Parviz Esmaeili, veleposlanik Irana:

'Pomoći ću Ini da se vrati u Iran, ali to ovisi o ukidanju sankcija'

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/3
09.05.2021.
u 22:49

Za Iran se imena i političke frakcije u SAD-u ne razlikuju, važno je poštovanje prema iranskoj naciji i nacionalnim interesima

U razgovoru za Večernji list iranski veleposlanik u Hrvatskoj, NJ. E. Parviz Esmaeili, govorio je o pregovorima o iranskom nuklearnom programu u Beču, o normalizaciji odnosa s Izraelom nekih zaljevskih zemalja, o zatopljenju odnosa s ljutim neprijateljem Saudijskom Arabijom te o mogućem povratku Ine koja je zbog nametnutih Trumpovih sankcija morala napustiti Iran.

Na početku razgovora upitao bih vas, s obzirom na sankcije, kako ocjenjujete ekonomske, političke i kulturološke odnose sa Hrvatskom? Je li se INA vratila u Iran?

Iransko-hrvatski bilateralni odnosi u gospodarskom, političkom i kulturnom sektoru odvijaju se u različitim ritmovima. Tijekom protekle godine nastojao sam održati i ojačati odnose u okolnostima  američkih sankcija. Nadam se da će uspjehom bečkih pregovora i ukidanjem sankcija trgovci s obje strane moći bez brige proširiti svoje odnose i suradnju.Naftna tvrtka Ina oštetila je interese svoje tvrtke i Hrvatske jednostranim povlačenjem iz projekta Moghan . To nije bilo u skladu s prijateljskim odnosima dviju zemalja. Još uvijek nemamo problema, ali tvrtka je svoj povratak u Iran povezala s ukidanjem sankcija. Pomoći ću njihov povratak, naravno, razmatrajući  i stavove iranske strane.

Iranski predsjednik Hassan Rohani nedavno je kazao da uskoro očekuju ukidanje sankcija Iranu, znači li to da su Iran i SAD postigli dogovor oko povratka te zemlje sporazumu iz 2015.godine?

U tijeku su pregovori o određivanju formule za puni povratak SAD-a svojim obvezama u Cjelovitom zajedničkom akcijskom planu (JCPOA), nakon čega slijedi ispunjenje iranskih suspendiranih obveza na ozbiljan i intenzivan način. Napredak u pregovorima je postupan i korak-po-korak zbog svoje tehničke složenosti i različitih pitanja na dnevnom redu; Ali pregovarači su zadovoljni postupkom i optimistični u pogledu ishoda. Radne skupine sada intenzivno dovršavaju tekst sporazuma na cjelokupnom popisu radnji koje bi SAD trebale poduzeti, kao i na iranskim postupcima.  Američka obveza je i potpuno ukidanje sankcija spomenutih u tekstu JCPOA, kao i sankcije koje je Trump ilegalno uveo i dodao protiv Irana nakon što ga je napustio. Bez ukidanja svih ovih sankcija neće biti sporazuma. Nadamo se da će Baidenova vlada ispuniti svoje međunarodne obveze, kao i Rezoluciju 2231 Vijeća sigurnosti.

Neki mediji bliski iranskih vlasti kazali su da su Iran i SAD postigli sporazum o razmjeni zarobljenika te da će Iran zauzvrat od SAD dobiti 7 milijardi zamrznutog iranskog novca?

Ne potvrđujemo tako svježe vijesti o razmjeni zatvorenika. Ali moram naglasiti da, prije svega, Islamska Republika Iran uvijek nastoji i iskazuje spremnost  za puštanje zatvorenika s obiju strana, kao humanitarni akt. I da, Iran će  pokušati pristupiti svim svojim ilegalno blokiranim resursima. Nemamo izravan kontakt sa SAD-om i nismo razmijenili zatvorenike, ali posljednjih smo godina razmjenjivali zatvorenike posrednim kanalima. Također smo spremni razgovarati o trenutnim rutama razmjene svih zatvorenika s obje strane.

Kako Iran gleda na novu američku administraciju na čelu sa Bidenom? Je li bolja od prethodne Trumpove administracije?

Za Iran se imena i političke frakcije u SAD-u ne razlikuju, ali poštovanje vlade te zemlje prema iranskoj naciji i nacionalnim interesima, kao i povratak s pogrešnog puta i kompenzacija pogrešaka su važne. Naravno, nova američka administracija do sada je pokazala prikladniji pristup u svojim riječima i stavovima, ali još uvijek nismo vidjeli potrebne radnje od njih u praksi. Nadamo se da ćemo njihovo praktično djelovanje vidjeti kao rezultat bečkih pregovora.

