BRANI MINISTRICU KULTURE

Plenković o istrazi EPPO-a: To je klasični medijsko-politički udar, sad je došla Nina na tapetu

Zagreb: Andrej Plenković dao je izjavu medijima nakon sjednice Vlade
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
1/3
27.02.2024.
u 13:34

Što se tiče novih medijskih informacija da su europski tužitelji u kontaktu s bivšim suradnikom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koji je teško optužuje za sustavne pronevjere novca iz EU-a, Plenković je rekao kako je sve već rečeno.

Premijer Andrej Plenković rekao je u utorak da pretpostavlja da si Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u slučaju Ministarstva kulture i Geodetskog fakulteta po načelu povezanosti želi "protegnuti nadležnost", ali i da ga zanima zašto, ponovivši da interes EU-a nije oštećen.

"Ovdje nikakav financijski interes Europske unije nije oštećen i to je sasvim jasno, nemam više što dodati. Žele li oni sami sebi, po načelu povezanosti, nekakvog konteksta, protegnuti nadležnost, pretpostavljam da žele. Mene više zanima zašto", rekao je Plenković na konferenciji za medije.

Naveo je kako bi logično bilo, ako su uočili nešto što je možda nezakonito, ali nema financijskih interesa EU-a, da su to sami vratili USKOK-u i DORH-u. Na komentar kako EPPO kaže da nisu nadležni samo za financijske interese EU-a, nego i moguće štete, premijer je ocijenio kako ćemo po toj logici doći do toga da su nadležni za sve jer smo svi građani Europske unije i svi koristimo euro kao valutu. "Promislite malo", poručio je Plenković.

Što se tiče novih medijskih informacija da su europski tužitelji u kontaktu s bivšim suradnikom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek koji je teško optužuje za sustavne pronevjere novca iz EU-a, Plenković je rekao kako je sve već rečeno.

"To je klasični medijsko-politički udar koji dolazi u predizborno vrijeme, sad je došla Nina na tapetu, ne vidim tu ništa posebno novoga. Uvijek isti izvori, uvijek iste špekulacije, uvijek sve anonimno, uvijek isti ljudi koji to objavljuju, tako da za mene ništa posebno novoga", istaknuo je.

VEZANI ČLANCI:

Pri tome je izrazio ponos time što su osigurali sredstva za obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa. "Ta sredstva je osigurala Vlada HDZ-a i naše parlamentarne većine, a nitko od ovih koji sada traže u vremenu covida i ne znam čega detalje, misleći da se tad radilo u laboratorijskim uvjetima, tome nije pridonio ništa", rekao je Plenković.

Baš zato što su osigurali ta sredstva, dodao je, ne žele dopustiti da bilo tko na nezakonit način troši novce iz nacionalnih ili europskih izvora. "Jednako sam protiv toga da se bilo tko okoristi onim za što se netko drugi trudio i što, nažalost, nakon potresa moramo izgraditi toliko velik broj zgrada i objekata", rekao je.

Na pitanje misli li da su se namještali natječaji za pojedine tvrtke, jer se to čini iz objavljenih mailova, Plenković je rekao kako ne zna i da će Ministarstvo samo odgovoriti. Upitan misli li da je ministrica kulture teret pred izbore, Plenković je ustvrdio kako je odradila sjajan posao.

Upitan o navodnim prijetnjama koje je dobio preko frizera, odgovorio je kako je to ništa i da se to stalno događa, ali se ne "bave puštanjem tih tema u medije". "To su ljudi koji imaju kreativne trenutke u pisanju tih prijetećih pisama, ima tko brine o tome. Nije to ni prvi ni zadnji put, ima toga jako puno", kaže.

VEZANI ČLANCI:

Sindikat Zajedno, zaposlenih u sanitetu, zdravstvu i socijali, radi nezadovoljstva Uredbom o koeficijentima, najavio je industrijske akcije, pa i štrajk, ako ih ne prime resorni ministri Beroš i Piletić i ne prihvate njihove zahtjeve povećanja koeficijenata za 15 posto, priznavanje svih stručnih sprema te ispravljanje nepravdi.

