Protutnjila je otocima nevera, bilo je i ovdje na Hvaru nešto malo tuče. Nije, na sreću, bilo većih šteta. Prema prognozi, za nekoliko dana čeka nas nova nevera, pa opet sve ispočetka... – kaže nam agrometeorolog Marko Vučetić s kojim smo razgovarali o vremenskim (ne)prilikama posljednjih dana i njihovu utjecaju na poljoprivredu. U pravu je o prognozi. Očekuju nas nove nestabilnosti, koje sa strepnjom prate i poljoprivrednici u strahu za svoje voćnjake, vinograde, usjeve...
– Ne samo meteorolozi nego i agronomska struka već dugo upozoravaju da se treba prilagoditi vremenskim uvjetima, bilo da se odabiru sorte koje su otpornije na sušu i izravno sunčevo zračenje bilo da se poduzimaju mjere zaštite. Istina, to se ne može preko noći, no čini mi se da slabo napredujemo. Sustavi za navodnjavanje grade se stihijski, "tko može, može, a tko ne može, ne može". Uz more, pogotovo na otocima, grade se bazeni sa slatkom vodom, a nemamo akumulacije za navodnjavanje. Ukinuta je obrana od tuče, a bez mreža teško će se zaštititi dugogodišnji nasadi. Sve to košta, ali kad na kraju vidimo razmjere štete i nekvalitetno voće i povrće u prodaji, na koncu se isplati – kaže nam Vučetić. Zagrijavanje Zemlje donosi nove izazove. Netko je, dodaje, u Zagorju posadio maslinik i bilo bi zanimljivo pratiti kako napreduju masline.
U Zagorju masline, na Hvaru banane
– Crne sorte vinove loze koje se stoljećima uzgajaju na srednjodalmatinskim otocima posađene su u Slavoniji i zasad sasvim dobro uspijevaju. Ovdje na Hvaru rode i banane, imaju plodove, koji, doduše, ne dozrijevaju. Još ne... – napominje Vučetić, koji o nevremenu koje je 19. srpnja poharalo Hrvatsku kaže da je trebalo na vrijeme upozoriti građane. – Kad se na autocesti pojavi srna, prekida se radijski program i HAK daje upozorenje. Tako je trebalo i sada. Trebalo je bolje reagirati. No, lako je biti general poslije bitke – zaključuje.
POVEZANI ČLANCI:
U Slavoniji postoji inicijativa da se u Osijeku otvori agrometeorološki prognostički centar, po uzoru na pomorski u Splitu, koji bi poljoprivrednicima davao stručne informacije, no od toga zasad nema ništa. U DHMZ-u ističu da globalno zatopljenje pridonosi intenzitetu toplinskih valova koji utječu na tlo.
– Uz zagrijan zrak jače je isparavanje, što dodatno može pogoršati sušu. Ekstremno visoke temperature zraka mogu ubrzati smanjenje vlage u tlu te dovesti do pojave naglih suša koje su sve češće u Europi, kako po učestalosti tako i po rasprostranjenosti. Osušeno tlo i vegetacija imaju veći potencijal za pojavu požara, a u slučaju intenzivnih kratkotrajnih oborina može doći i do plavljenja. Zbog združenih posljedica suša, toplinskih valova i požara u tijeku je EU strukturni projekt Clim4Cast kojim će se istražiti njihove posljedice i razviti prognostički alati za njihovo prognoziranje te izraditi prijedlog akcijskog plana za postupanje u sedam zemalja Europe, uključujući i Hrvatsku. Osim suša i toplinskih valova, uočeno je da se sve više javljaju združeni događaji različitih ekstrema, poput intenzivne oborine i jakog vjetra, čiji se uzroci i klimatologija tek trebaju istražiti na području Hrvatske. Tim istraživanjima svakako će doprinijeti podaci modernizirane mreže meteoroloških radara – vjeruju u DHMZ-u.
Veći intenzitet i učestalost oluja, tuče, poplava i suša utječu, dakako, i na dostupnost hrane. Stradavaju usjevi, pada kvaliteta zemljišta, rastu štete od korova i štetočina, podiže se razina mora i oceana čija slanost raste. Zbog svega toga padaju prinosi, pa posljedično dolazi do oscilacije cijena na svjetskom tržištu, sve je više ljudi u riziku od gladi i jačaju migracije. Trećina hrane u svijetu se baca iako je 690 milijuna ljudi, oko 9 posto populacije, gladno. Svijet će, procjenjuje se, morati proizvesti i do 70 posto više hrane do 2050. kako bi se prehranilo devet milijardi ljudi.
S druge strane, poljoprivreda je glavni dio klimatskog problema jer stvara i do 30 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova. U dokumentu Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u RH do 2040. s pogledom na 2070. kao glavni očekivani negativni utjecaji klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede nabrajaju se promjena vegetacijskog razdoblja ratarskih kultura s naglaskom na žitarice i uljarice poput kukuruza, šećerne repe i soje, niži prinosi svih kultura i veća potreba za vodom, a učestalije poplave i stagnacija površinske vode smanjit će ili posve uništiti prinose. "Prema nekim predviđanjima poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena.
Opasnost od invazivnih vrsta
Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos trenutačnih poljoprivrednih kultura u RH smanjiti za 3-8 posto", navodi se u dokumentu. Klimatske promjene već utječu na fenološke faze voćnih i povrtnih kultura poput jabuka, vinove loze, masline i kukuruza, posebno u Slavoniji i Dalmaciji, pa vegetacijsko razdoblje počinje ranije, traje kraće, a u konačnici dolazi do pada prinosa. Suša i povišene temperature zraka bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede s klimatskim promjenama, koje će imati i neke pozitivne učinke, poput omogućavanja uzgoja novih kultura i sorti, piše u Strategiji.
Stručnjaci napominju da je rješavanje pitanja gubitka i rasipanja hrane ključno za postizanje klimatskih ciljeva. Rješenje je tzv. klimatski pametna poljoprivreda, integrirani pristup upravljanju usjevima, stokom, šumama i ribarstvom. Ona bi, objašnjavaju, mogla povećati produktivnost i otpornost na sušu, štetnike, bolesti i druge rizike te šokove povezane s klimom, a ujedno bi se smanjile emisije štetnih plinova.
Iako su posljedice klimatskih promjena najuočljivije u zemljama u razvoju, posebno u tropskim i suptropskim područjima, ni Hrvatska nije pošteđena. Na jednom međunarodnom znanstveno-stručnom skupu prof. dr. Danijel Jug upozorio je da se biljke ne mogu u kratko vrijeme prilagoditi suši, poplavama i vlazi. Mnoge oranice imaju zbito tlo koje je slabo propusno za vodu. U priobalju i na otocima treba se, prema Strategiji, prilagoditi novim uvjetima za bavljenje ribarstvom i akvakulturom zbog povećanja temperature mora. Uz ostalo, može doći do migracije hladnoljubivih vrsta poput škampa i oslića prema hladnijim ili dubljim morima te do porasta brojnosti stranih vrsta i utjecaja na domaće.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Očito je da je kovid propaganda je gotova, sada ide klimatska propaganda pa ko popije-popije