Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je danas kako pitanje upozorenja Europske komisije Hrvatskoj zbog neusvajanja direktive o pojeftinjenju izgradnje infrastrukture za brzi internet treba rješavati tehnička Vlada, a da će se o tome očitovati kada za to dođe vrijeme.
Hrvatska je jedna od 19 zemalja Europske unije koje je Komisija upozorila zbog toga što još nisu u nacionalno zakonodavstvo prenijele direktivu kojoj je cilj smanjiti troškove izgradnje širopojasne mreže za 30 posto.
Riječ je o nizu mjera koje je Komisija predložila u ožujku 2013. s ciljem smanjenja troškova uspostave komunikacijskih mreža velike brzine za 30 posto, koje su sve države članice u svoja zakonodavstva trebale prenijeti do 1. siječnja ove godine. Njih 19 koje to još nisu učinile dobile su posljednje upozorenje, a sada imaju rok od dva mjeseca u kojem mogu obavijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a.
Odgovarajući na pitanja novinara tijekom konferencije "Dan velikih planova", Plenković je rekao da se time treba baviti trenutna Vlada, a da će svoj stav dati kada za to dođe vrijeme.
"To neka rješava trenutna tehnička vlada. Imaju sve ovlasti za to, kao što kvalitetno rade u korespondenciji s Europskom komisijom kada je riječ o zakonu o konverziji kredita u švicarskim francima, a kada dođe vrijeme vrlo ćemo jasno dati svoj stav", izjavio je Plenković.
Jasan signal
Na isto pitanje ministar financija Zdravko Marić odgovorio je da je pitanje što tehnička, ali i bilo koja druga vlada tu može učiniti.
"Mi smo tržišno-socijalno gospodarstvo. Vlada nastoji u onom segmentu za koji je zadužena i gdje je odgovornost njena, dakle prije svega u poreznom i neporeznom dijelu, napraviti porezno rasterećenje i mislim da će to biti jasan signal i poruka i ostalim segmentima hrvatskog gospodarstva da mogu napraviti dodatni iskorak i krenuti u tom smjeru. Mislim da su ove preporuke koje smo dobili od EK jasan signal među ostalim i na tom području", izjavio je Marić.
Može predložiti novčane kazne
Uz Hrvatsku, EK je upozorila Austriju, Belgiju, Bugarsku, Cipar, Češku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Veliku Britaniju. Ne obavijeste li te zemlje Komisiju o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a, EK može odlučiti da ih, u skladu s pravilima EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i predložiti novčane kazne.
Pravilima o smanjenju troškova podupiru se strateški ciljevi u području povezivosti koje je Komisija nedavno predložila: do 2025. svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, svi javni pružatelji usluga, kao što su bolnice i uprave, te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo visokoj, gigabitnoj povezivosti, koja korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi.
Svim europskim kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima, trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mb/s, s mogućnošću prelaska na Gb/s, a sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju sustavâ bežične komunikacije.
Bitno da imamo najskuplje impulse u EU, a najsporiji internet. Super.