Ako je netko ranije i sumnjao u upozorenja generala da bi iz BiH mogao doći veći broj optužnica upitne utemeljenosti, stvari su svima morale postati jasne nakon što je bivši premijer Zoran Milanović podigao prašinu izjavom o “big shitu”. Iako izrečena na neformalnom sastanku i neprimjerenim rječnikom, ta je izjava nedvosmisleno pokazala da je Hrvatska na najvišoj razini bila apsolutno upućena u ono što se sprema, a što se pokazalo uhićenjem desetorice pripadnika HVO-a u Orašju. Pridoda li se tomu činjenica da je Milanovićeva Vlada u lipnju prošle godine posebnim zaključkom izrazila zabrinutost zbog tumačenja o udruženom zločinačkom pothvatu u pojedinim pravosudnim aktima iz BiH, izrazi zabrinutosti i čuđenja državnog vrha nad uhićenjima u Orašju zvuče u najmanju ruku neobično.
Postavlja se pitanje kako je moguće da je ovakav rasplet Hrvatska dočekala nespremna, bez jasnog plana i strategije, posebno ako se zna da su istražitelji iz BiH u više navrata mjesecima neometano “češljali” državni arhiv upravo u potrazi za građom vezanom uz HVO. Za izostanak strategije kojom bi Hrvatska odgovorila na ove događaje ne treba kriviti isključivo Plenkovićevu, nego i ranije vlade, koje su propustile na političkom i diplomatskom planu spriječiti da stvari odu u krivom smjeru. U ovom času istraga je pokrenuta i pitanje je što Hrvatska uopće može učiniti da bi zaštitila pravnu sigurnost svojih državljana. U takvoj situaciji u javnost su odaslane sumnje da je riječ o politički motiviranom progonu, a nešto slično dao je naslutiti i sam Plenković govoreći o “indikativnom tajmingu”. Činjenica je da su uhićenja uslijedila neposredno nakon Plenkovićevih poruka da će Hrvatska jamčiti jednakopravnost Hrvata u toj državi, a nelagodu pojačava i intervju kojim je Plenkovića ispratio predsjedavajući BiH Bakir Izetbegović, no od čelnika Vlade koji u naznakama govori o mogućoj političkoj motivaciji kaznenog progona u drugoj državi očekuje se da ne stane na općim izjavama, koje mogu samo dodatno uznemiriti javnost.
Plenković i cijeli državni vrh morali bi jasno i glasno reći tko zapravo stoji iza politički motiviranih procesa – je li možda riječ o velikosrpskoj politici koja na ovaj način pokušava promijeniti karakter rata, je li u pitanju bošnjački element koji iz vlastitih interesa ne želi približavanje BiH EU ili nešto treće?
Jednako snažan politički stav očekuje se i od predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović.
>> Brat uhićenog u Orašju: 'Ovo je naš Vukovar i Srebrenica. Krivi su što su se obranili'
>> Državno odvjetništvo BiH opovrgava: U slučaju Orašja nije riječ o zajedničkom zločinačkom pothvatu