Hrvatski premijer Andrej Plenković zauzeo se danas u razgovoru s predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom da se Hrvatskoj omogući iznimka kako bi mogla donijeti zakon o posebnom statusu Vukovara kojim bi taj ratom razoreni grad dobio više državnih potpora.
"Još sam jednom apelirao da se Hrvatskoj dopuni iznimka koja bi joj omogućila da donese adekvatan zakon za potporu Vukovaru, dakle svojevrsni poseban status gdje bi se taj dio o državnim potporama kontekstualizirao s obirom na tregiju i stradanja koja su se tamo dogodila", rekao je Plenković nakon razgovora s Junckerom.
Plenković je sastankom s Junckerom završio svoj dvodnevni posjet Bruxellesu tijekom kojega se sastao i s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i održao govor o budućim prioritetima EU-a u organizaciji Centra za europsku politiku.
Plenković je rekao da je s Junckerom razgovorao o priprema za izvanredni summit čelnika 27 zemalja članica u četvrtak u rumunjskom Sibiuu, o pripremama Hrvatske za Schengen i eurozonu. Pored toga bilo je riječi o Vukovaru te brodogradnji.
"Obavijestio sam predsjednika Junckera o zadnjim informacijama nakon posjeta predstavnika kineskog brodogradilišta CSIC, od kojih očekujemo povratnu informaciju", rekao je Plenković. Na pitanje je li stigao nekakav prijedlog kineskog brodograditelja, Plenković je odgovorio da još čeka na to.
Europska komisija u utorak je blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s ranije procijenjenih 2,7 posto, istaknula da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) konačno premašiti pretkriznu razinu, a za sljedeću godinu predviđa rast od 2,5 posto.
"Nisam imao uvida u taj dokument, ali koliko sam čuo to je na tragu naših procjena i procjena drugih financijskih institucija. Istaknuo bih da imamo zdravi rast, koji se ne temelji na zaduženju, nego se događa u vremenu kada smanjujemo javni dug, ostvarujemo proračunski višak dva puta zaredom", rekao je Plenković.
Dodao je kako hrvatska javnost to smatra normalnim, ali da to nije slučaj. "Zadnji put kada smo to imali bilo je 1998. kada smo uvodili PDV, dakle podizali porezno opterećenje, a mi smo sada u dvije i pol godine rasteretili poduzetnike i građane u tri vala porezne reforme za 6,5 milijardi kuna, za dvije milijarde kuna smanjili administrativne barijere, dakle olakšavamo poslovanje, a istodobno ostvarujemo suficit i isplatimo jamstvo ranijih vlada kada je riječ o brodogradnji", kaže Plenković.
Istaknuo je da Hrvatska mora provoditi strukturne reforme poput reforme mirovinskog sustava. Rekao je da se njome ostvaruju tri cilja koja su postavljena - da mirovine bude više, a do sada su kroz indeksacije porasle za 7,5 posto u posljednje dvije i pol godine, da ispravi nepravde kako ljudi koji su radili isto vrijeme i isti posao, a različito su godište ne bi imali različite mirovine te, ta da sustav bude održiv.
Naglasio je da podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina nije izmislio "ministar Marko Pavić ili Andrej Plenković, nego da je to uvela SDP-ova vlada".
"Moramo vidjeti žele li neki u hrvatskom društvu promjene na bolje ili ne žele. Svi vape za reformama, a kada napravite reformu u interesu sadašnjih i budućih umirovljenika, onda je žele srušiti.
"U redu, ali se onda moramo zapitati što želimo. Ja sam spreman za svaku raspravu, ova se reforma dugo radila s puno osjećaja za ono što kao država možemo napraviti", dodaje Plenković i ističe da se sada stvari simplificiraju u vrijeme kampanje za europske izbore na "egzemplarno populistički način".
Rekao je da je mirovinska reforma pomogla u izlasku iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i u podizanju kreditnog rejtinga.
Državni vrh u Vukovaru:
Vukovar je mjesto posebnog pijeteta i to tako mora i ostati