Plenković je rekao kako za to prvi put čuje, da se uredba donijela, ali da "nije Biblija i može se mijenjati". Pri tome je podsjetio i kako uredba nije nešto što je predmet kolektivnog pregovaranja, već je jednostrani akt Vlade, ali su unatoč tome obavljali ekstenzivne konzultacije sa sindikatima uvažavajući socijalno partnerstvo i želju da se unaprijedi materijalni status zaposlenika u državnim i javnim službama.

"Je li ovaj konkretni sindikat bio uključen ili ne, provjerit ću s ministrom Berošem, ali moj je dojam da su svi oni koji su predstavljali različite segmente u službama itekako bili zadovoljni s onim što je bio konačni rezultat", rekao je, ustvrdivši kako ponekad ima nekoga tko je manje zadovoljan.

Hrvatska nije ponudila slanje svojih vojnika u Ukrajinu, kazao je Andrej Plenković u utorak, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron poslije samita zapadnih saveznih Ukrajine u Parizu kazao kako "nije isključeno" slanje vojnika u Ukrajinu u budućnosti.

Hrvatski je premijer podsjetio da su nedostajala četiri glasa u Hrvatskom saboru da se odobri sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanja ukrajinskih vojnika koja je bila "benignog karaktera". "Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo niti nudili opciju o tome da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu", kazao je Plenković novinarima u NSK uoči šeste sjednice koordinacijskog odbora ministara vlada Hrvatske i Italije. "To ne znači da mi ne nastavljamo vojno podržavati Ukrajinu. To radi hrvatska vlada cijelo vrijeme, to ćemo i nastaviti", dodao je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je u ponedjeljak nakon samita više od 20 lidera europskih zemalja te predstavnika drugih zapadnih saveznika Ukrajine kako se "ne može isključiti" slanje vojnika u Ukrajinu u budućnosti.

"Danas ne postoji konsenzus o službenom slanju kopnenih snaga, ali ništa se ne može isključiti", kazao je Macron. Samit u Parizu bio je "više informativno-konzultacijskog karaktera", a svi prisutni su "spremni dalje pomagati Ukrajini", istaknuo je Plenković.

VEZANI ČLANCI:

Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio da je rast BDP-a u Hrvatskoj u prošloj godini jedan od najvećih porasta u Europskoj uniji te da je to dokaz ispravnosti vladine ekonomske politike. "Rast BDP-a u 2023.  godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a", rekao je Plenković.

Dodao je da je BDP realno u odnosu na četvrti kvartal predpandemijske 2019. godine porastao za 15,5 posto te je to treći po snazi rast u EU-u nakon Irske i Malte. Kao faktore koji su utjecali na rast istaknuo je rast potrošnje kućanstva i rast plaća te intenzivan nastavak investicija iz domaćih i europskih izvora.

"Ostvarili smo što smo i planirali", to znači da smo dobro planirali ekonomske politike", rekao je Plenković, podsjetivši da je vlada i prognozirala upravo 2,8 postotni rast, koji je, kako je dodao, pet puta veći od rasta u EU-u i europodručju, gdje se očekuje rast od 0,5 posto. Smatra da će Hrvatska ovakvim tempom rasta dosegnuti više od 75 posto razvijenosti EU-a. Naime, kako je rekao, 2016. je BDP bio na 62, a ovakvim rastom će dosegnuti više od 75 posto prosjeka EU-a.

VIDEO Plenković: Milanović u odabiru državnog odvjetnika ne postoji

Komentara 2

Avatar Pacijent doktora Bože
Pacijent doktora Bože
18:13 27.02.2024.

Nina je krala naše, EPPO tu nema što tražiti.

KA
Kapitol
14:30 27.02.2024.

Kakvo cudo - pa on uvijek brani one koje je sam postavio. Samo kaj se istina ne moze sakriti - uvijek ispliva.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije