Cijena nafte nije se mijenjala nakon potvrđene smrti iransko predsjednika Ebrahima Raisija. Nisu se dogodili bitniji pomaci niti zbog pogoršanja zdravlja kralja Salmana, vladara Saudijske Arabije iako je zbog toga njegov sin, prestolonasljednik Mohammed bin Salman odgodio svoj put u Japan. Razlozi su što je cijena nafte ostala stabilna ti što je u cijenu nafte još otprije uračunata smjena na vlasti u Saudijskoj Arabiji gdje prince Mohammed zemljom zapravo upravlja već neko vrijeme što jamči kontinuitet, a zemlje OPEC+-a imaju još dovoljno kapaciteta da mogu kompenzirati i šokove kao što je to iznenadna smrt iranskog predsjednika.
Na sve to, još je jedno rusko energetsko postrojenje pretrpjelo udar ukrajinskih dronova, to je ono u Slavjansku u oblasti Krasnodara. No, kako analitičari u zapadnim medijima ističu, eventualna promjena cijena leži jedino u odluci zemalja članica OPEC+ jer ništa od ovih katalizatora nije dovoljno snažno da bi poremetilo stabilnost cijene nafte u ovom razdoblju. Sljedeći je sastanak predstavnika zemalja članica ove organizacije i njezinih saveznika tek za deset dana.
Ebrahim Raisi inače je drugi iranski predsjednik koji je poginuo na dužnosti, prvi je bio Mohammad Ali Rajai prije 43 godine u atentatu bombom. Rajai na funkciji nije bio niti mjesec dana. Prema iranskom ustavu, prvi potpredsjednik Irana preuzima dužnost ako predsjednik umre, uz pristanak ajatolaha Ali Hameneija, a novi predsjednički izbori bili bi raspisani u roku od 50 dana. Prvi potpredsjednik Mohammad Mohber već je počeo primati pozive od dužnosnika i stranih vlada u Raisijevoj odsutnosti, izvijestili su državni mediji.
Uz Raisijevu smrt, jedina druga osoba koja se dosad sugerirala da bi mogla postati novi ajatolah je Mojtaba Hamenei, 55-godišnji sin Vrhovnog vođe. Postoji ipak i zabrinutost popunjavanja mjesta predsjednika članom uže Hameneijeve obitelji. Iran je do sada imao tek osam predsjednika, niti jedan po prvom iranskom ustavu nakon šaha Reze Pahlavija nije doživio puni mandat osim upravo Ali Hameneija u 80-im godinama, da bi četvorica do smrti Raisija ispunila i dva mandata zaredom. Raisi je pobijedio na izborima 2021. uz najmanju do tada zabilježenu izlaznost u Islamskoj Republici Iranu.
Na prvi je pogled i po ovim izborima Iran sličan zapadnim demokracijama, međutim postoji jedna bitna razlika. A to je da apsolutnu moć nema predsjednik već Vrhovni vođa, dakle u ovom trenutku to je Ali Hamenei. On ima vjersku i političku kontrolu nad sustavom kojim dominira svećenstvo. Za Mohammada Khatamija koji je predsjednikom bio 1997. i 2001. smatralo se da bi mogao olabaviti odnose sa Zapadom.
Ispostavilo se, međutim, kako on nad nekim bitnim dijelovima vlasti poput oružanih snaga nema nikakvu kontrolu. Ajatolah Hamenei kontrolira Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), koji je zadužen za unutarnju sigurnost, i njegovo dragovoljačko krilo Snage otpora Basij koje se koriste za gušenje prosvjeda u Iranu. On također ima ovlasti nad nacionalnom policijom i policijom morala. I tako je još od 1989. godine.
Predsjednik je najviši izabrani dužnosnik i drugi po rangu iza vrhovnog vođe. Odgovoran je za svakodnevno vođenje vlade i ima značajan utjecaj na unutarnju politiku i vanjske poslove. Međutim, njegove su ovlasti relativno ograničene, posebice u sigurnosnim pitanjima. Predsjednikovo ministarstvo unutarnjih poslova upravlja nacionalnom policijom. Međutim, njezina zapovjednika imenovao je vrhovni poglavar i njemu je izravno odgovoran. Isto vrijedi i za zapovjednika Zbora čuvara islamske revolucije i Basija. Predsjednikove ovlasti može provjeravati i parlament, koji donosi nove zakone.
S druge strane, Vijeće čuvara, koje sadrži bliske saveznike vrhovnog vođe, ima zadatak odobravanja novih zakona i može staviti veto na njih. Iranski parlament je jednodomno zakonodavno tijelo čijih se 290 članova javno bira svake četiri godine. Ono izrađuje nacrte zakona, ratificira međunarodne ugovore i odobrava proračun zemlje.
“Vijeće mudraca”
Vijeća stručnjaka, koji se svake godine sastaje jedan tjedan, sastoji se od 88 “vrlih i učenih” svećenika koje bira narod na mandat od osam Vijeća stručnjaka redom biraju Vrhovnog vođu iz svojih redova i povremeno ga potvrđuju. Nije poznato da je skupština ikada osporila bilo koju odluku vrhovnog poglavara. Zatim je tu dvanaest članova koji čine Vijeće čuvara, od kojih šest imenuje vrhovni vođa. Čelnik pravosuđa predlaže preostalih šest, koje službeno imenuje Parlament.
Ponovimo, Iran je jedina država čija izvršna vlast ne kontrolira oružane snage. Zapravo, iako predsjednik nominalno upravlja Vrhovnim vijećem za nacionalnu sigurnost i Ministarstvom obavještajne i sigurnosne službe, u praksi Vrhovni vođa diktira sva pitanja vanjske i domaće sigurnosti.
FOTOGALERIJA Kruže snimke slavlja zbog smrti Raisija: Kćeri ubijene Iranke proslavile uz pjesmu 'Helikopter'
Nesto slicno kao u pravoslavaca. Danas Poglavar Ruske pravoslavne crkve Patrijarh Kiril, a 91. Patrijarh srpski Pavle