Socijaldemokrati su pobijedili na izborima 6. prosinca u Rumunjskoj, ali neće vladati. Na vlasti ostaje Nacionalna liberalna stranka (PNL) dosadašnjeg premijera Ludovica Orbana, koji je podnio ostavku poslije poraza na izborima. Problem je socijaldemokrata, koji su dobili 29 posto glasova, što zbog brojnih skandala koje su imali dok su vladali ne mogu pronaći saveznika za sastav vlade.
Liberali premijera Orbana i predsjednika republike Klausa Iohannisa dobili su 25 posto glasova i sastavit će vladu s koalicijom USR-PLUS (Unija spasite Rumunjsku i Stranka slobode, jedinstva i solidarnosti) koja je dobila 15 posto glasova. Na čelu vlade neće biti Orban, a sada je liberal Nicolae Ciucă ad interim. Još su samo dvije stranke prešle granicu od 5 posto za ulazak u parlament – stranka mađarske manjine UDMR koja je dobila 6 posto glasova i nacionalistička stranka bliska Pravoslavnoj crkvi AUR koja je dobila 9 posto.
Čelnik Socijaldemokratske stranke (PSD) Marcel Ciolacu nakon izbora kazao je kako očekuje Orbanovu ostavku jer su to zatražili Rumunji svojim glasom. Orban je odgovorio kako nije prilijepljen za fotelje i podnio je ostavku.
Zapravo pobjednik izbora je “stranka” neglasača. Na birališta je izašlo samo 32 posto od 18 milijuna upisanih birača. Kaže se da je na slab odaziv utjecala situacija s koronavirusom, ali, vjerojatno, i opća politička situacija i nepovjerenje u politiku i političare. To je najmanji odaziv birača u povijesti Rumunjske. Zapravo rumunjski izbori se ne razlikuju mnogo od onih u drugim europskim zemljama. Velik broj glasova dobila je i stranka ekstremne desnice, kao što se događa drugdje u Europi, a što se također može smatrati glasom prosvjeda. Bivša realsocijalistička zemlja jako se napatila s prelaskom na kapitalizam, iz države je emigriralo mnogo ljudi (računa se da gotovo 12 milijuna Rumunja živi izvan svoje domovine, a u Italiju je emigriralo gotovo 1,3 milijuna rumunjskih građana), a ljudi su se “odljubili” od politike.
Mirovine veće 40 posto
Zašto su socijaldemokrati dobili toliko glasova, a bili su omraženi zbog afera i korupcija, a liberali za gotovo pet postotnih točaka manje? Socijaldemokrati su se predstavili kompaktnima, bez unutarnjih svađa, što birači, posebno u ovoj situaciji s pandemijom. Liberali su razjedinjeni i međusobno se svađaju. Među biračima Socijaldemokratske stranke su i oni koji žale za starim režimom (u prosincu 1989. srušen je komunistički režim Nicolaea Ceauşescua) jer su se razočarali u demokratske vlasti koje su mnogo obećavale, a malo od toga provele. No možda je na birače utjecala i činjenica da se socijaldemokrati žele osloboditi osoba i razdoblja korupcije. U Rumunjskoj, koja je bila smatrana jednom od najkorumpiranijih zemalja u Europskoj uniji pokrenuta je velika protukoruptivna akcija. Osnovana je Nacionalna protukorupcijska direkcija (DNA) vezana za državno tužiteljstvo i Vrhovni sud. To je vrlo snažan autonomni organ čije članove nazivaju “nedodirljivima”. Premda je DNA osnovana 2002., počela je djelovati mnogo kasnije. Na njezinu čelu je Laura Codruţa Kövesi te je posljednjih godina optužila desetke senatora, ministara te bivšeg socijaldemokratskog premijera Liviua Dragneau. Između 2013. i 2014. DNA je pokrenula 4183 istrage i u roku od godinu dana bila su osuđena četiri ministra, bivši zastupnik Europskog parlamenta, jedan zastupnik i jedan senator te 11 načelnika, pet sudaca i tri tužitelja, te su svi u zatvoru. Codruţu Kövesi nazivaju “strah za korumpirane političare”. Prema ocjeni EU, rumunjski DNA je među pet prvih ustanova u borbi protiv korupcije.
Liviu Dragnea (bio je čelnik Socijaldemokratske stranke i na vlasti praktički od 2000. godine na raznim ministarskim mjestima, a bio je premijer od 2012. do 2014., predsjednik zastupničkog doma od 2016. do 2019.) osuđen je na 3,5 godine zatvora zbog korupcije i zloporabe vlasti, ali i za izbornu prijevaru. Nalazi se u zatvoru u Bukureštu, a bio je jedan od najutjecajnijih političara Rumunjske.
Za dolazak nove vlade bit će potrebno još neko vrijeme, jer postoje razna veta na neka imena, pa tako i na Orbanovo. Vjerojatno bi novim premijerom mogao postati ekonomist Florin Cîţu ili bivši premijer Dacian Cioloş koji je to bio od 2015. do 2017. Činjenica je da je Rumunjskoj potrebna odgovorna vlada koja će pridobiti povjerenje ljudi.
PNL želi izmijeniti zakone vezane za pravosuđe kako politika ne bi imala utjecaja na sudsku neovisnost, odnosno zakone prilagoditi pravcima koje je naznačila Europska komisija. Želi i zabraniti izmijene zakona vladinim dekretima vezane sa sudstvo. Vjerojatno će se ići prema još većoj neovisnosti sudstva, a to znači i olakšati borbu protiv korupcije.
Jedna od ključnih tema javne rasprave u Rumunjskoj su mirovine, ali i porezi na visoke mirovine. Parlament je usvojio zakon o porezima na mirovine. Za mirovine od 2000 leja (oko 400 eura) do 7000 leja ostat će porez od 10 posto, ali za mirovine više od 7000 leja povećat će se na 85 posto. Progresivni porez zajamčen je ustavom, pa se na novi zakon ne bi trebao nitko žaliti, ali… Među onima koji imaju visoke mirovine su i bivši suci, tužitelji, šefovi policije i generali vojske, te, kako je rekao čelnik zastupnika PNL-a Florin Roman, oni su dosta ljutiti zbog novog zakona. Oko 9500 osoba, prema podacima mirovinskog, dobiva visoke mirovine, a među njima ima čak i onih koji dobivaju više od 19.000 leja.
Razlog donošenja toga zakona je i činjenica da će zbog ekonomske situacije izazvane koronavirusom biti gotovo nemoguće povisiti mirovine za 40 posto kako je to odlučio parlament u rujnu. Na tom zakonu inzistirao je PSD koji je svoju inicijativu progurao kroz parlament.
– Neodgovornost PSD-a dovodi u opasnost bacanja Rumunjske u produženu krizu i osudu cijelih budućih generacija da plate te greške – izjavio je predsjednik republike Iohannis.
I Rumunjsko-njemačka trgovinska komora (AHK) priopćila je kako si Rumunjska ne može dozvoliti povećanje mirovina od 40 posto. Tako što bi moglo dovesti u pitanje budućnost ekonomije.
“Odluka rumunjskog parlamenta o povećanju mirovina za 40 posto predstavlja veliku opasnost za rumunjsko gospodarstvo. Doći će do novog porasta duga s obzirom na to da ekonomija pati zbog pandemije koronavirusa”, stoji u priopćenju AHK. Državni proračun će biti neodrživ i financijska kriza će još više pogoršati situaciju. Osim toga njemački ulagači upozoravaju kako će takav zakon dovesti u pitanje nova ulaganja, a koja i inače kasne.
