Neobično puno domaćih gostiju

Poluotok zbog mosta izašao iz anonimnosti: Gostiju je više, posezona življa, rade restorani koji bi inače bili zatvoreni

Pogled iz zraka na Pelješki most koji je pušten u promet
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/3
VL
Autor
Radmila Kovačevć
22.10.2022.
u 00:30

Most je promijenio stvari, sada smo, osim do dubrovačkog, i do splitskog aerodroma na samo 2,5 sata, gostiju je više, posezona življa, trenutačno rade restorani koji su lani u ovo vrijeme bili zatvoreni, kaže Mladen Đeldum, direktor Turističke zajednice Orebić.

Među onima koji su se najviše veselili Pelješkom mostu turistički su radnici s juga, posebice oni s Pelješca. Dobro kojem su se nadali već se i pokazuje. Kolovoz je tamošnjim domaćinima donio solidne rezultate. U najturističkijem Orebiću, recimo, gostiju je bilo čak dva posto više nego 2019., ali u špici se to manje-više moglo i očekivati i dok mosta nije bilo. No, rujan su pelješki domaćini ispratili s natprosječnim brojkama. U Orebiću je gostiju bilo 17.300 ili čak 23 posto više nego u rujnu rekordne 2019., a noćenja je 18 posto više. U znatnom plusu su tijekom rujna i preostale tri pelješke općine. U Stonu je taj prvi posezonski mjesec donio 19 posto više gostiju, u Trpnju devet posto više, a u Janjini je rujanski plus iznosio 12 posto. Bolje posezonske brojke nego 2019. zabilježene su i na Korčuli, Lastovu, u Metkoviću..., ali na Pelješcu one možda i ponajviše znače.

01.09.2009., Trpanj - Reportaza mjesta Trpanj na poluotoku Peljesac. Panorama mjestarPhoto: Tomislav Milicevic/Vecernji list
Foto: Tomislav Milicevic/Vecernji list

Lokalni ugostitelji kazuju kako je, istini za volju, broj turista na Pelješcu rastao i prijašnjih godina, dok je poluotok bio uvelike izvan ruke, ali priznaju da osjećaju pojačanu potražnju otkako je otvoren most. Činjenica je također da su pelješki turistički radnici zbog prometne izoliranosti naučili ulagati dodatne napore da bi privukli goste. Tamošnje četiri turističke zajednice, Orebića, Trpnja, Janjine i Stona, udružile su snage u organizaciji manifestacija i razvoju ponude aktivnosti na otvorenom. Lani je tako objavljena interaktivna karta Pelješca s ucrtanim svim pješačkim, planinarskim i biciklističkim rutama poluotoka, a nedavno je tiskana i karta brdsko-biciklističkih staza. U planu je i brdsko-biciklistička te pješačka signalizacija. Most je jagoda na šlag pelješkog turizma i poluotoku idućih sezona slijedi daljnji izlazak iz lagane turističke anonimnosti, čemu se gosti koji su Pelješac voljeli upravo zbog izoliranosti baš i ne vesele, ali nema dijela zemlje gdje gosti i njihovi euri nisu dobrodošli.

Iako, posljednjih tjedana na Pelješcu uvelike pritječu i turističke kune.

– Tijekom godine ugošćavamo najviše turista iz Poljske, Njemačke, Slovenije, BiH i Češke, a potom po brojnosti dolaze domaći turisti. Sada, pak, u rujnu imamo neuobičajeno puno domaćih gostiju. Nisu najbrojniji, ali, isto tako, praktički nikad u rujnu ih nije bilo koliko ove godine. Mnogi dolaze na vikend, nekima je motiv da vide most, ali obiđu cijeli Pelješac - kaže Mladen Đeldum, direktor Turističke zajednice Orebić.

– Most je promijenio stvari, sada smo, osim do dubrovačkog, i do splitskog aerodroma na samo 2,5 sata, gostiju je više, posezona je življa, trenutačno nam rade restorani koji su lani u ovo vrijeme bili zatvoreni. Zahvaljujući Pelješkom mostu, u pelješkom turizmu rastu turističke ambicije – poručuje u ime svojih kolega čelnik orebićke turističke zajednice. 

Video: Indijac Ravi Kumai (26): 'Hrvati su divni, hoće pomoći'

Komentara 2

DU
Deleted user
01:59 22.10.2022.

nama do mosta, mostovi spajaju ljude i od otoka rade poluotoke.

ES
estuar
02:54 22.10.2022.

Za te pare se i isplati. Onima koji su unovčili zemljište. Po toj logici trebamo do svakog otoka, poluotoka, hridi, škrape i svjetioničke postojbine posagraditi nekakav mostić, pa će živnuti okolni živalj, kavići, i čevabdžinice. Naročite starog komunjare bebića.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije