kazao je ministar Primorac, koji je prebacivanje poreznog tereta na vlasnike nekretnina opravdao željom države da uvjeri građane i poduzetnike da postoje i drugi oblici ulaganja koji mogu biti isplativiji od ulaganja u nekretnine. Primorac ne vjeruje da će doći do pada cijena nekretnina, što veli, nije ni poželjno, niti očekuje da će ljudi početi masovno prodavati kuće i stanove, no država želi dati jasnu poruku da neće poticati seljenje kapitala u nekretnine.
Vlada će zakonom obvezati građane da do 31. ožujka 2025. godine dostave poreznim vlastima podatke o nekretninama i njihovim vlasnicima kao i ugovore o dugoročnom najmu, na temelju kojih mogu očekivati izuzeće od plaćanja porezna. Ministar je spomenuo da će obveze plaćanja poreza na nekretnine biti oslobođene i povezane fizičke osobe (prema zakonu to bi bila djeca, roditelji...) koji žive u stanovima u vlasništvu članova obitelji. Dakle, porez na nekretnine plaćat će se za sve nekretnine u kojima ne žive njihovi vlasnici, povezane fizičke osobe i za koje vlasnici nemaju ugovore o dugotrajnom najmu s podstanarima.
POVEZANI ČLANCI:
Iznos poreza na nekretnine za svaku iduću godinu gradovi i općine morat će propisati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine. Taj će se prihod dijeliti s državom, 80 posto sredstava ići će općini i gradu na čijem se području nekretnina nalazi, a 20 posto uzet će država s namjerom da taj novac poslije preraspodijeli lokalnim jedinicama na čijem području nema puno nekretnina ili su one slabije oporezivane.
Najveća promjena u poreznom paketu odnosi se na dvjesto tisuća nekretnina koje se nalaze u kratkoročnom najmu, odnosno koje se iznajmljuju turistima bilo uz more bilo u većim gradovima. Iznajmljivači će i dalje plaćati paušalni porez, ali on će se bitno povećati za najatraktivnije dijelove Hrvatske, odnosno za sredine koje se nalaze u prvom ili drugom indeksu turističke razvijenosti. Vlasnici nekretnina u najrazvijenijim turističkim mjestima plaćat će gotovo sedam puta više paušalnog poreza na dohodak nego što su ga plaćali do sada. U sredinama koje su na drugoj razini turističke razvijenosti paušalni porez na najam turistima povećat će se pet puta, onima koji su u trećoj zoni porezno opterećenje raste 50 posto, a ljudima koji su u četvrtoj zoni ostat će kao i do sada. U prvom stupnju razvijenosti nalazi se 61 općina i grad, odnosno to su sve razvikana turistička središta uz more, zatim Plitvička jezera te Zagreb. U drugom stupnju razvijenosti je 47 manjih primorskih sredina, u trećem 126 općina i gradova koji se nalaze u jadranskom zaleđu i razvijenijim dijelovima kontinentalne Hrvatske, dok se za 290 lokalnih jedinica u kontinentalnom dijelu paušalni porez na dohodak neće bitnije mijenjati. Indeks turističke razvijenosti objavljuje i izrađuje Institut za turizam, a njegove bi stranice idućih dana mogle biti najposjećenije internetske stranice u Hrvatskoj.
Apsolutno najveći porezni udar mogu očekivati iznajmljivači iz prve i druge zone turističke razvijenosti jer će, uz porez na nekretnine, plaćati povećani paušalni porez na dohodak, PDV na proviziju te turističku pristojbu. Ministar Primorac kaže da će porezno opterećenje takvih građana porasti na 13,4 posto njihovih prihoda, što i dalje ne smatra pretjeranim u odnosu na opterećenje rada. Nekome tko iznajmljuje četiri kreveta u apartmanu od 50 kvadrata u elitnoj turističkoj destinaciji ukupno će porezno opterećenje biti oko 1400 eura godišnje, a da isti taj stan iznajmi podstanarima, platio bi oko 600 eura poreza. Ministarstvo financija procjenjuje da se od najma podstanarima može dobiti oko 7200 eura godišnje, a od najma turistima u prvoj zoni oko deset tisuća eura za četiri ležaja. Prema novome, paušalni porez po jednom krevetu u prvoj zoni bit će od 150 do 300 eura, u drugoj od 100 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150 eura, a u četvrtoj od 20 do 100 eura. Raspone će također određivati jedinice lokalne samouprave, svaka za svoje područje.
Komunalna naknada plaćala bi se kao i do sada, za sve nekretnine, neovisno o tome je li neka nekretnina oslobođena plaćanja poreza na nekretnine ili nije. Vjerojatno će u tom dijelu biti najviše prigovora u nastavku javne rasprave jer će Hrvati dobiti porez na nekretnine, a ostat će im komunalna naknada. Kada su Slavko Linić i Zdravko Marić pokušavali uvesti porez na nekretnine, planirali su ukinuti komunalnu naknadu.
