U Donjoj Vrbi, selu šest kilometara udaljenom od Slavonskog Broda, oživjela je farma nastala kao zanimljiva simbioza uzgajivača i proizvođača. Mesna industrija Vajda iz Čakovca financijski je pomogla svom kooperantu u kupnji napuštene farme s koje će godišnje izlaziti oko 12.000 svinja. Bivši vlasnik farme završio je prije tri godine u stečaju. Farma je zapala za oku Stanku Josipoviću, iskusnom poljoprivredniku koji se odlučio proširiti proizvodnju svinja, a u kupnju farme otisnuo se sa svojim zetom Domagojem Beckom. Kupili su je i sad na njoj proizvode po 3700 svinja u turnusu.
Financijska injekcija
– Za tako veliku količinu tovljenika treba imati osiguran plasman i ugovorene uvjete otkupa. Jedino na taj način pristao sam širiti proizvodnju. S Vajdom smo našli zajednički interes jer njima treba jak kooperant, a nama je trebala financijska injekcija. Ni u jednoj komercijalnoj banci sigurno ne bismo dobiti kredit po takvim uvjetima kakve nam je dala Vajda, bez dodatne garancije, samo s hipotekom na farmu. Njima je važno da im kao kooperanti isporučimo tri turnusa svinja godišnje, pa da mogu biti sigurni da će godišnje s te farme dobiti oko 12.000 tovljenika – kaže Stanko.
Alen Kajmović, predsjednik uprave Mesne industrije Vajda iz Čakovca, tvrtke u sklopu Grupe Pivac, kaže da su se dogovorili s kooperantom da će mu pomoći kupiti farmu i posuditi novac. – On će nama tu pozajmicu vraćati u anuitetima, tako da će prilikom obračuna svinja koje ima u tovu dijelom zarade vraćati dug. Kamata je minimalna, simbolična, takva kakvu kao OPG nikad ne bi mogao dobiti u banci. Zbog zakonskih propisa mi mu je moramo obračunati – pojašnjava Kajmović.
Vajda godišnje od svojih kooperanata dobije oko 150.000 svinja, a ovime su, na samo jednoj farmi, osigurali gotovo deset posto godišnjeg izlaza tovljenika.
– Nama u Grupi Pivac zajednički je cilj raditi na ojačavanju hrvatskog svinjogojstva upravo kroz vlastiti sustav kooperacije, a uspješnom realizacijom ovog zajedničkog projekta činimo i više od toga jer dajemo konkretan smjer drugima što i kako bi se moglo napraviti. Ljudi su željni posla, žele raditi, kako u Slavoniji tako i u Međimurju, a kada znamo da takvih praznih farmi po Hrvatskoj ima jako puno i da se mogu staviti u funkciju, otvara se široka lepeza mogućnosti. Revitalizacija svinjogojstva, koja se razvija malim koracima, i dalje nije rezultat sustavnog djelovanja države, nego rada i truda pojedinaca, poput Grupe Pivac. Na ovom konkretnom primjeru vidi se što je ljudima uistinu potrebno da bi krenuli u hrabrije poslovne iskorake. To su prije svega sigurnost, stabilnost i jeftin novac, ili makar jeftiniji nego što danas banke nude OPG-ovima diljem Hrvatske. I zato, ovo je svakako jedan od načina kako krenuti prema samodostatnosti kad je riječ o svinjogojstvu u Hrvatskoj. Uostalom, ovime ne samo da smo napravili iskorak u jačanju svojih kapaciteta, već smo i vratili život u taj dio Slavonije. Stavili smo farmu u funkciju i ponovno zaposlili ljude, a selo je našlo svoje mjesto na karti svinjogojstva u Slavoniji – napominje predsjednik uprave Vajde koja ima oko 90 kooperanata.
Povratak kooperanata
Taj broj raste. – Neki koji su otišli sad se vraćaju zbog sigurnosti koju daje jasno definirana, realna cijena. Kooperanti od nas dobivaju svinje i hranu, a oni se obvezuju da će se brinuti o životinjama, hraniti ih i reagirati na vrijeme u slučaju zdravstvenih problema. Sve ostalo što se tiče troška i rizika na nama je – ističe Kajmović. Hrvatska ima potrebe za oko 2,6 milijuna svinja godišnje, no proizvede se tek oko 1,1 milijuna. – Može se, svakako, puno bolje od toga – smatra Kajmović i dodaje da su na putu prema tome da u Vajdi sva roba koju obrade i plasiraju bude 100 posto hrvatska. Sada je to negdje oko 80 posto.
Svi oni koji su unistili PG zbog dogmi vracaju se na ono sto i u kapitalzmu funkcionira - kooperacija kao spona izmedju sela i industrije. Vide da su bili u krivu. U svemu tome nitko nije prosao dobro, niti industrija niti selo, niti oni koji su bili spona. Mozda jedino drzava koja je nacionalizirala zemlju i dala ljudima koji nikad nisu bili vezani uz zemlju i poljoprivredu.