U zadnje vrijeme smo svjedoci povećane tenzije između Irana i Izraela. Iran i Izrael su vodili ratove preko trgovinskih brodova koji plove kroz Arapski i Perzijski zaljev. Isto tako dogodio se incident u iranskom nuklearnom postrojenju za kojeg Iran optužuje Izrael. Postoji li bojaznost od izbijanja rata između Irana i Izraela?

Izraelsko neprijateljstvo i neprijateljske akcije protiv Islamske Republike Iran nikada nisu prestale. To uključuje atentat na iranske nuklearne znanstvenike i nedavni slučaj koji ste spomenuli, naime nedavnu sabotažu iranskog nuklearnog postrojenja. Stoga ove mjere nisu nove. Ali ono što želim istaknuti je nerad i šutnja Međunarodne agencije za atomsku energiju, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih tijela u vezi sa sabotažom nuklearne elektrane, koja legalno djeluje pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Ekološke posljedice ove akcije, a to je nuklearni terorizam, mogle bi utjecati na cijelu regiju i ugroziti zdravlje stanovnika mnogih zemalja. Nažalost, ova akcija nije dobila nikakav odgovor međunarodne zajednice, a to bi Izrael moglo učiniti grubljim. Maksimalna snaga Izraela je provoditi takva djela progona i sabotaže i vjerujem da se ovaj režim ne usuđuje izravno suočiti i voditi rat protiv Irana.Iran zadržava pravo na odgovarajuće reagiranje na te sabotažne radnje u odgovarajuće vrijeme i na određenom mjestu.

U zadnje vrijeme vidimo pozitivne obostrane pomake u odnosima između Irana i Saudijske Arabije. Princ bin Salman kao i Iran, najavili su pregovore o normalizaciji odnosa... Kolika je mogućnost te normalizacije odnosa u ovom trenutku?

Islamska Republika Iran oduvijek je željela dobre i bratske odnose sa svim susjednim zemljama Perzijskog zaljeva. Posljednjih godina je  Iran uložio mnoge napore u tu svrhu, koji su nažalost ostali bez odgovora. Vjerujemo u neovisnost u donošenju odluka, konstruktivne perspektive, dijalog i pristup usmjeren prema budućnosti; Dvije važne zemlje regije i islamskog svijeta mogu ući u novo poglavlje interakcije i suradnje radi postizanja mira, stabilnosti i regionalnog razvoja, istovremeno prevladavajući razlike. Dokazivanjem prijedloga i planova za dijalog i suradnju u regiji Perzijskog zaljeva, uključujući Hormošku mirovnu inicijativu (Omid inicijativa) pri Ujedinjenim narodima, i slanjem pisama čelnicima svih zemalja Perzijskog zaljeva, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran se pokazao kao pionir u regionalnoj suradnji. Stoga pozdravljamo promjenu tona Saudijske Arabije. Sveti mjesec Ramazan je mjesec božanske milosti i oprosta, i nadamo se da će to biti mubarak početak konvergencije islamskog društva i uklanjanja sjene rata, ubijanja i raseljavanja iz muslimanskog naroda u našoj regiji.

Kao i s Iranom, Saudijski Arabija poslala je visoku rangiranu delegaciju u Siriju koja se sastala sa predsjednikom Assadom. Saudijska Arabija želi normalizirati odnose i sa Sirijom.....po vašem mišljenju zašto je došlo do takvog naglog zaokreta u politici Saudijske Arabije prema Iranu i Siriji? Da li je to zbog nove američke politike prema Saudijskoj Arabiji a posebno prema princu bin Salmanu?

Iran je predvidio promjenu regionalnog pristupa Saudijske Arabije. Iran je od početka upozoravao na pokušaje nekih sila zajedno s terorističkim snagama ISIL-a da sruše legitimnu vladu u Siriji, što će dovesti do nemira i sukoba i ubijanja mnogih nevinih ljudi, ali bezuspješno, i ne bi trebalo biti učinjeno, posebno od strane islamskih zemalja.Iran je isto upozorio svoje susjede i međunarodnu zajednicu na rat u Jemenu. Naše je opće uvjerenje da će svaki pokušaj i intervencija izvana da se promijene vlade bilo koje zemalje prije ili kasnije biti osuđen na neuspjeh. Isključivo je pravo naroda da određuje vlastitu vladu i vlade prema svojoj volji, a niti jedna strana sila nema pravo miješati se u unutarnja pitanja zemalja u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Umjesto da razmišljamo o razlozima promjene politike Saudijske Arabije i nekih zemalja u regiji prema Siriji i Jemenu, ovu promjenu smatramo nužnim i važnim i pozitivnim korakom. Međutim, kašnjenje u tom pogledu nanijelo je veliku štetu sigurnosti, razvoju i ljudima u našoj regiji.

Mnoge Arapske zemlje u zadnje vrijeme normalizirale su odnose sa Izraelom. Međutim, Iran se i dalje protivi bilo kakvom sporazumu s tom zemljom, štoviše, ovih dana diljem svijeta obilježavate Dan Jeruzalema, (Al Quds)...ako Arapi, kojima pripadju i Palestinci, ne vide Izrael kao neprijatelja zašto ga tako gledaju Iranci?

Imam Homeini, osnivač Islamske Republike Iran, proglasio je posljednji petak svetog mjeseca Ramazana Danom Qudsa kako bi spriječio da se zaborave prava potlačenog naroda Palestine. Obraćanje pažnje na izgubljena prava palestinskog naroda više je ljudsko nego islamsko pitanje. Htio bih se vratiti malo unatrag kada su u godinama između dva svjetska rata cionisti, stvarajući tajne i naoružane organizacije, prijetili i ubijali Palestince i prisilno ih protjerivali iz njihovih zemalja. Režim Izraela je osnovan 1948. godine s takvim namjerama. Od dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća do danas, režim je izveo oko 130 organizirana masakra, s izuzetkom poznatih ratova iz 1956., 1967., 1973., 1982. itd. koji su zabilježeni u povijesti. Među tim zločinima su zločini Sabra i Shatila (1982), kamp Ain al-Halwa (1984), Hammam al-Shatt (1985), Haram Ebrahimi (1994). Anti-palestinska politika još uvijek je u tijeku kroz kontinuirano naseljavanje i pripajanje dijelova Zapadne obale, rušenje domova i raseljavanje Palestinaca, posebno u Jeruzalemu, koja se protivi Rezoluciji 2334 Vijeća sigurnosti o prestanku naseljavanja na okupiranim teritorijima.Te su akcije također protivne politici Europske unije. Od normalizacije odnosa između nekih arapskih zemalja i cionističkog režima, koja je provedena pod pritiskom bivše američke administracije, agresija cionističkog režima i zločini nad Palestinom, Sirijom i Libanonom naglo su porasli u 2020. godini. Otprilike 2 milijuna stanovnika Gaze trenutno nema pravovremeni pristup cjepivu Korona, a njihovo poljoprivredno zemljište uništeno je izraelskom poplavnom vodom.

U Iranu se uskoro očekuju predsjednički izbori, da li ce novi predsjednik, ako dođe iz konzervativne stranke, promjeniti iransku politiku prema svijetu?

U proces utvrđivanja vanjske politike Islamske Republike Iran i donošenja odluka o regionalnim i međunarodnim odnosima, kao i sve druge zemlje, uključene su različite nacionalne snage i institucije. Ovo nije samo do predsjednika. U Iranu je politika prijateljstva i kolektivne suradnje radi zaštite međunarodnog mira i sigurnosti vladajući konsenzus. Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja je jedno od dostignuća ove politike.

Oduvijek smo vjerovali u konstruktivnu interakciju koja se temelji na uzajamnom poštovanju sa svim zemljama u regiji i međunarodnom zajednicom. Istodobno, protivimo se nametanju jednostranih pristupa državama, dajući prioritet interesima jedne ili više određenih zemalja i zanemarujući suverenitet i neovisnost država u međunarodnim odnosima. Ova se politika provodila u svim razdobljima i svim vladama u Iranu. U sljedećoj vladi vidjet ćemo nastavak ove politike.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Ključne riječi

Komentara 9

SL
slucajnibasta002
00:24 10.05.2021.

INA je imala nalazišta u Siriji vrijedna za više od 8 milijardi Eura, kada je vrijednost INA-e kao najveće tvrtke u okruženju bila oko 16 milijardi Eura, a kriminalac Račan sa svojom bagrom je prodao 25 %+1 dionica za 505a 505 milijuna Eura. To je najveća pljačka države.

VL
vlaser
06:16 10.05.2021.

INU je plenki OTKUPIO i dao je sisscanima- NIJE LI? ili " ALAJ je LAGAO

HE
Herceg56
00:52 10.05.2021.

S obzirom,prema nekim povjesnčarima,da mi vodimo porjeklo sa područja današnjeg Irana (Herahwati) to bi im i bila dužnost vratiti Hrvatskoj.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije