Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu Hrvatskom saboru Nacionalnu razvojnu strategiju države do 2030. izrazivši nadu da će se o tom dokumentu postići konsenzus.
"Pozdravljamo uključivanje svih zastupnika u raspravu i očekujemo da danas pokušamo pronaći konsenzus o ovom dokumentu", rekao je premijer i ponovio želju da Hrvatska 2030. bude konkurentna, inovativna i sigurna zemlja, prepoznatljivog identiteta i kulture, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.
Četiri razvojna smjera, 13 strateških ciljeva
Tu ćemo viziju, poručio je, ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera – održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija, ravnomjeran regionalni razvoj – i unutar 13 strateških ciljeva.
Strategija, naglasio je, sadrži 23 pokazatelja učinka koji će biti potvrda da smo na pravom putu u ostvarenju te vizije.
Premijer je pobrojao ciljeve koji se žele ostvariti do 2030. Među njima su podizanje BDP-a po stanovniku na 75 posto prosjeka EU, a udio izvoza roba i usluga s 52 na 70 posto BDP-a, značajno ubrzanje rada pravosuđa, dostizanje prosjeka zemalja OECD-a na PISA testovima, podizanje obuhvata djece u vrtićima iznad 97 posto, a zaposlenosti na 75 posto, smanjenje udjela broja osoba u riziku od siromaštva, produljenje očekivanog broja godina zdravog života za šest do osam godina.
Provodit ćemo poticajnu pronatalitetnu politiku kao zamašnjak demografskoj revitalizaciji, strateškom pitanju hrvatske budućnosti, naglasio je premijer te najavio kako će se raditi i na stvaranju privlačnog društvenog i ekonomskog okruženja za ostanak i povratak mladih i obitelji.
Vodit će se briga i o ravnomjernom razvoju države. "Za razvoj potpomognutih područja, otoka i područja s razvojnim posebnostima, ključna će biti ulaganja u ravnomjeran regionalan razvoj, demografski oporavak, kao i u jačanje socijalne pravednost", naglasio je.
Razdoblje ubrzanog hrvatskog razvoja
Premijer poručuje kako četvrto desetljeće moderne Hrvatske, iako je započelo krizama bez presedana, treba biti razdoblje hrvatskog ubrzanog razvoja, ulaska u europodručje, Schengen i OECD, za što danas imamo snažne poluge.
"Za to je ključno da što prije pokrenemo ubrzani gospodarski i društveni oporavak modernizacijom gospodarstva i prilagodbom na zelene i digitalne tehnologije. Uz izgradnju pravednijeg i solidarnijeg društva, razvojni iskorak nužan je kako bismo uvjete života i poslovanja približavali razini kakvu poznaju najrazvijenije europske države", naglasio je.
Izrazio je uvjerenje da će se provedbom predložene Strategije i zajedničkim angažmanom svih društvenih dionika ostvariti ti ciljevi na dobrobit budućih naraštaja. Premijer je opetovao da je Strategija krovni strateški dokument za razvoj Hrvatske, rezultat temeljitog rada niza dionika.
U četvrtom desetljeću hrvatske državnosti, Hrvatska će prvi put dobiti krovni razvojni dokument, k tome za desetogodišnje razdoblje, kazao je Plenković napominjući da će Strategija biti okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija, što će osigurati njihovu usklađenost.
Realni i ambiciozni ciljevi
"Ova je strategija važna jer prepoznaje izazove s kojima se suočavamo, pruža perspektivu razvoja, postavlja realne i ambiciozne ciljeve, uvažava konkurentske prednosti za razvijenije gospodarstvo", rekao je Plenković.
Zastupnicima je kazao i kako je proces njene izrade bio uključiv, kako su u konzultacijama o strategiji svi mogli sudjelovati u različitim fazama od 2017., kad je počela izrada, do danas.
"U natjecateljskom globalnom okruženju, svaka zemlja mora samostalno pronaći načine za povećanje vlastite konkurentnosti, uzimajući u obzir svoje ljudske, gospodarske i tehnološke potencijale, ne bi li izazove pretvorila u razvojne prilike. Upravo je to jedna od glavnih svrha ove Nacionalne razvojne strategije, a to će nam pomoći i da se lakše nosimo s nepredvidivim krizama", rekao je premijer u Hrvatskom saboru.
Ministrica Nataša Tramišak ističe kako strategija predviđa jasne, mjerljive pokazatelje kojima ćemo ostvarivati zadane ciljeve.
Važno je da će izvješće o njenoj provedi Vlada godišnje podnositi Saboru kako bi imali priliku pratiti krećemo li se u zacrtanom smjeru, rekla je Tramišak i naglasila da je u odrednicama strategije briga za dobrobit svakog pojedinca.
Može se pročitati cijela strategija, po meni ona ima jedan osnovni problem - oslanjanje na javne struktura i jačanje istih... Ono što se u uvodu strategije jasno iskazuje kao jedan od osnovnih problema - glomazna i neefikasna javna služba, kasnije se u tekstu potpuno zanemaruje. U cijelom tekstu nema navedena niti jedna reforma, jedino se govori o jačanju države i javnih službi. Čak su i sve investicije koje se očekuju vezane uz javni sektor, ne očekuje se ništa, nikakve greenfield investicije... Vidimo da je strategija zapravo nastavak dosadašnje katastrofalne gospodarske politike, gdje gospodarski smjer određuju političari u dogovoru sa sindikatima javnih struktura, ista politika koja nas je i dovela na dno EU-a. Nevjerojatno je očekivati da će nas ta ista politika odvojiti od dna, već je svakom laiku jasno da će nas ta ista politika samo jače prikovati na dno... Jedina nada da ćemo se maknuti sa zadnjeg mjesta je primanje novih članica u EU, koje su ispod nas, mada je danas takvih jako, jako malo... Uz takvu strategiju, za očekivati je da padnemo ispod 3 mil. stanovnika prije 2030. godine, a navedenih 75% standarda EU-a nećemo doseći nikada. A navedeno gospodarsko izjednačavanje države, znači samo to da ćemo BDP Zagreba (jedini iznad prosjeka EU-a), srušiti da bude u skladu s ostatkom zemlje...