Platforma 112 čekala je jutros na Markovom trgu premijera Zorana Milanovića kako bi mu predala ocjenu reformskih kapaciteta Vlade u protekle tri godine mandata u odnosu na njihove zahtjeve. Naime, Platforma je 2011. uoči parlamentarnih izbora napravila 112 zahtjeva koji su trebali služiti kao pokazatelj koliko je u Hrvatskoj na djelu vladavina prava. Tri godine kasnije, upozoravaju, samo je 16 zahtjeva djelomično riješeno. Simbolično su tijelima na Markovom trgu napisali 112, u rukama držali isto toliko balona koje su probušili, osim njih 16.
- Uočljivo je da i ti pomaci koji su vidljivi, odnosno tih 16 djelomično ispunjenih zahtjeva, ne pokazuju stvarnu želju i stvarnu volju Vlade za bilo kakvim realnim poboljšanjima i pomacima. Značajno je da je uočljiv tržišni trend u upravljanju državom, pravdan dugotrajnom financijskom krizom, što nikako nije bilo najavljeno prije samih izbora, uočljiv je totalno ignorantski stav prema bilo kakvom organiziranom civilnom društvu ili bilo kakvim potrebama i zahtjevima građana RH, s iznimkom pojedinih resora. Taj ignorantski stav je posebno uočljiv u političkim, takozvanim teškim pitanjima – tvrdi Milana Romić iz Kuće ljudskih prava. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije pozitivnom ocjenjuje odluku o ponovnom dopuštanju prosvjeda na Markovom trgu.
- Kada smo gledali što se dogodilo nad sigurnosnim sustavom i policijom, očekivali smo puno više, mislili smo da će doći do reforme da uistinu možemo pratiti kako rade tajna služba i policija, tu nekog važnijeg napretka nije bilo. Drugi napredak koji možda nije toliko bio vidljiv u javnom prostoru je vezan uz vanjsku politiku RH, Hrvatska je izdvajala dosta za potrebe vojske, to se promijenilo, Hrvatska je danas gotovo izjednačila budžet koji ide u vojnu pomoć i onaj koji ide u razvojnu pomoć i mislimo da je to dobar trend – objašnjava Bosanac te dodaje kako su razočarani propašću građanskog odgoja. Nisu zadovoljni ni izmjenama Zakona o radu, jer, kažu, nije derogirao kvalitetu zaštite radnika i radnica, pogotovo je derogirao kvalitetu zaštite žena koje su na porodiljnom.
- Jedan od razloga zašto je situacija ovakva kakva je, jest da se radi primarno o dosta nekompetentnoj vladi i dalje vidimo da su se neki ljudi vrlo olako primili nekih resora, i da nažalost za to nisu dovoljno kompetentni, a razočarali smo se da stručnost nisu previše tražili izvan stranačkih kadrova – dodaje Bosanac. Vesna Teršelič iz Documente pak pozdravlja vladin iskorak prema priznavanju patnje žrtava seksualnog zlostavljanja, nakon više od 20 godina od početka rata.
- Problem je što još nisu priznali patnje civilnih žrtava. One su se zatekle u različitim dijelovima Hrvatske, stradale s od različitih vojski i one nikako ne mogu biti agresori, one nisu pripadale vojnim postrojbama, stradali su od granata, metaka, stradala su i djeca i odrasli, oni zaslužuju da više od 20 godina nakon početka rata napokon bude priznata njihova patnja i zaslužuju prihvaćanje programa koji će uključiti reguliranje prava svih civilnih žrtava, još uvijek to očekujemo od ove vlade – naglašava Teršelič koja se boji ograničenja prostora za slobodu izražavanja.
- Živimo u atmosferi hajki, isključivosti, i tu se svakako moglo napraviti više. Isključivost, govor mržnje je nešto što karakterizira sve ove godine od osamostaljenja RH, ali se vrlo intenzivira od 1. srpnja 2013. kada je Hrvatska postala EU članica – dodaje ona. Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma osvrnuo se na probleme Roma, pripadnika LGBT zajednice i Srba.
- Pozitivnim smatramo imenovanje Povjerenice za informiranje. Drugi rezultat koji pozdravljamo je smanjenje diskriminacije prema pripadnicima LGBT zajednice donošenjem Zakona o istospolnim zajednicama. Što se tiče problema nacionalnih manjina, od naših zahtjeva skoro ništa nije ispunjeno. Jedno pitanje koje je životno je mogućnost zapošljavanja, Romi i Srbi se teško zapošljavaju u Hrvatskoj – objašnjava Manojlović te dodaje kako je problem i povratak Srba koji su trebali biti obeštećeni ako su imali stanarsko pravo.
- Dinamika kojom se ostvaruje zakon o stambenom zbrinjavaju dokazuje da će on vrlo teško biti realiziran, jer ovog trena postoji 11 tisuća pozitivnih rješenja, 30 tisuća čeka na rješenja, a u naredne dvije godine gradi se 250 stanova – dodao je Manojlović te upozorio i na probleme s korištenjem instituta besplatne pravne pomoći.
