Čeka nas superizborna 2024. godina. Stranke su već počele s intenzivnim pripremama, a one će se još više intenzivirati sada tijekom jeseni. Očekujete li parlamentarne izbore na proljeće prije europskih izbora, kako se sve češće čuje i iz HDZ-a?
Apsolutno. Ja sam još prije godinu dana zapravo na neki način predvidio da bi i redoslijed izbora mogao biti takav da na proljeće imamo nacionalne parlamentarne izbore, da onda u svibnju, lipnju, ovisno o datumu koji se donese na razini Europske unije budu euro-parlamentarni izbori i onda na kraju godine predsjednički izbori. To je zapravo iz perspektive HDZ-a i iz perspektive Andreja Plenkovića jedini logičan i suvisao plan i raspored.
Više iz perspektive samog premijera, obzirom na glasine da namješta sebi poziciju u Bruxellesu i da zbog svojih osobnih ambicija želi staviti prvo izbore za Europski parlament, a tek onda parlamentarne izbore ili mislite da je to dobro i za HDZ?
To je dobro i za jednu i za drugu. Dakle, iz različitih razloga za HDZ je to dobro zato što bi bilo previše rizično, prvo i tehnički nemoguće spajati te dvoje izbore. Drugo, za HDZ je daljnje odgađanje izbora i provođenje nacionalnih parlamentarnih izbora za Sabor rizična stvar. Jer, vidjeli smo i na prošlim euro-parlamentarnim izborima da su moguća iznenađenja. I inače je poznato da ti izbori znaju donijeti iznenađenja jer birači imaju nekakvu drugačiju logiku ponašanja na tim izborima nego na nacionalnim izborima.
VIDEO Namješta li Plenković datum izbora zbog pozicije u Bruxellesu komentira Dragan Bagić
A nema ni izbornih jedinica.
Nema, ali to je manje važno, važnije je to da birači se drugačije ponašaju i na te izbore izlazi drugi profil birača nego na nacionalne parlamentarne izbore. Izlaznost na euro-parlamentarne izbore bitno je niža od izlaznosti za Hrvatski sabor i to nisu iste populacije birača i raspored, distribucija, preferencija i glasova vrlo često odstupa i različita je. I za HDZ bi moglo biti rizično da idu na euro-parlamentarne izbore na kojem bi se moglo desiti neko iznenađenje, a jedino moguće iznenađenje u ovoj trenutnoj konstelaciji snaga može ići samo na štetu HDZ-a.
Dođe do crnog labuda.
Tako je može se ponoviti crni labud od prije četiri godine. HDZ nema razloga izlagati se tom riziku. Situacija na političkoj sceni mu je izvrsna i zapravo HDZ-u odgovara da nacionalni parlamentarni izbori budu čim prije, tako da iz perspektive HDZ-a ovaj redoslijed je posve logičan i isplativ. A ja bih rekao još logičniji i još isplativiji iz perspektive mogućih ambicija premijera Plenkovića.
Koliko su one vama realne? Prvo je predsjednik države rekao da premijer sam sebi namješta datum izbora, onda je isto to ponovio i predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Bude li Andrej Plenković doista prvi na listi za EU parlament hoće njemu biti teško, argumentirano braniti te glasine, odnosno biti kontra tih glasina. Koliko bi mu one mogle naštetiti. Oni će sigurno kao neku taktiku u kampanji.
Ovo je sad glasina, ali sasvim sigurno ta glasina neće imati nikakvo utemeljenje prije izbora za Sabor. Naime, liste za Europski parlament se utvrđuju tek neposredno prije euro-parlamentarnih izbora, tako da sve do tada je to glasina. I dakle, to može biti samo glasina koja se lako i demantira i relativizira tako da ja ne mislim da ta glasina će ima bilo kakav utjecaj na nacionalne izbore. Ali sama činjenica da je ona izašla u javnost je indikativna i zapravo potvrđuje da sasvim sigurno premijer razmišlja o planu B, ali ja mislim da njegova pozicija prvog na listi za euro-pametne izbore je sekundarna u ovoj priči, ona možda ima neko drugo značenje. Njemu je svejedno, nosio tu listu, ne nosio, njemu je u ovom trenutku najvažnije da pobijedi na izborima za Sabor. Da po treći put formira većinu, ponovno postane premijer i tako postane najuspješniji politički lider u Hrvatskoj. Jer to do sada u hrvatskoj politici nikome nije pošlo za rukom.
Već jest najdugovječniji premijer, bit će najuspješniji predsjednik HDZ-a, ako se takav scenarij dogodi od Franje Tuđmana. Dakle, bit će najduže na vlasti, upisat će se u povijest HDZ-a kao neupitno najuspješniji lider, ali ne samo u povijesti HDZ-a i Hrvatske, nego će se upisati u povijest demokršćana na europskoj razini i zapravo već sada dobro, stoji u toj strukturi.
VEZANI ČLANCI
Na kojoj poziciji ga u Europskom parlamentu zapravo vidite ako bi se tako nešto ostvarilo?
Ja mislim da je to sve otvoreno. Međutim, činjenica je, i to je sad ta zanimljivost. Dakle, moja interpretacija te informacije koja je puštena u javnost da se razmišlja da on nosi listu za Europarlament je da je to sugestija gdje on sebe vidi, da je realna njegova pozicija u Europi, a to bi bila onda pozicija predsjednika Europskog parlamenta.
Koliko je to po vama zapravo realno?
Ne bih rekao da je nerealno. Dakle, više je varijabli, više čimbenika koji igraju ulogu, gleda se i na neku regionalnu distribuciju pojedinih pozicija. Važna je, naravno, pripadnost političkim obiteljima, a ona unutar političke obitelji vrlo važan autoritet.
Znači ne treba isključiti tu mogučnost da Andrej Plenković doista postane predsjednik EU parlamenta?
Ja bih rekao da je ova informacija koju u svemu tome imamo, iz vijesti koja je izašla u javnost, da je zapravo to pozicija koju on očito vidi kao realnu.
Nikad nije rekao javno da se vidi još četiri godine na premijersku poziciju, on kad priča o tome kaže idem po treći mandat?
Apsolutno, da, ja to zato kažem, ja sam prije godinu dana rekao da je njemu važno dobiti treći mandat, da je važno treći put pobijediti na izborima, da time stječe ogroman politički kapital i to mu onda postaje rezervna pozicija koja mu ostaje i sa te jedne vrlo ugodne komotne pozicije ide u pregovore na europskoj razini. Uvijek može biti hrvatski premijer.
Koliko je realno da HDZ dobije i taj treći mandat, odnosno ima li uopće šanse da ga ne dobije? Kako vi vidite zapravo te odnose snaga?
Pa po svim činjenicama koje vidimo, koje su trenutne, međutim politika je vrlo dinamična i stvari se mogu mijenjati. Međutim, ono što bi istaknuo da je ovaj trenutni mandat i ovaj trenutni politički ciklus u Hrvatskoj različit od nekoliko prethodnih po jednoj statičnost. Za razliku od nekoliko prethodnih izbornih ciklusa koje smo imali, koji su zapravo bili vrlo dinamični i stvarali su nove političke aktere koji su vrlo brzo stvarali nered na političkoj sceni i privlačili pažnju birača. Ovo je sad nakon nekoliko izbornih ciklusa prvi koji je ponovo dosadan, stabilan u kojem nema te neke dinamike.
A na afere smo navikli?
Afere afere nisu ništa novo, tako da je ovo jedan letargičan ciklus koji, čini se neće iznjedriti ništa novo, neka velika iznenađenja. Dakle, kad sve to uzmemo u obzir, onda je najvjerojatniji scenariji, ja bih rekao iz ove perspektive gotovo 95 posto vjerojatnosti da će HDZ biti uvjerljivo najjača pojedinačna stranka. Ostaje mala neizvjesnost postizbornih pregovora, ali ja mislim da je to više teoretska neizvjesnost nego što je neki realan problem. Ako pogledamo strukturu ostalih političkih aktera, naime, činjenica je da lijevi centar ide u najmanje dvije ili tri političke opcije, ako ne i više, ali da će se tu na neki način glasovi distribuirati.. Oni će donijeti sličan broj mandata, ali će tek trebat nakon izbora među njima pregovarati.
VEZANI ČLANCI
Kako gledate na argument koji se čuje iz HDZ-a da su zapravo jako mirni i da im je, da tako kažem, život olakšao Možemo, kada je odbilo koaliciju s SDP-om?
Slažem s tom ocjenom, iako je Možemo u pravu u smislu matematike, a nije u pravo u smislu politike i psihologije. Dakle, ovaj matematički gledano, ta koalicija upitno je da li bi donijela neku sinergiju. Da li bi suma mandata bila nešto veća? Tu sad postoje neki mali argumenti da možda bi ili možda ne bi, ali dosta ovisi o distribuciji glasova u pojedinoj izbornoj jedinici. Međutim, ono što jest gubitak s odvojenim izlaskom SDP-a i Možemo jest taj psihološki i politički.
U izbornoj noći kako će izgledati rezultati. Ako su stvari ovakve kako sada izgledaju, izgledat će kao da je HDZ sam duplo jači od prvog sljedećeg.
Je li se tu isto puno pogriješilo i s te strane što nema tog nekog mobilizacijskog efekta?
Naravno, vi ne možete stvoriti momentum. Ne možete stvoriti narativ promjene. Ne možete stvoriti izvjesnu nadu da će se desiti promjena s ovom strategijom izlaska na izbore. To je taj psihološko politički moment.
Kako gledate na ove informacije o povratku bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je, eto, navodno razgovara s nekim ljudima s, ajmo reći, desnog spektra unutar HDZ-a koji ga želi privući na neku novu listu. Što se po vama tu događa?
Nisam iznenađen. Događa se to da, naprosto, čini se da je na toj klasičnoj nacionalnoj desnici zapravo trenutno relativno ispražnjen prostor. Naime, Domovinski pokret je taj koji je zapravo pretendira na taj prostor. No Domovinski pokret ima različitih problema internih. Čini mi se da unutar njega postoje dvije struje, jedna koja više ide na tu poziciju klasične nacionalne desnice kakvu u Hrvatskoj imamo od početka devedesetih, dok jedan drugi dio ide možda više na poziciju bliže Mosta, nekakve nove konzervativne drugačije desnice. I u sam Domovinski pokret u tom smislu nije konzistentan. Tako da postoji određena šansa na tom dijelu spektra, određeni potencijal. Posve je drugo pitanje hoće li išta od toga biti, ali očito ima određene potencijale.
Idemo malo na ovu drugu stranu, Dakle, paralelno sa svim tim što se događa u HDZ-u, i u SDP-u je možemo reći, krenula nova runda problema. Sve ono što se događalo Davoru Bernardiću, na neki se način počelo događati i Peđi Grbinu. Traje trenutno ta neka rasprava unutar stranke. Treba li on biti stranački kandidat za premijera ili ne? Predsjedništvo je očito stalo uz njega svjesni da nemaju neke alternative, ali svejedno se rasprava zahuktala. Jel kasno za takvu neku promjenu?
Ovo je bio neki zadnji trzaj. Zadnji pokušaj da se tu napravi nešto oko strategije kampanje. Jer ako sam dobro shvatio tu su se više vodili razgovori oko strategije kampanje nego oko pozicija. Međutim daljnje reperkusije toga, ako bi se odlučilo da se ne ide na to, da se ne ide na premijersku kampanju, onda stvari nisu prošle. A ako se ide na premijersku kampanju onda se postavlja pitanje je li Peđa Grbin materijal od kojeg se može raditi neka personalizirana kampanja. Znači vrijeme je za raspravu o strategiji kampanje, ali ne i za raspravu za lidera.
Mislite da je malo zakasnio s tim?
Da mislim da je zakasnio da je kasno jer bi izazvalo nove potrese. Ono što želim naglasiti mi smo šest mjeseci udaljeni praktički od izborne kampanje. Dakle, predizborna kampanja počinje sad. Iako je ovaj scenariji logičan. Dakle, ono što svi zapravo nekako nismo osvijestili, a mislim da je jasna činjenica, da izbori počinju danas. Dakle, to je sad to.
Cijelu emisiju pogledajte u priloženom videu.
VIDEO Međunarodna akcija spašavanja speleologa u Turskoj
Ma gdje ih samo nađu tako ugledne?? I stalno ista mantra stoput demantrana!!