Sada PNL govori o povećanju iskih mirovina za 14 posto u ovoj godini i za po osam posto narednih godina tako da bi prosječna mirovina dosegla 500 eura. Liberali, bez obzira na tešku situaciju i zatvaranje mnogih tvrtki, posebno u turizmu i hotelijerstvu, obećavaju povećanje broja novih radnih mjesta za 560.000 zaposlenika i plaću od tisuću eura u prosjeku. PSD inzistira na povećanju mirovine od 40 posto za oko 5,2 milijuna umirovljenika kako bi do 2024. dobili mirovinu od oko 504 eura. No, ni liberali ni socijaldemokrati ne iznose kako će se doći do tih mirovina, odnosno može li ekonomija u sadašnjem stanju izdržati ta povećanja.
Obećanjima privukli birače
Socijaldemokrati su s obećanjima otišli korak dalje od liberala pa su obećavali posao za 800.000 nezaposlenih oko 500.000 novih radnih mjesta. Namjeravali su i smanjiti porez na plaće zaposlenika s djecom. Čini se da su i ta obećanja privukla birače i da je zbog toga PSD dobio neočekivani broj glasova.
Možda i zbog pandemije, ali liberali predlažu povećanje izdvajanja za zdravstvo sa 5,6 posto na šest posto bruto nacionalnog proizvoda (koji iznosi 236 milijardi dolara). No i s tim povećanjem Rumunjska ostaje među zadnjima u EU po izdvajanju za zdravstvo. Namjera se izgraditi tri nove regionalne bolnice i 135 gradskih.
U planu je završetak 970 km autocesta te obnova oko tisuću km pruga kako bi se povećala brzina vlakova. Želi se osnovati nacionalni fond za razvitak kroz koji bi se s oko tri milijarde eura godišnje financirali radovi na osuvremenjivanju vodovodne mreže i kanalizacija. Možda su svi ti planovi bili ostvarivi dok je rumunjsko gospodarstvo raslo. Ekonomija je 2017. i 2018. rasla po stopi od 3-4 posto, a nezaposlenost se trebala smanjiti na 4,2 posto.
Ključno pitanje za Rumunjsku je i dekarbonizacija. EU namjerava financijski pomoći regije koje ovise o ugljenu kako bi energetska tranzicija bila manje bolna. Rumunjska vlada najavila je zatvaranje dva od četiri rudnika ugljena u dolini Jiu. Zatvaranja bi trebala započeti 2024. godine. Green Deal Europske komisije kompenzirat će postupnu eliminaciju upotrebe ugljena s financijskom paketom od više milijardi eura nazvanim Just Transition Mechanism.
No, koronavirus je sve poremetio i većinu projekata će biti teško ostvariti u skorije vrijeme. U vrijeme pandemije i neizvjesnoj ekonomskoj situaciji treba stvoriti vladu koja bi mogla, dakako uz pomoć europskih fondova, potaknuti razvitak. Jedna od ključnih činjenica je da je borba protiv korupcije postala uspješnija.
Još neke zanimljivosti oko religije, budući da je upravo objavljen rezultat istraživanja koji su provele tri institucije: Centar za sociološka istraživanja Larics, Državno tajništvo za kult i Institut političkih znanosti i međunarodnih odnosa rumunjske Akademije. Prema tim podacima, 90 posto Rumunja kaže da su vjernici, a njih 71,2 posto ima povjerenja u Rumunjsku pravoslavnu crkvu. Pomoćni biskup bukureštanske patrijaršije i predsjednik pravne komisije rumunjske patrijaršije Cornel Damian kaže kako je povjerenje u Crkvu poraslo i zbog pandemije tijekom koje su se preko televizija češće prenosile mise. Prema istraživanju, 68 posto Rumunja moli se svakodnevno, premda ih samo 36,1 posto odlazi u crkvu jednom tjedno, a 56,9 jednom mjesečno. Upravo zbog postojanja raznih sredstava komunikacija, od radija do interneta, odlazi se manje u crkvu, već se uz prijenos misa moli u kućama. I to je jedna od rumunjskih zanimljivosti.
Ovo su oni što su nas prestigli ??