Rumunjska će imati vladu kojoj je ponovo na čelu liberal, pa tako ispada kako se sve odigralo prema želji predsjednika Klausa Iohannisa koji je Nacionalnu liberalnu stranku, PNL, i podržavao na parlamentarnim izborima. Samo što premijer ipak više neće biti Ludovic Orban, već njegov ministar financija Florin Cîţu. A on nije karijerni političar, već je karijerni ekonomist. I to prilično bogate karijere.
Koalicija slična hrvatskoj
Novi je rumunjski premijer Cîţu završio je američki koledž Grinnell učeći ekonomske znanosti da bi onda završio Sveučilište Iowa State doktoriravši makroekonomiku i međunarodnu ekonomiju. Ovaj 48-godišnjak radio je kao ekonomist u Reserve Bank of New Zealand, što je središnja banka te zemlje, da bi nakon toga dvije godine proveo u Europskoj investicijskoj banci. Onda je do 2011. godine radio i kao investicijski bankar u ING Groupovoj podružnici u Rumunjskoj. Nakon toga radi kao ekonomski analitičar i savjetnik. Sve do 2019. godine kada kao vanjski član postaje dijelom upravnih odbora Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke te Svjetske banke.
Po svemu se, dakle, može zaključiti da i Cîţu ima zadatak nastaviti proeuropsku politiku koje je prvi eksponent predsjednik Iohannis, a koje je dio i skidanje s vlasti bivših socijalista koji su prije nekoliko godina skrenuli i udesno ne bi li se nekako održali na vlasti. Međutim, korupcijske afere bile su tolike da to za većinu više nije bilo prihvatljivo, a bivši je lider socijalista i premijer Liviu Dragnea napokon završio i u zatvoru. I sada Rumunjska nastoji otvoriti novo poglavlje s novom vladom koja je, zapravo, koalicija desnog centra no sasvim slična hrvatskoj.
Jer, u toj su koaliciji uz PNL i USR-Plus, što je savez stranaka USR i PLUS također liberalne orijentacije. Ali, tu je i jedna manjinska stranka, UDMR što je Demokratski savez rumunjskih Mađara. Sve to je dovoljno da se formira vlada unatoč tome što nekadašnji socijalisti čiji je počasni predsjednik i dalje Ion Iliescu koji je prije 30 godina igrao ključnu ulogu u svrgavanju diktatora Nicolaea Ceauşescua.
Sve zajedno ove političke opcije u oba doma rumunjskog parlamenta imaju 244 od ukupno 465 mjesta, ali i potporu 18 zastupnika manjina. Dakle, međusobne razlike na razini nacionalnosti prevladane su pa Rumunjska nije zapala u političku krizu nego će, prema svemu sudeći, imati stabilnu vladu sasvim proeuropskog karaktera. Treba reći kako relativni pobjednik izbora, socijalistički PSD, odnosno nasljednici komunista, nisu imali s kime formirati koaliciju, nitko nije izrazio takvu želju, pa ostaju u opoziciji.
Isto tako treba reći kako PSD ostvaruje značajan pad u broju glasova u odnosu na izbore 2016. godine kada su osvojili čak 45 posto glasova. U apsolutnom broju glasova izgubili su čak milijun i pol rumunjskih glasova. Svejedno, i taj je rezultat bio veliko iznenađenje jer se očekivalo kako će PNL glatko pobijediti. Sve to, dakako, uz vrlo nizak odaziv glasača. PNL i UDMR su članicama EPP-a a USR-Plus su u Renew Europe, znači dvije proeuropske grupacije.
Pobjeda predsjednika
Ovo olakšava položaj predsjednika Klausa Iohannisa koji je u teškim političkim bitkama s PSDom i Liviuom Dragneom trpio i teške poraze kada je, primjerice, 2018. bio prisiljen smijeniti Lauru Kövesi, glavnu tužiteljicu Nacionalnog antikorupcijskog ureda koja je iza rešetaka strpala više od tisuću rumunjskih dužnosnika na svim razinama u pet godina koliko je obnašala tu dužnost. Međutim, Kövesi je danas glavna europska tužiteljica na čelu Europskog ureda javnog tužitelja. – Siguran sam da će to biti stabilna vlada posvećena interesima građana – rekao je Cîţu.
>> VEČERNJI TV Darko Milinović: Iz HDZ-a će izaći 300-400 članova i priključiti se našoj stranci