Namjera je predlagača poreznih promjena da se smanji porezno opterećenje rada, no ono i neće biti pretjerano veliko budući da osobni odbitak raste samo na 600 eura, a donekle će se korigirati i odbici za uzdržavane članove obitelji te ostale neoporezive naknade. Nije se pokazala točnom informacija predsjednika Stranke hrvatskih umirovljenika, koja je koalicijski partner HDZ-a, da će mirovine do tisuću eura biti oslobođene plaćanja poreza. Država će dodatno prisiliti gradove i općine da smanje maksimalnu stopu poreza na dohodak, no i s tim smanjenjem prosječna zagrebačka plaća od 1500 eura neto porasla bi od iduće godine dvadesetak eura. Najveće povećanje plaća, i to dvjestotinjak eura mjesečno, mogu očekivati ljudi koji plaćaju porez po većoj stopi od 30 posto, te se dizanje praga za plaćanje poreza na dohodak na 60 tisuća eura odnosi na desetak tisuća osoba. To su uglavnom ljudi čije su plaće oko pet ili šest tisuća neto kao što su po novome plaće premijera, predsjednika države, a otprije šefova Hrvatske narodne banke.
Povratnicima olakšica kao i mladima
Očekuje se da će poslodavci skočiti na odluku ministra financija da ukine petogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenog doprinosa za sve stalno zaposlene mlade ljude koje je uvedeno prije deset godina. Bila je to golema porezna olakšica za poslodavce, samo u ovoj godini teška 385 milijuna eura, s problematičnim učincima na radni status mladih osoba. Ona je uvedena kad je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila veća od 15 posto, a mladi ljudi su teško pronalazili posao. Sada se situacija bitno promijenila, nezaposlenost mladih je znatno pala i Vlada procjenjuje da nema potrebe za takvim subvencijama poduzećima. Mladi neće ostati bez povrata poreza na dohodak te će se on isplaćivati kao i do sada u svibnju za prethodnu godinu, a novost je da će pravo na povrat dobiti i ljudi koji se vrate iz inozemstva te se ovdje zaposle, uz uvjet da su vani proveli najmanje dvije godine.
Ministar kaže da će povratnici iz inozemstva uživati istu poreznu olakšicu kao i 57 tisuća stranaca mlađih od 30 godina koji su ove godine zaposleni u Hrvatskoj. Petogodišnje oslobađanje od plaćanja zdravstvenog doprinosa neće se odobravati za nove zaposlenike, ali će se to pravo zadržati za postojeće radnike do isteka roka na koji su poslodavci dobili olakšicu. Mladima koji dobiju prvo zaposlenje oslobođenje od plaćanja zdravstvenog doprinosa primjenjivat će se godinu dana i tu neće biti promjena, kao što neće biti promjena ni kod poreza na dohodak. Povrat poreza dobivalo je oko 210 tisuća mladih ljudi. Ministar je nekoliko puta ponovio da ukidanje subvencije za zdravstvene doprinose neće imati utjecaj na plaće mladih ljudi, nego na buduću financijsku obvezu poslodavaca. Time će ujedno rasti prihodi zdravstvenog sustava.
Ukratko, slijedi godina u kojoj će prosječne neto plaće za većinu zaposlenih rasti osam, deset ili dvadesetak eura, no znatno će se povećati porezne obaveze ljudi koji se bave iznajmljivanjem stanova i apartmana turistima. Jednako tako, veće će poreze plaćati i svi vlasnici drugih i ostalih nekretnina koje nisu u trajnom najmu i u kojima ne borave njihovi vlasnici. Porez na nekretnine i njegovo uvođenje trebali bi biti hrvatska ulaznica za članstvo u OECD-u, što je ostao jedini neostvareni cilj Andreja Plenkovića kao hrvatskog premijera.
>> Pitali smo umjetnu inteligenciju kakvo nas vrijeme očekuje 2050., a kakvo za 50 godina. Odgovor je zabrinjavajuć
Problem su plaće u javnom sektoru koje je Plenković nabildao do te mjere da to više gospodarstvo ne može pratiti. Povećanje do sedam puta je izraz panike jer se vidi da novaca neće biti u proračunu. Nije toliko problem da se optereti privatne iznajmljivače, to je doista i bilo premalo porezno opterećeno, nego je problem što nema ni mogućnosti ni volje da se rastereti gospodarstvo. Ovaj novac ponovo će otići za taj javni sektor i njihove neprimjerene plaće, dakle u ništa.